KNJIŽEVNOST IZDVAJA

STROJEVI ZA PRAVLJENJE JEZIKA

U zbirci Novi strojevi (knjiga druga) Šibenčanin Luka Ivković, prošlogodišnji laureat Nagrade Zdravko Pucak, strojeve o kojima je u formi tehničkog priručnika pisao Faust Vrančić pretvara u strojeve za pravljenje jezika. Ivkovićevi poetski prozni fragmenti nose naslove prema tehničkim konstrukcijama o kojima je početkom 17. st. pisao slavni šibenski izumitelj, ali u kojima važno mjesto sada zauzima promišljanje o jeziku.

Izd. OMH u Karlovcu, 2023.

Miješajući apstraktne i konkretne motive iz raznorodnih jezičnih polja, ubacujući  arhaične riječi iz domene materijalne stvarnosti te koristeći jezične konstrukcije karakteristične za akademski stil, autor stvara sintaktički kompleksan, stilski dorađen i hermetičan izraz blizak razlogovskoj tradiciji pojmovnog pjesništva, obilježenoj filozofičnošću, odabirom pjesme u prozi, zamagljivanjem granice između pjesništva i eseja, ali i – svojevrsnom pretencioznošću. Ova će se zbirka prije svega svidjeti ljubiteljima hermetične poezije.

MISTIČNO U SVAKODNEVNOM

­Čitatelje sklonije prohodnijim tekstovima upućujemo na poeziju Zagrepčanina Nikole Šerventića, čiji je rukopis – ovjenčan 2023. nagradom Na vrh jezika – objavljen pod naslovom Popis stvarnih stvari. Šerventićeve čitljive i komunikativne pjesme obiluju svakodnevnim motivima kao što su dnevne novine, tegle pekmeza, ladice, klupe, ključevi i drugo. Bliskost stvarima i svakodnevnoj materijalnoj stvarnosti ovu poeziju pridružuje skupini autora na koje je utjecala fenomenologija, među kojima se u hrvatskom pjesništvu ističe Danijel Dragojević kojega na koricama knjige spominje Marko Pogačar, a u intervjuima kao nadahnuće i sam autor.

Izd. Jesenski i Turk, Zagreb, 2024.

Fokusiranost na svakodnevicu kod Šerventića, dakle, nema mnogo od stvarnosne književnosti – ona služi tek kao polazišna točka za introspektivnu, tihu i melankoličnu poeziju koja razmatra teme poput očinstva, nemogućnosti spoznaje i smrtnosti. Pisan minuciozno pročišćenim stilom koji kraćim pjesmama daje auru aforizama, Popis stvarnih stvari omogućuje nam da u svakodnevnome opazimo ono posebno i mistično.

S ODMAKOM OD GORANOVSKE POETIKE

Petrinjac Vid Bešlić, prošlogodišnji osvajač Gorana za mlade pjesnike, objavio je prvijenac Ektoplazma. Na prvi se pogled može učiniti da je Ektoplazma još jedan predstavnik specifične goranovske poetike koja je vrhunac doživjela s prvom zbirkom Monike Herceg, ali koja posljednjih nekoliko godina producira i velik broj epigona.

Izd. SKUD Ivan Goran Kovačić, Zagreb, 2023.

Naime, i ovdje prepoznajemo mistifikaciju ruralnih krajeva referiranjem na narodna vjerovanja, motive sjekira, bunara, mrtve stoke i utapanja u rijekama, važnost vodenih i zemljanih elemenata, opsesiju nasiljem i plodnošću… No iz Bešlićeve poezije izbijaju vitalizam, talent i mladenačka energija koje bi valjalo osloboditi u nekoj nesputanijoj formi koja se neće opterećivati stilsko-sadržajnom pomodnošću i pogodnošću banijskog simbolizma. Od općih mjesta sad već izlizane prevladavajuće poetike zanimljiviji su dijelovi koji kraj predstavljaju kao svojevrsni Twin Peaks, u kojima čitava galerija neobičnih likova donosi i nešto duha kakvog inače nema u goranovskoj poetici.