Vijenac 799

Matica hrvatska

PREDSTAVLJANJE KNJIGE FRAZEOLOGIJA GOVORA TRŠĆA U GORSKOME KOTARU MARIJE MALNAR JURIŠIĆ, MATICA HRVATSKA, 10. LISTOPADA

Izvanredna dijalektološka studija

Piše Ena Mikolčić

U Dvorani Jure Petričevića Matice hrvatske u Zagrebu 10. listopada predstavljena je knjiga autorice Marije Malnar Jurišić Frazeologija govora Tršća u Gorskome kotaru, čiji je izdavač Ogranak Matice hrvatske u Čabru. O knjizi govorili su Anita Celinić (Institut za hrvatski jezik), Ivana Vidović Bolt (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ivan Janeš (Ogranak Matice hrvatske u Čabru) te autorica Marija Malnar Jurišić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Pažnju publike u dvorani privukla je uvodna harmonikaška izvedba pjesme Rejč damača (Riječ domaća) kantautora Matije Turka, nakon čega je moderatorica Ida Hitrec uputila dobrodošlicu i pozvala člana Glavnog odbora MH Stjepana Sučića da se u ime domaćina obrati publici i predstavljačima. Sučić je pohvalio čabarski ogranak Matice za vrijedan rad u polju očuvanja lokalne baštine i identiteta nazvavši ga „iznimnim kulturnim radilištem“.


Predstavljači Ivan Janeš, Anita Celinić, Marija Malnar Jurišić i Ivana Vidović Bolt / Snimio Mihovil Antić

O knjizi je prva govorila znanstvena savjetnica s Instituta za hrvatski jezik Anita Celinić, koja je sustavno nabrojala i opisala tematiku poglavlja u knjizi te nadodala da je knjiga sveobuhvatno proširenje autoričine doktorske disertacije. Naglasila je i kako je hrvatski jezik bogat raznolikošću lokalnih govora, što je bitan element hrvatskog identiteta. Objasnila je da se dijalektologija bavi proučavanjem mjesnih organskih govora, kojima se često govori, ali se slabo na njima piše, a da zapisivanje građe dijalektološkom transkripcijom, kakvo se može pronaći u knjizi, osigurava da svatko može znati kako se izgovaraju pojedine riječi. „Govori imaju smisla samo ako se njima govori“, zaključila je i dodala kako je „za fluidno postojanje mjesnih govora spas kada bivaju zapisani“.

Ivana Vidović Bolt, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, naglasila je kako je tršćanski govor jezično konzervativan, jer je podneblje naseljeno gotovo isključivo izvornim govornicima. Tršćanski govor, kao dio čabarskih govora, uvršten je na listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske 2015. godine, na prijedlog Ogranka Matice hrvatske u Čabru. Izlagačica je opisala knjigu kao dar autorice svojim sumještanima i inima, jer je ona „zapis o posebnostima njihova govora koji ostavlja u nasljeđe novim generacijama govornika“.

Dugogodišnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čabru Ivan Janeš, zahvalio je autorici na radu i na knjizi koja je vrlo važna za očuvanje zavičajnih govora. Iznio je i brojne prijašnje uspjehe i aktivnosti autorice Marije Malnar Jurišić, poput sudjelovanja u mnogim osnovnoškolskim i srednjoškolskim priredbama, prisutnosti na radiju Čabar i slično. Janeš je iskoristio priliku i da opiše mnoge aktivnosti ogranka Matice hrvatske u Čabru, koji su vrlo raznoliki i zavidnog opusa, ali i da napomene kako je čabarski kraj „gnijezdo Petra Zrinjskog“ te da opovrgne kulturološka poistovjećivanja sa Slovencima.

Autorica Marija Malnar Jurišić, docentica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnica Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika naglasila je kako je tijekom fakulteta „osvijestila da je njezin mjesni govor njezino bogatstvo i posebnost te da ga se nikako se smije sramiti“. Budući da su predstavljači vjerno prikazali samu knjigu, ona je iskoristila priliku da od srca zahvali mnogim pojedincima koji su joj pomogli na njezinu profesionalnom putu, u izradi prve znanstvene knjige, ali i u osobnom životu.

Predstavljanje knjige završeno je i dodatno obogaćeno prigodnim programom: srednjoškolac Dorijan Leš i studentica Nika Peršić kazivali su vlastite lirske pjesme na mjesnom govoru, nakon čega je mlada pjevačica, osnovnoškolka Nina Klepac otpjevala jednu „kajkavsku popevku“. Program je tako kompletiran, čime se sveobuhvatno odala počast Tršću, ali i cijelom čabarskom kraju.

Vijenac 799

799 - 24. listopada 2024. | Arhiva

Klikni za povratak