Han Kang i poetika nenasilja

Kada je Švedska kraljevska akademija 10. listopada objavila da je Nobelova nagrada za književnost dodijeljena južnokorejskoj spisateljici Han Kang, gotovo svi su ostali iznenađeni. Književni znalci uglavnom su se kladili na međunarodni književni ugled Salmana Rushdieja ili Harukija Murakamija. Čak ni hrvatski izdavač romana Han Kang, Hena com, nije ni sanjao da bi nagrada mogla pripasti samozatajnoj Južnokorejki. Iznenađenje je tim veće što se radi o relativno mladoj autorici (rođenoj 1970) čiji opus nije velik. No pomnije čitanje djela Han Kang uvjerit će i sadašnje i buduće čitatelje da je nagrada više nego zaslužena. U objašnjenju svog izbora, žiri najuglednije svjetske književne nagrade naglašava „intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života“ te time upozorava na dva moguća smjera interpretacije autoričinih djela, na inovativno pripovijedanje i sudbinsku važnost tema kojima se bavi.

Dobitnica Nobelove nagrade za književnost Han Kang  / Snimio Frank May DPA / PIXSELL

Premošćivanje kulturnih krugova

Han Kang odrasla je u siromaštvu, ali okružena knjigama, dok danas vodi malu knjižaru u Seulu. Studirala je korejski jezik i književnost, a vlastiti književni rad počela je 1993. najprije pjesmama, a zatim i u domovini nagrađenom kratkom pričom Grimizno sidro. No sve to kao da je bilo samo priprema za njezin prvi roman Vegetarijanka, objavljen u izvorniku 2007. Ipak, međunarodnu slavu i priznanje Han Kang je stekla tek 2016. kada je Vegetarijanka prevedena na engleski te joj je tako omogućila ulaz na svjetsku književnu scenu. Iste je godine roman dobio uvaženu nagradu Man Booker International i time uvelike privukao pozornost svjetske publike. Nakon toga spisateljica je objavila još nekoliko romana: Grčke lekcije (Greek Lessons, 2011), Ljudska djela (Human Acts, 2014), Bijela knjiga (White Book, 2016) i Ne rastajemo se (We Do Not Part, 2021), zbirku pjesama i nekoliko zbirki kratkih priča, poput Kutija suza (Tear Box, 2008). Romane Vegetarijanka i Ljudska djela na hrvatski je jezik s engleskog prevela Mirna Čubranić i objavljeni su 2018. i 2019. u izdanju nakladničke kuće Hena com. 

Hrvatsko izdanje najpoznatijeg romana Han Kang

Djela Han Kang ukorijenjena su u kulturu i povijest Južne Koreje, koja nam nije samo geografski udaljena nego pripada i posve drugom, istočnjačkom kulturnom krugu. U tom će smislu zapadni čitatelj vjerojatno metafore i simbole na kojima je građena Vegetarijanka shvatiti i tumačiti drukčije od načina na koji ih razumije netko iz Južne Koreje. Nije stoga naodmet saznati nešto o povijesti i kulturi te zemlje prije nego se odvažimo na čitanje tako složenog djela kao što je Vegetarijanka. No usprkos svim razlikama, veličina toga romana dijelom se temelji i na mogućnosti „premošćivanja“ kulturnih krugova. To znači da Vegetarijanka istom snagom djeluje i na zapadnu publiku kao i na onu istočnu. Roman istovremeno uspijeva zadržati vlastiti, tradicijski uvjetovan simbolički sustav, kao i vrlo dojmljivo „prebaciti“ ga u drugi i drukčiji kulturni krug.

Vegetarijanstvo kao metafora nenasilja

To, dakako, uspijevaju samo najveća književna djela, a Vegetarijanka to doista i jest. Kako je već Švedska akademija sugerirala, interpretacija romana može se provesti iz dva smjera: stilskog i tematskog. Prvi se odnosi na autoričino iznimno vješto i naizgled jednostavno pripovijedanje. Ono se često miješa s elementima poezije, pa čak i filozofije, što onda djelo smješta u srce svjetske suvremene postmodernističke književnosti. Vegetarijanka je naime podijeljena na tri odvojena narativna dijela – Vegetarijanka, Mongolska pjega i Plamteće drveće – koji polako vode do mučne kulminacije. Pri tome ne postoji ni tradicionalno shvaćena linearna radnja, a ni prava junakinja. Iako je u temeljima svih triju dijelova romana Yeong-­
-hye, mlada grafička urednica koja odlučuje prestati jesti meso, nju se ne bi moglo nazvati junakinjom. Budući da je ona žena u južnokorejskom tradicionalnom i patrijarhalnom društvu, ona je objektiviziran, pasivan lik, koji gotovo da i ne govori, odnosno ne dobiva vlastiti pripovjedni glas u pravom smislu te riječi. Yeong-hye progovara na svega nekoliko mjesta u tekstu, i to u kurzivom odvojenim dijelovima u kojima opisuje košmarne snove, a u zadnjem dijelu romana kaže nekoliko rečenica, i to je sve. Ipak, njezina odluka do postane vegetarijanka pokreće radnju, koja se zapravo sastoji u reakcijama okoline na njezin prelazak na prehranu bez mesa.

Vegetarijanstvo tako u najvažnijem djelu Han Kang funkcionira na dvije razine. Na pripovjednoj razini, ono pokreće sam roman. U tematskom smislu, ono funkcionira kao metafora. Vegetarijanka s popularnim prehrambenim trendom jedva da ima veze. Žestoko odbijanje bilo kakve hrane životinjskog podrijetla Yeong-hye objašnjava užasnim snovima, no ono je zapravo izraz njezine duboke potrebe da živi nenasilno. To čitav roman sidri u simboličkom: vegetarijanstvo postaje metafora nenasilja. A ta se metafora tijekom romana postupno razvija do krajnjih konzekvencija: najprije je to odbijanje namirnica životinjskog podrijetla, no onda prelazi u odbijanje svake hrane, što u konačnici vodi do nemogućnosti života.

Velika pitanja

Na kraju Yeong-hye želi postati drvo. Biljke su naime jedina živa stvorenja koja trebaju samo vodu i sunčevu svjetlost i jedino njihov život ne traži baš nikakvo nasilje da bi se održao. To međutim vodi do vrlo mračnog zaključka o nasilju koje je inherentno ljudskom rodu. Pa znači li to da je doista nemoguće živjeti nenasilno? No, zar nije isto tako nemoguće živjeti i u nasilju, čemu svjedočimo svakog dana? To su samo neka od mnogobrojnih pitanja koja se nameću nakon čitanja ovog višeslojnog romana koji omogućuje vrlo različite interpretacije i tjera čitatelja da preispita pojmove koje je uzimao „zdravo za gotovo“, a o kojima ovisi kako život pojedinca tako i život zajednice.

Dok je Vegetarijanka probleme nasilja vezala prvenstveno uz pojedinca, izravnim i brutalnim nasiljem institucija bavi se drugi roman Han Kang preveden na hrvatski, Ljudska djela. Junakinja Vegetarijanke pokušava provesti nenasilan život pa stoga završava na psihijatriji, s druge strane, u Ljudskim djelima nasilje se opisuje izravno, a nenasilje kao da ne postoji. Roman se naime bavi krvavo ugušenim studentskim ustankom u Gwangjuu 1980, povijesnom događaju koji je imao ključni utjecaj na stvaralaštvo Han Kang.

Vjerojatno je upravo inovativno, maštovito, neobično, zanimljivo i dojmljivo promišljanje nasilja kao jednog od temeljnih problema i suvremenog čovjeka i suvremenog svijeta jedan od važnih razloga zbog kojih je žiri Nobelovu nagradu ove godine dodijelio upravo Han Kang.