Budućnost Hrvatskoga jezika na državnoj maturi

O državnoj se maturi, prvi put provedenoj školske godine 2009/2010, u široj javnosti govori mnogo, a naročito u stručnoj – o njezinu sadržaju, o ulozi, o postignućima učenika… Stoga je u Konferencijskoj dvorani Filozofskog fakulteta u Zagrebu 4. listopada održan znanstveno-stručni simpozij Hrvatski jezik na državnoj maturi: kako dalje? kao izravna reakcija na ovogodišnju maturu, u organizaciji Odjela za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti i Odjela za rano učenje jezika Hrvatskog filološkog društva te Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je razgovarati o Hrvatskom jeziku kao temeljnom predmetu kojim se razvija pismenost, presudnom za razvoj i poticanje čitalačkih kompetencija. Simpozij je otvoren pozdravnim slovom dekana Fakulteta Domagoja Tončinića, predsjednice Organizacijskog odbora Lidije Cvikić, pročelnice Odsjeka za kroatistiku Tanje Kuštović te predsjednika Hrvatskog filološkog društva Davora Dukića. Organizaciju su financijski podržali Osnovna škola Centar i izdavačka kuća Alfa.

Na Okruglom su stolu sudjelovali voditeljica Službe za strukovno obrazovanje Vesna Hrvoj-Šic, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić, viša savjetnica za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje Mirela Barbaroša-Šikić, profesorice hrvatskog jezika i književnosti u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu Vedrana Močnik te u Upravnoj školi Zagreb Suzana Ven Rakić, a moderatorice su bile Ana Ćavar i Lidija Cvikić. Raspravljalo se o postignućima ovogodišnjih maturanata i pripremama za maturu, o ulozi ispita i njegovu povratnom učinku, o tome koliko su ispiti usmjereni na ishode nastavnog predmeta, o razlikama u rezultatima materinskog i stranog jezika, demistifikaciji izrade ispita te načinu ocjenjivanja eseja (pritom je naglasak bio na nedorečenim opisima bodovanja u ispitnim katalozima za Hrvatski jezik na državnoj maturi), i o tome zašto udžbenici kao bitni posrednici između nastavnika i učenika ne prate suvremene spoznaje o jeziku i dr.

Pisanje eseja predstavlja problem maturantima, a
stručnjaci smatraju da je problematično i vrednovanje  / Izvor srednja.hr

Prvi je ciklus izlaganja bio posvećen sastavnicama državne mature iz Hrvatskog jezika. Izvanredna profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ana Ćavar opisala je kako je maturalni ispit izgledao u prethodnih 160 godina te istaknula razlike između obrazovne tradicije i suvremenih pristupa. Ishode Kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik na državnoj maturi predstavila je izvanredna profesorica pri Katedri za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu Katarina Aladrović Slovaček. Redovita profesorica u trajnom izboru na riječkoj Kroatistici Karol Visinko govorila je o pristupima u poučavanju pisanja navodeći metodički model kao primjer danas prevladavajuće procesnog pristupa pisanju. Srećko Listeš, viši savjetnik za Hrvatski jezik, proučavao je zastupljenost funkcionalnih tekstova na državnoj maturi. Vedrana Močnik iz perspektive praktičara govorila je o pripremi svojih učenika za ispit državne mature. Dotaknula se teme eseja i sažetka, pri čemu je naglasila kako se u gimnaziji u Čakovcu pokazalo da su se rezultati mature poboljšali nakon uvođenja sažetka. Ističe da postoje razne strategije kako učenici, ali i njihovi profesori mogu doskočiti maturi (učenici unaprijed pripreme uvode koji im profesori pregledaju; održavaju se dodatni sati priprema za maturu nakon nastave da se ne zakida nastava). Zaključno kao prijedlog za esej nudi neknjiževni tekst. 

Drugi se ciklus izlaganja bavio izazovima ispita. Lidija Cvikić dala je kratki pregled izmjena u strukturi ispita kao poticaj za obuhvatnu analizu. Ističe da se pri izradi prve mature polazilo od načela teksta koji se dubinski analizira i temelji na cjelovitom (integriranom) pristupu te upozorava kako već 2011. više nije riječ o povezivanju znanja i razumijevanju, nego je naglasak na činjeničnom znanju – takvih je pitanja zamjetno više. Umjesto zaključka potiče na široku raspravu i analizu mature u koju će biti uključeni različiti profili stručnjaka. Marina Čubrić, jedna od članica prve Radne skupine, osvrnula se na aktualni pristup vrednovanju eseja koji smatra izrazito problematičnim. Anglistice Stela Letica Krevelj i Melita Jurković predstavile su, pak, strukturu mature iz Engleskog jezika te metode ocjenjivanja. Redovita profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ujedno i recenzentica književnog dijela ispita iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi Lahorka Plejić Poje govorila je o samom procesu recenziranja, a dotaknula se i mjesta književnosti u nastavi te u društvu uopće.

Unatoč važnosti teme još uvijek nedostaju ekspertize, naglasila je Lidija Cvikić, upozorivši da je neistraženost jedan od razloga zašto je materinski jezik omražen predmet učenicima i maturantima diljem Hrvatske. Oko ovog ispita lome se koplja, kazala je pročelnica Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta Tanja Kuštović, te istaknula da je potrebno raspravljati o poučavanju i poznavanju hrvatskog jezika.