Što smo više svoji, to smo uspješniji

„Ako se prema pojedincu odnosiš kao da je ono što treba i što može biti, on će i postati što treba i što može biti“, rekao je Goethe, a mi danas, dvjesto godina kasnije, svjedočimo o  inspirativnosti, ali i o golemoj odgovornosti učiteljskog zvanja u okolnostima koje kao nikad prije iziskuju umijeće interferiranja tehnoloških inovacija i humanističkih aspekata.

Sa sviješću o tome, ali i o potrebi promicanja tradicije učiteljskog poziva, obilježena je svečana akademija u povodu Dana Učiteljskog fakulteta te Svjetskog dana učitelja održana u dvorani Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe SEECEL, na kojoj je predstavljena i nova uprava na čelu s novom dekanicom Blaženkom Filipan-Žignić.

Na svečanoj Akademiji predstavljena je nova uprava Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nova dekanica Blaženka Filipan-Žignić s prodekanicama

Prva dekanica Učiteljskog fakulteta

Nakon intoniranja državne himne članova akademskog zbora UFOVCI, pozdravno slovo uime Uprave, profesora i zaposlenika središnje nacionalne visokoobrazovne ustanove za osposobljavanje učitelja i odgojitelja uputila je moderatorica Vendi Franc. Krasnoslov pjesme Augusta Šenoe Budi svoj, objavljene 1874. u Viencu, kazivao je Joško Ševo, označivši njome spiritus rector svečanosti tijekom koje je u više navrata istaknuto kako je upravo individualnost ona izvorna esencija duha svakog uspješnog učitelja. Temelji su to budućeg rada novoustoličene uprave Učiteljskog fakulteta, koju na čelu s dekanicom Blaženkom Filipan-Žignić čine prodekanica za nastavu i studente Adrijana Višnjić-Jevtić, prodekanica za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju Tamara Jurkić Sviben, prodekanica za poslovanje i razvoj Martina Kolar Billege, prodekan za poslovanje, studij i studente izvan sjedišta Fakulteta (Čakovec) Hrvoje Šlezak te prodekan za poslovanje, studij i studente izvan sjedišta Fakulteta (Petrinja) Marko Badrić.

Insignije dekanske časti prvoj dekanici u povijesti ustanove dodijelila je povjesničarka Andrea Feldman, koja je nadahnutim govorom podsjetila na svoju baku Zlatu Šilhard – učiteljicu kojoj je prije 99 godina zakonski zapriječeno raditi u školi jer nije udovoljila osnovnom uvjetu, odnosno nije bila udana za učitelja. Za razliku od tada, „naše vrijeme bilježi značajan prodor žena u obrazovne profesije, a Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i danas je mjesto na kojem većinu studentskog, nastavnog i administrativnog tijela čine žene“, zaključila je Andrea Feldman.

Da će Učiteljski fakultet i u daljnjoj budućnosti kročiti upravo putem uključivosti, naglasila je i sama dekanica. „Svjesna sam da je pred nama mnogo izazova, ali vjerujem, drage kolegice i kolege, dragi studenti i djelatnici, da zajedno možemo postići značajan iskorak. Moj će rad biti usmjeren prema otvorenosti, suradnji i kontinuiranom poboljšanju svih aspekata našeg djelovanja. A što je zapravo uspjeh? Danas sam uvjerena da je uspjeh individualiziran i što smo više svoji, to smo uspješniji“, rekla je dekanica. Dodala je tri prioriteta za koja će se zalagati: jačanje kvalitete obrazovanja inoviranjem i unapređivanjem studijskih programa te uvođenjem najsuvremenijih nastavnih metoda, maksimalno poticanje znanstveno-istraživačkog rada među profesorima i studentima te intenziviranje suradnje i zajedništva unutar i izvan Fakulteta.

U dobroj vjeri u buduću suradnju, riječi podrške upravi i kolegama uputio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, istaknuvši kako je kvaliteta učiteljskog obrazovanja danas posebno važna i to zbog „sve većeg razdora između modernog i tradicionalnog, humanog i umjetnog, stvarnog i virtualnog te između istinitih i lažnih informacija. Uloga učitelja je oblikovati pojedinca, pripremiti ga za korištenje tehnologija koje još ne postoje, za svijet koji se mijenja, za izazove za koje još nemamo termine“, rekao je. „Stoga, Fakultet neprestano unapređuje i modernizira svoje studije i programe, pružajući studentima visokokvalitetno obrazovanje u skladu s obrazovnim trendovima te promiče učiteljsku profesiju u Republici Hrvatskoj“. Rektor je podsjetio i na nedavno uspješno dovršenu cjelovitu obnovu središnjice Fakulteta, čime su stvoreni suvremeni, funkcionalni i sigurni uvjeti za rad i nastavu. Vrijednost obnove iznosi 23,4 milijuna eura te je provedena na temelju natječaja Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih. Obnova glavne zgrade financirana je sredstvima Fonda solidarnosti EU i Mehanizma za oporavak i otpornost. Radovi, kojima je vraćeno 10.802,57 m² zgrade u radno stanje prije potresa te je obavljena cjelovita obnova s povećanjem konstruktivne otpornosti i energetske učinkovitosti, započeli su krajem siječnja 2023, dok je svečanost otvorenja zgrade upriličena 24. rujna ove godine. Valja dodati kako je osigurano i dodatnih 5,2 milijuna eura za cjelovitu obnovu Odsjeka u Petrinji.

Petrinja popunila sve kvote

Na tu se činjenicu nadovezao i zamjenik gradonačelnice Petrinje Ivan Prskalo, napomenuvši kako je Petrinja iznova dokazala da je grad učitelja, budući da su ove akademske godine popunjene sve kvote pri odsjeku. Istaknuo je na važnost učiteljskog poziva jer učitelj odgaja ono najvrednije – dijete. Zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić istaknuo je kako je Županija omogućila zamjenski prostor Fakultetu u Petrinji te je na inicijativu župana Ivana Celjaka uvedena jednokratna novčana pomoć od 660 eura studentima koji ostanu studirati na području županije, a u planu je i novi studentski dom.

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Vesna Bedeković rekla je kako naši učenici i studenti trebaju i zaslužuju biti aktivni subjekti, a ne tek promatrači, stoga njihovo inicijalno, ali i profesionalno obrazovanje ovisi o kvaliteti nastave koju nude učiteljski fakulteti, u čemu je zagrebački uvijek polučivao izvrsne rezultate. Državna tajnica Iva Ivanković rekla je kako su „nove strategije poučavanja i nastava na daljinu pokazali važnost neposrednog odnosa između učenika i učitelja“. Potonji tako na učenike trebaju prenijeti vještine suradnje, solidarnosti, razumijevanja te ih podučiti vrijednostima, stavovima i ponašanjima kojima će pridonijeti vlastitom razvoju i boljem društvu, zaključila je, referiravši se na Sokratovu zakletvu za nastavnike kojom se propisuje čuvanje časti učiteljskog poziva svim raspoloživim sredstvima.

Ukorak s vremenom

Projekcijom filma Učiteljskog fakulteta, prisutni su imali priliku informirati se o djelatnostima i aktivnostima ustanove, koja je svoju tradiciju započela davne 1919. najprije kao Viša, a potom i kao Visoka pedagoška škola. Razvijati se nastavila u formi Pedagoške akademije te Učiteljske akademije, dok kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu pod današnjim imenom djeluje od 2006. Učiteljski fakultet danas je središnja visokoškolska ustanova koja obrazuje odgojitelje i učitelje, a djeluje u Zagrebu, Čakovcu i Petrinji. Studijske programe prilagođava potrebama vremena, surađuje s brojnim inozemnim sveučilištima te njeguje razgranatu izdavačku djelatnost.

Naposljetku, uručene su dekanove nagrade i zahvalnice, na čemu je uime dobitnika zahvalila Tamara Gazdić-Alerić. Za umjetnički dio programa pobrinuli su se članovi akademskog zbora UFOVCI izvedbama Ladarki Emila Cossetta te akademske himne Gaudeamus, kao i Joško Ševo koji je kazujući tekst Bašćanske ploče, Gundulićeve Himne slobodi te Matoševe Majke Marije ozvučio snagu poetske riječi koja nas podsjeća kako „duša“ i „jezik“ nisu tek znamenje, već su vrijednosti za koje se živi, a prenosi ih se knjigom u ruci i posvećenošću odgoju i obrazovanju mladih naraštaja.