Opsežna studija o iseljeništvu

Mit o povratku. Hrvatska dijaspora u Australiji, knjiga hrvatske diplomatkinje i književnice Tuge Tarle, predstavljena je u Matici hrvatskoj 26. rujna u prepunoj dvorani Jure Petričevića. Knjigu su uz autoricu predstavili Ivan Rogić Nehajev, Tado Jurić i Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija koji je izdavač ovog djela.

Ivan Rogić Nehajev i Tuga Tarle / Snimio Mirko Cvjetko

Marina Perić Kaselj kazala je kako je ova knjiga Tuge Tarle samo akademska nadopuna njezinu bogatom životnom i profesionalnom iskustvu i golemom društvenom doprinosu. Kao osobit doprinos ove opsežne studije o iseljeništvu, istaknula je novu paradigmu mita o povratku koju autorica pokazuje, a to je da je upravo taj mit ključan za izgradnju dijasporske svijesti, odnosno za razvoj dijasporske zajednice. Osvrnula se i na autoričin odnos prema pojmu dijaspore, koji mnogim iseljenicima smeta, a koji je Tarle temeljito protumačila iz perspektive klasičnih i modernih teorija migracije. Pritom se usudila kritički osvrnuti na postmoderne teorije koje na neki način marginaliziraju važnost doma, domovine i nacionalnog identiteta. Premda ju je kao mentorica vodila pri izradi doktorske disertacije, a onda i knjige koju je potom i recenzirala, za Marinu Perić Kaselj to je bilo obogaćujuće iskustvo: „Naravno da sam i ja učila od nje, kao što se nadam da će i mnogi naraštaji, mladi naraštaji, učiti iz ove knjige“.

Pisac pogovora, Ivan Rogić Nehajev, strukturu knjige Mit o povratku sveo je na pet pitanja. Prvo i ključno jest pitanje pojma dijaspore koje je prema autorici komplementarno, čak hermeneutičko. Drugo je pitanje mogu li se uopće racionalno odrediti neka oblikovna obilježja te dijaspore, gdje je autorica, prema Rogiću Nehajev, pri nastojanju da odgovori na nj, napravila velik posao pretraživši znanstvenu arheologiju i odredivši nekoliko tih osnovnih odrednica; svijest o odseljavanju, kolektivno sjećanje, iskustvo pripadnosti vlastitom narodu i odnos spram društva u koje je doseljeno. Po kojim se simboličkim obilježjima identificira određena dijasporska zajednica i kako se ta obilježja oblikuju, treće je pitanje ove knjige. Funkcija mita je konstituiranje horizonta jedne zajednice i u tom smislu četvrto pitanje glasi kako uopće taj mit o povratku socijalno funkcionira. Autorica je, prema Rogiću Nehajevu, na primjeru intervjua koje je vodila s određenim pripadnicima hrvatske iseljeničke zajednice u Australiji originalno pokazala kako mit sadržajnije funkcionira u unutrašnjoj izgradnji posebnosti zajednice koja uz pomoć mita jasnije definira svoju razliku u odnosu na druge zajednice te olakšava oblikovanje odnosa prema većinskoj zajednici unutar koje se našla. Konačno, peto je pitanje kakav je odnos hrvatske dijaspore prema Hrvatskoj, pri čemu Rogić Nehajev izdvaja dva osnovna elementa, idealistički i kritički, koja se međusobno ne isključuju nego se povezuju i tvore „specifičan tip osjetljivosti“ dijaspore prema domovini. „Vjerujem da će, bude li u budućnosti ozbiljnije hrvatske politike koja računa s integracijom s hrvatskom dijasporom, ova knjiga biti jedno od nezaobilaznih pomagala“, zaključio je.

Iako je riječ ponajprije o Hrvatima u Australiji, knjiga govori o mnogo široj temi, a to je ideja o povratku hrvatskog iseljeništva koje će revitalizirati Hrvatsku, kazao je Tado Jurić. Osvrnuo se na činjenicu kako u Hrvatsku svake godine useli više stranih radnika nego što je Hrvata u Australiji. Vrijednost djela je, smatra Jurić, u tome što razobličuje neke migracijske ideologije koje ublažavaju posljedice velikog broja iseljenika. Podsjetio je na ideju Tuge Tarle, koju je iznijela prije mnogo godina, o osnutku muzeja iseljeništva koji će nastaviti senzibilizirati te teme.

Autorica, i sama povratnica iz Australije, kazala je na kraju kako je zahvaljujući vlastitom iskustvu shvatila da je odlazak dvostruka trauma. S jedne strane onoga koji je otišao, a s druge strane onoga koji je ostao. „To je raspuknuće u biću jednoga naroda. Željela sam ući u dušu iseljenika, vidjeti kakav je to rascjep kad čovjek ostavlja korijene.“

Predstavljanje su vokalno-instrumentalnom izvedbom uveličali pijanistica Eva Kirch­mayer Bilić i operni pjevač Stjepan Franetović, a među brojnim uzvanicima bio je i veleposlanik Australije u Republici Hrvatskoj NJ. E. Richard Rodgers.