Mladenu Martiću nagrada Josip Tabak za životno djelo, Matiji Ivačiću za najbolji prijevod

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca dodijelilo je nagradu Josip Tabak za životno djelo književnom prevoditelju s poljskoga jezika, kazališnom kritičaru i dramaturgu Mladenu Martiću. Nagrada za prijevod proznoga djela pripala je Matiji Ivačiću za roman Kukavice Josefa Škvoreckog, u izdanju Matice hrvatske, dok je Petra Matić dobitnica nagrade za prijevod grafičkoga romana (ove godine prvi put dodijeljena) Grupna terapija Manua Larceneta koji je objavila Fibra. Za prijevod djela za djecu i mlade nagradu je dobila Petra Pugar i to za prijevod naslova Bila jednom kišna kap autora Jamesa Cartera, čiji je nakladnik ArTresor, dok je Nataša Medved dobitnica nagrade za prijevod publicistike i to naslova Mržnja Jeannette Fischer, u izdanju OceanMora.

Dobitnici nagrade Josip Tabak Petra Matić, Mladen Martić, Petra Pugar, Nataša Medved i Matija Ivačić / Snimio Matija Habljak / PIXSELL

„Josef Škvorecký veliki je češki pisac, jedan od glavnih protagonista ‘zlatnih šezdesetih’, koji zbog neizdržive političke situacije 1968. emigrira u Kanadu i ondje osniva izdavačku kuću Sixty-Eight Publishers, što postaje jedna od ključnih točaka promocije češke književnosti u svijetu. Roman Kukavice koji je objavljen 1958. godine, deset godina nakon što je napisan, isti čas izaziva velike kontroverze te je zabranjen, autor mora napustiti svoje radno mjesto, a objavljivanje romana potaklo je i brojne druge ideološke čistke. Roman obuhvaća posljednje dane Drugog svjetskog rata u Čehoslovačkoj, ispripovijedan je u prvom licu iz perspektive mladića Dannyja Smiřickog, autorova alter ega, čija su glavna preokupacija prijatelji, jazz i djevojke, čime nam autor daje psihološki portret jedne generacije, njihovo viđenje povijesnih zbivanja.

Osim što su Škvoreckog optuživali za antiideologizam, cinizam i antihumanizam kritici je jedna od glavnih zamjerki bio jezik, njegova živahnost i otvorenost. Češki teoretičar prevođenja Jiří Levý napominje da ‘... što je veća uloga jezika u umjetničkoj konstrukciji teksta, to je prijevod teži’. Matija Ivačić jasnim je, točnim i brižljivo biranim leksikom pokazao koliko je uspješno savladao složenost autorova jezika – bogatog kolokvijalnim govorom, kulturnim referencama i jedinstvenim ritmom češkog života pod sjenkom rata, uspješno sačuvavši esencijalni pogon romana. Nepokornost, humor i oštra kritika autoritarnosti i ljudske slabosti vjerno su preneseni, omogućujući hrvatskim čitateljima da cijene genijalnost Škvoreckýjeva pripovijedanja. Osim što smo dobili prvi cjeloviti prijevod Kukavica, što je veoma važan trenutak hrvatske bohemistike te istinski zaslužuje priznanje, ono što isto tako obogaćuje prijevod je i iscrpan pogovor prevoditelja koji nam daje izvrstan povijesni, književni i politički kontekst što je neminovno za cjelovito shvaćanje važnosti ovog romana“, napisala je u obrazloženju nagrade Mateja Pavlic.

Matija Ivačić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za češki jezik i književnost, osim romana Kukavica dosad je preveo više od dvadeset djela najznačajnijih čeških autora.

Mladen Martić rođen je u Zagrebu 1949. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je komparativnu književnost i polonistiku. Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa te Hrvatskoga novinarskog društva. S poljskoga jezika preveo je ukupno 40 dramskih tekstova, 26 romana, dvije knjige literarnih reportaža Ryszarda Kapuścińskog (Car, Putovanja s Herodotom), autobiografiju Slawomira Mrożeka (Baltazar), raspravu Zygmunta Baumana i Stanislawa Obireka (Razgovori o Bogu i čovjeku). Za prijevod romana Witolda Gombrowicza Trans-Atlantik godine 2009. nagrađen je Nagradom Iso Velikanović. Također, preveo je velik broj knjiga za djecu, slikovnica i stripova s poljskoga, slovenskoga i ruskoga jezika. Njegovi prijevodi doživjeli su pedesetak uprizorenja, izvođeni su na radiju i na televiziji, objavljivani su  u mnogim časopisima i knjižnim izdanjima, igrani su u većini hrvatskih kazališta te na ljetnim festivalima. Nakon primitka nagrade, Martić je kazao: „Ovo naše Društvo u kojemu se svi osjećamo dobro i doma, i Društvo čija nagrada zbilja znači jer smo kolege, jer smo ljubomorni surevnjivi i svakakvi, ali podržavamo one koji su nešto napravili i
prepoznajemo“.

U obrazloženju Povjerenstva za dodjelu Nagrade DHKP-a Josip Tabak za životno djelo Mladenu Martiću, potpisnik Adrian Cvitanović istaknuo je kako je „iz svega navedenoga razvidno da je riječ o čovjeku širokih interesa zavidnoga znanja, koji se nikada nije pokušavao ograničiti u uskoj niši, ‘isprofilirati se’, i ostvariti se u samo jednoj disciplini.“ Napomenuo je kako sve ono što je dosad učinio za poljsku kulturu, kao i sve što i danas čini, nije moguće „opipljivo i ispravno“ vrednovati, dodavši kako je riječ o čovjeku iz kojega „progovara duboka humanost, osjećaj za drugoga u svijetu koji nesmiljeno hrli prema potpunome individualizmu, istančanome osjećaju za pravednost“. Ovogodišnje povjerenstvo za dodjelu nagrade činili su: Lia Paić (predsjednica), Marijana Janjić, Dora Jelačić Bužimski, Damjan Lalović te Lana Momirski.

Ovogodišnja nagrada Josip Tabak četvrta je u posljednjih pet godina koja je dodijeljena prijevodu u izdanju Matice hrvatske. Andy Jelčić 2020. godine dobio je nagradu za prijevod nefikcionalne proze Manfrieda Rauchen­steinera Prvi svjetski rat i kraj Habs­burške Monarhije. Iste godine Zrinka Blažević dobila je nagradu za najbolji prijevod poezije Pavla Rittera Vitezovića Dva stoljeća uplakane Hrvatske, dok je Marko Gregorić nagrađen 2021. za prijevod publicistike Antoinea Compagnona Antimodernisti. Od Josepha de Maistrea do Rolanda Barthesa.