Libar plete mrižu svoju

Pet dana trajali su susreti ljubitelja knjige na 7. Mediteranskom festivalu knjige (MFK) koji je od 25. do 29. rujna održan u velikoj dvorani Sportskog centra Gripe u Splitu. Kroz radionice za djecu i osnovce u sklopu Nacionalne strategije promicanja čitanja, tribine i predstavljanja knjiga, MFK se potvrdio kao najveća knjižarsko-književna manifestacija u Dalmaciji. Predstavljena su izdanja više od stotinu nakladnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore izložena na pedesetak štandova.

Čitanje, nakladnici
i knjižnice u fokusu

Festival je otvorila ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek rekavši kako Ministarstvo kojem je na čelu „od početka svog djelovanja podržava decentralizaciju kulturnih događanja i inicijativa, u čemu posebnu ulogu imaju Mediteranski festival knjige i Panonski festival knjige u Osijeku“. Poručivši da će Ministarstvo i dalje pratiti program povećavanjem potpora čitanju i nakladnicima, uz projekt pomoći narodnim knjižnicama kako bi hrvatski autori bili što prisutniji na njihovim policama, najavila je osnivanje Centra za knjigu i mjere za poboljšanje materijalnog položaja autora.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina ustvrdio je kako je Festival u ovih sedam godina pokazao da je zaživio i pretvorio se u splitski i dalmatinski dnevni boravak. „Ovo nije sajam književnosti, ovo je sajam knjige“, poručio je Kozina i zahvalio svima na pomoći i potpori u organizaciji.

Edukacijski dječji kutak posvećen Ivani Brlić-Mažuranić i Marku Maruliću / Izvor MFK

Panel na temu Zašto su (narodne) knjižnice važne?

Mediteranski festival knjige posjetio je
rekordan broj posjetitelja / Snimila Snježana Šetka

Na otvaranju Festivala govorili su i Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban te predsjednik županijske Gospodarske komore Joze Tomaš.

Prvog dana održan je panel na temu Zašto su (narodne) knjižnice važne? Uz ministricu kulture i medija na panelu su govorile ravnateljice četiriju dalmatinskih knjižnica u Splitu, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku: Grozdana Ribičić, Doroteja Kamber-Kontić, Marina Šimić i Lucija Bjelokosić.

Govoreći o razvoju čitateljske publike, ministrica je podsjetila kako Vlada RH putem Ministarstva kulture i medija nizom mjera i programa već godinama razvija kulturu čitanja i potiče razvoj publike u narodnim knjižnicama izdvojivši velika infrastrukturna ulaganja. Ministrica je dodala i da će Ministarstvo u iznosu od 9,5 milijuna eura sufinancirati obnovu Gradske knjižnice i čitaonice Lipik, Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik, Gradske knjižnice Valpovo, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar, Zgrade Sveučilišta u Rijeci te Sveučilišne knjižnice Rijeka. Istaknula je i ulaganja u mrežu narodnih knjižnica te podsjetila da su od 2016. otvorene, obnovljene i proširene 23 knjižnice.

U povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića te 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, dvoje književnika koji su stupovi hrvatskoga identiteta i kulture, organiziran je niz programa: filmske projekcije, kvizovi, radionice, izrada Marulića u glini, u suradnji s Galerijom Meštrović... Na štandu Gradske knjižnice Marka Marulića oko 400 građana iskoristilo je priliku za besplatan upis u knjižnicu.

Održano je tridesetak predstavljanja najnovijih izdanja hrvatskih nakladnika. Najviše posjetitelja privukla su predstavljanja fotomonografije Skalina poznatog splitskog fotoreportera Feđe Klarića te romana Slučaj vlastite pogibelji Kristiana Novaka.

Na štandu Znanja, prepunu zanimljivih naslova, zatekla sam brojne mlade, većinom studente koji su kupovali knjige na – engleskom jeziku. Zbog jezika „gutaju“ sve, pojasnila mi je jedna studentica, a i naslovnice tih knjiga su im privlačne, vesele, šarene i prepune boja, dok su cijene pristupačne.

Naslovi Elif Shafak, posebno njezin zadnji roman I nebom teku rijeke, bili su najtraženiji na štandu izdavačke kuće Hena com. Nova izdanja bila su snižena samo deset posto, ali to je zato što im zakon ne dopušta veće popuste za izdanja iz posljednje godine. Na štandu Verbuma traženi su bili savjeti pape Franje Želim ti sreću i Želim ti osmijeh i romani Tesse Afshar, a posebno mjesto dobila je upravo objavljena Biblija s ilustracijama slavnog francuskog grafičara Gustava Doréa.

Na štandu Matice hrvatske posjetitelji su mogli kupiti nova i starija izdanja uz prigodne popuste, a u sklopu panela Jezici hrvatske renesanse predstavljene su knjige Latinska moralnopoučna i teološka proza Marka Marulića i Djela Hanibala Lucića iz Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti o kojima su govorili njihovi priređivači Bratislav Lučin i Ivan Lupić, uz moderiranje Krune Lokotara.

Ivan Lupić govorio je o pronalasku dosad nepoznatih soneta Hanibala Lucića na talijanskom. Ti soneti, rekao je, putokaz su i za druge teme kojima se Lucić bavio, a izrazio je uvjerenje da će u budućnosti biti pronađena i druga dosad izgubljena djela dvojice velikana hrvatske renesansne književnosti. Marulićeva djela mogu biti zanimljiva današnjem čitatelju, premda je pisac svoga vremena, kazao je Bratislav Lučin. Treba pokazati da Marulić nije samo smrtno ozbiljan i poučan, mladima dalek i teško razumljiv pisac, već da je pisao i o svakodnevnim temama na duhovit, pronicav, katkad i podrugljiv način.

Preko 20 tisuća posjetitelja

Interes škola za dječje, literarne, likovne i STEM radionice nikada nije bio veći, što pokazuje da itekako postoji zanimanje djece, roditelja, učitelja i nastavnika za zanimljivim sadržajima koji potiču pismenost, maštu i kreativnost, priopćili su organizatori Festivala.

Festival su organizirali Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH i Splitsko-dalmatinske županije. Prema procjenama, ove je godine na Festivalu bilo preko 20 tisuća posjetitelja, najviše do sada. Na Festivalu je provedena i anketa prema kojoj je na MFK 40 posto od ukupnog broja posjetitelja došlo prvi put, a 97 posto posjetitelja ocijenilo je organizaciju odličnom i vrlo dobrom, a isto toliko ih je i kupilo bar jednu knjigu.

Na kraju, organizatori su poručili: Vidimo se dogodine! Libar plete mrižu svoju.