Kako se obnavljaju simboli nacionalne kulture

Djelujući pod sloganom „Gradimo budućnost, obnavljamo baštinu“, zagrebačka tvrtka ING-GRAD u svojih se 4 desetljeća predanog rada izgradila u jednu od vodećih kompanija građevinskog sektora u Hrvatskoj. Taj je status, dakako, odraz poslovnog integriteta i beskompromisnog ulaganja u najkvalitetniju tehnologiju, opremu i zaposlenike te kontinuirane prilagodbe tržišnim uvjetima. Prepoznatljiva po svojoj stabilnosti, konstantnom rastu i ujednačenom razvoju svih segmenata poduzeća, ova građevinska tvrtka, pod vodstvom osnivača i vlasnika kompanije Branislava Brizara, u svom portfelju broji širok spektar izvedenih projekata obuhvaćajući pritom izgradnju modernih poslovnih i stambenih prostora, građevinske radove iz područja energetike i izgradnju infrastrukture, ali i specijaliziranu djelatnost koja podrazumijeva obnovu arhitektonske baštine iznimnog povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja. U pogledu potonje kategorije, iza njih je pozamašan broj uspješno obnovljenih tvrđava, dvoraca i palača, sakralne arhitekture, mostova i spomen-obilježja te građevina javnog karaktera.

Obnovljen Nadbiskupski dvor u Zagrebu

Obnova vrijednih povijesnih građevina

Valja naglasiti i doprinos ING-GRAD-a u obnovi povijesnih građevina grada Zagreba i njegova povijesnog središta nakon potresa 2020. godine. Od osnutka do danas unutar 80-ak uspješno izvršenih projekata koji su se ticali sanacije, restauracije ili rekonstrukcije spomeničke baštine nalaze se neki od najprepoznatljivijih simbola nacionalne kulture poput crkve sv. Marka u Zagrebu, Eufrazijeve bazilike u Poreču, kompleksa dvorca Eltz u Vukovaru, Dvora Velikog Tabora u Desiniću, Staroga grada Samobora, Dvorca Erdödy u Jastrebarskom, Palače Prve hrvatske štedionice (Oktogon) u Zagrebu, zagrebačkog Glavnog kolodvora, Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, pulske Arene, zidina grada Motovuna, Kneževe palače u Zadru, Malog rimskog kazališta u Puli, Tvrđave Mirabela – Peovica u Omišu, Starog grada Kostajnice u Hrvatskoj Kostajnici, Kamenog cvijeta u Jasenovcu, crkve sv. Lovre u Požegi, Nadbiskupskog dvora u Zagrebu, Rektorata zagrebačkog Sveučilišta i Pravnog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja te mnogih drugih.

Od obnova značajnijih i javnosti poznatijih građevina javne namjene spomenimo onu koja se odnosi na zgradu Muzeja Mimara, zgrade na adresi Ilica 25 – Ilica 27 – Gundulićeva 2, zgradu zagrebačke Tvornice duhana, Kolegij Družbe Isusove u Zagrebu, zgradu Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu, Biskupski dvor u Đakovu, Kuriju Janković u Pakracu, Palaču Arsan Petris na Cresu, crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci, Pavlinski samostan i crkvu Blažene Djevice Marije u Kamenskom te rekonstrukciju zgrade Kraljevske zemaljske uzorite pivnice u Zagrebu.

Osnivač i vlasnik tvrtke ING-GRAD Branislav Brizar

Nagrade Viktor Kovačić
i Vladimir Nazor

Posebnu pozornost pridaju i obnovi obrazovnih ustanova od kojih se ističu one vezane uz zagrebački Učiteljski fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Kampus Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Osnovnu školu Petra Zrinskog u Zagrebu, Osnovnu školu Miroslava Krleže te Salezijansku klasičnu gimnaziju u Rijeci.

Također, sudjelovali su u projektu izvedbe rekonstrukcije Jašionice – Gruntovnice u Zagrebu koji je ove godine nagrađen UHA-inom godišnjom Nagradom Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva te godišnjom Nagradom Ministarstva kulture i medija RH Vladimir Nazor za najbolje umjetničko ostvarenje u polju arhitekture. O novoj modernoj zgradi zagrebačke Gruntovnice s oduševljenjem su se raspisali čak i ugledni strani online magazini za arhitekturu Archdaily i Divisare.

Vođeni mišlju o graditeljstvu kao trajnom nasljeđu povjerenom čovječanstvu na skrb, sanaciji i rekonstrukciji nepokretnog kulturnog dobra pristupaju s osobitom odgovornošću, istovremeno primjenjujući suvremene građevinske metode i jedinstvena znanja temeljena na tehnikama, vještinama i recepturama starih zanata. Kako ističu iz ING-GRAD-a za Vijenac, rekonstrukcija povijesnih objekata, posebice onih upisanih u registar kulturnih dobara, velik je izazov jer zahtijeva poznavanje i sinergiju tradicijske gradnje i suvremenih tehnika i materijala. Uzevši rečeno u obzir, izrazito im je zadovoljstvo biti dionicima takvog procesa i svjedočiti obnovljenim objektima koji, osvježena ruha i revitalizirane namjene, odolijevaju vremenu čuvajući identitet okoline za koju su inherentno vezani.

Palača Prve hrvatske štedionice (Oktogon)

Suradnja s restauratorima
i konzervatorima

Svaki projekt obnove jedinstven je i zahtijeva pažljivo planiranje i stručnost kako bi se osiguralo očuvanje kulturne baštine za buduće generacije. U tom je smislu doprinos privatnih građevinskih tvrtki, uz suradnju s krovnim državnim institucijama poput restauratorskih i konzervatorskih zavoda, u pogledu unošenja inovacija, korištenja novih metodologija te integracije suvremenih funkcionalnosti u povijesne objekte bez narušavanja njihovog kulturnog identiteta nerijetko od presudnog značenja u održavanju ravnoteže između tradicije i modernizacije. Kada govorimo o građevinskim metodama kojima je građevinsko nasljeđe podvrgnuto prilikom obnove, prvenstveno mislimo na konzervaciju, restauraciju, rekonstrukciju i revitalizaciju, odnosno adaptivnu ponovnu upotrebu.

Od osnutka tvrtke do danas izvedeno je 80-ak projekata sanacije, restauracije ili rekonstrukcije spomeničke baštine među kojima su neki od najprepoznatljivijih simbola nacionalne kulture poput crkve sv. Marka u Zagrebu, Eufrazijeve bazilike u Poreču, kompleksa dvorca Eltz u Vukovaru, zagrebačkoga Glavnog kolodvora, Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, pulske Arene, zidina grada Motovuna i Kneževe palače u Zadru

Većina građevina kulturne baštine zidane su zgrade izgrađene od kamenih ili opečnih zidnih elemenata povezanih mortom koji su zbog starosti i neadekvatnog održavanja najčešće u lošem stanju, stoga je prije obnove i završnog uređenja nužno izvršiti konstruktivnu, tj. statičku sanaciju. Kompleksnost sanacije povijesnih građevina uvjetuje nekompatibilnost tradicionalnih i novih gradiva te poštovanje njihove izvorne pojavnosti, zbog čega se ne preporučuje upotreba armiranog betona. Kako navode iz tvrtke ING-GRAD, kod određenih objekata, najpovoljnijom tehnikom za popravljanje i ojačanje takvih konstrukcija pokazalo se injektiranje, odnosno stabiliziranje i zatvaranje pukotina oštećenih zidova impregnacijom specijalnih injekcijskih masa, nanošenje armiranih cementnih ili epoksidnih obloga na jednu ili obje strane zida te prednapinjanje zidova. Tako je uređenju i opremanju Dvora Veliki Tabor prethodila njegova konstruktivna obnova koja je uključivala statičku sanaciju kamenih zidova i svodova, čime su kameni zidovi stabilizirani te potom dodatno učvršćeni ugradnjom čeličnih zatega za ojačanje zidova, što je građevinu ujedno osiguralo i od potresa. Izvedena je i obnova pročelja te sanacija znatno oštećenih monolitnih stupova s kapitelima i bazama.

Obnovljen dvorac Veliki Tabor

Detalj krova crkve Sv. Marka

Interijer Nadbiskupskog dvora

Radovi na dvorcu Erdödy

Obnova Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu koji je otvoren 7. listopada

Obnovljena Palača Arsan Petris na Cresu

Radovi u skladu s konzervatorskim smjernicama

U slučaju palače Arsan Petris, najstarije patricijske kuće u Cresu, statička stabilnost objekta osigurana je klasičnom metodom ugradnje zatega i injektiranjem specijalnom injekcijskom smjesom, dok je u požeškoj crkvi sv. Lovre, jednoj od najstarijih gotičkih građevina Slavonije, ona izvedena injektiranjem temelja, zidova i svodova te ugradnjom mikropilota i štapnih sidara.

Delikatni i zahtjevni radovi

Obnova i rekonstrukcija objekta također obuhvaća obnovu vanjske fasade, izvođenje profilacija i kamene plastike, izradu drvene stolarije i svega onoga što uključuje vraćanje povijesnog izgleda i izvornog stanja građevine. S obzirom da se izvodi isključivo u skladu s konzervatorskim smjernicama, vremenski proces obnove i rekonstrukcije objekta dužeg je trajanja te zahtijeva specifične materijale i način izvođenja. Prilikom obnove Muzeja Slavonije smještenog u baroknoj jezgri grada Osijeka, izvedeni su radovi obnove fasade i pročelja zgrade izradom vapnene žbuke prema izvornoj recepturi, a svi potrebni materijali pripremljeni su i proizvedeni na gradilištu, uključujući specifičnu boju fasade postignutu prirodnim pigmentima pepela drva ariša koji su dobiveni njegovim paljenjem, drobljenjem i mljevenjem te gašenim vapnom. Iz istog su razloga podne plohe na galeriji Dvora Veliki Tabor sanirane opekom starog formata po uzoru na postojeću. Za potrebe rekonstrukcije elemenata fasade kompleksa zagrebačkog Nadbiskupskog dvora tijekom njegove konstruktivne sanacije, profilacije poput krovnih i razdjelnih vijenaca te prozorskih okvira izvodile su se u žbuci uz pomoć šablona, a za sve ostale ukrasne i profilirane elemente bilo je potrebno izraditi odljeve prema kalupima nalik izvornicima.

Nakon izvršene konstruktivne sanacije i vanjskog uređenja građevine obično slijedi niz delikatnih i zahtjevnih obrtničkih radova koji moraju biti izvedeni u duhu i tradiciji graditeljstva podneblja kojoj građevina pripada. U tom je pogledu prostor Muzeja Sinjske alke uređen i opremljen na način kojim se suvremena muzejska i druga oprema adekvatno uklopila u ambijent stare mletačke zgrade, dok je drvena podna obloga glavne dvorane, u kojoj se nalazi prikaz povorke sinjskih alkara u realnoj dimenziji, izvedena zahtjevnom tehnikom koja dočarava neravnu površinu alkarske staze.

Važan segment obnove kulturne baštine tiče se i rekonstrukcije i obnove drvenih konstrukcija krovišta. Krovišta građevina spomeničke baštine u pravilu su drvena s različitim vrstama pokrova ovisno o tradiciji podneblja u kojem se građevina nalazi. Rekonstrukcija takvih drvenih krovišta podrazumijeva zamjenu pojedinih elemenata ili kompletne konstrukcije novom drvenom građom, najčešće od slavonskog hrasta ili četinara, poput onog u Velikom Taboru, te zamjenu pokrova. Na crkvi svetog Marka, simbolu grada Zagreba, izvedena je rekonstrukcija drvenog krovišta građom od ariša, a pokrov je zamijenjen novim polikromnim glaziranim crijepom rađenim prema izvornim fotogeometrijskim nacrtima graditelja Hermanna Bolléa. Novi je crijep, kao i onaj prvobitni, izrađen i dostavljen iz Mađarske.

Ulaganje u mlade

Osim opisanih izvedbenih metoda, uspješnog rješavanja tehničkih izazova s kojima se na terenu kontinuirano susreću i posvećene težnje kvalitativnoj izvrsnosti provedenih zahvata, jedna od ključnih komponenti poslovanja i filozofije djelovanja ING-GRAD-a jesu ljudi koji ga čine, poručuju iz tvrtke. Upravo zbog toga tvrtka fokusirano ulaže u svoje zaposlenike i unapređenje njihovih potencijala te kroz 200 ostvarenih projekata nastoji potaknuti mlade ljude da se odluče za zanimanja iz oblasti građevinske struke.

Predsjednik uprave Branislav Brizar u izjavi za Vijenac naglašava misao vodilju poslovanja kompanije koja se temelji na uvjerenju da u mlade ljude treba ulagati još od njihova srednjoškolskog obrazovanja, te im pritom omogućiti razvoj, dostupnost i uvid u nove tehnologije rada. ING-GRAD aktivno podržava i mnoge konferencije i hvalevrijedne projekte koji okupljaju mlade hrvatske talente, a također je jedan od partnera državnog natjecanja strukovnih škola pod nazivom World Skills, sajma poslova GRADify na Građevinskom fakultetu te konferencija građevinske industrije.

Privatne tvrtke koje se bave obnovom kulturne baštine, poput tvrtke ING-GRAD, jedan su od ključnih elemenata zaštite povijesnih objekata i spomenika budući da svojim djelovanjem često donose novu perspektivu i pristupe koji mogu unaprijediti kvalitetu očuvanja. Imajući na umu kako je obnova kulturne baštine i graditeljskog nasljeđa važan proces koji osigurava očuvanje i revitalizaciju historijskog i kulturnog dobra, možemo zaključiti kako je njezina uloga mnogo slojevitija i značajnija nego što bi na prvi pogled mogli pomisliti; ona je nužna karika njegovanja svijesti o identitetu zajednice i kolektivnog pamćenja. Na taj način, obnovom se ne štiti samo materijalno nasljeđe, nego i kulturne vrijednosti koje oblikuju društvo i pojedince koji ga čine.