Slavisti o kulturnim i jezičnim granicama i prijelazima

U Slavonskom Brodu od 11. do 14. rujna održan je Osmi hrvatski slavistički kongres, koji okuplja kroatiste i druge slaviste oko filoloških i kulturoloških tema. Ovo se međunarodno okupljanje održava u organizaciji Hrvatskog filološkog društva i Hrvatskog slavističkog odbora, a ovom prigodom organizaciji su se pridružila i dva sveučilišta: Sveučilište u Zagrebu, odnosno njegova najveća sastavnica Filozofski fakultet, te Sveučilište u Slavonskom Brodu, koje je ujedno i domaćin Kongresa. Slijedeći ritam izmjene kontinentalnih i obalnih gradova s prethodnih kongresa, za mjesto održavanja odabran je Slavonski Brod.

Na kongresu su dodijeljene i nagrade akademiku Stjepanu Damjanoviću, akademiku Milivoju Solaru i njemačkoj slavistici Renate Lachmann / Izvor Sveučilište u Slavonskom Brodu

Kongres je otvoren 11. rujna u svečanoj dvorani Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Svečanost otvorenja uvodnim pozdravima i govorima uveličali su župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, zamjenica gradonačelnika Martina Martić Puača, izaslanik ministra znanosti, obrazovanja i mladih Staša Skenžić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu Ivan Samardžić te uime dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu prodekanica Fakulteta, ujedno i predsjednica Programskog odbora Kongresa, Ivana Vidović Bolt. Osim navedenih pozdravnu riječ uputio je i Davor Dukić, predsjednik Hrvatskog filološkog društva.

Organizacijskim odborom Kongresa predsjedala je Lahorka Plejić Poje, a domaće i strane slaviste pozdravila je ohrabrujućim riječima: „Cijela je humanistika, pa tako i filologija, u drugačijoj poziciji nego što je bila prije 30-ak godina, a nekmoli prije 150, u vrijeme kada je s radom započela Katedra iz koje je izrasla kroatistika. Živimo u stanovitu procijepu između marginalizirane filologije i sveopćih vapaja zbog krize čitanja, razumijevanja, sporazumijevanja... No upravo zbog toga naša je odgovornost prema poslu koji radimo veća. Brod je prema izvornom značenju mjesto gdje se može pregaziti rijeka, mjesto prijelaza, a ujedno je i grad na granici; mi se pak bavimo različitim kulturnim i jezičnim granicama i prijelazima, to je i narav filologije, a danas je tema transfera vrlo zastupljena u studijima jezika, književnosti i kulture. Prijelazi i gazovi omogućuju i razmjene, a upravo to činimo mi na kongresu: razmjenjujemo i dijelimo“. Na kraju je zahvalila svima uključenima u organizaciju Kongresa. 

I ove je godine svečanost posebnom učinila dodjela nagrada istaknutim znanstvenicima. Nagrade se dodjeljuju znanstvenicima čiji su radovi donosili pomake u spoznajama o jeziku, književnosti i kulturi u kroatističkim i širim slavističkim okvirima. Povelja Stjepana Ivšića dodijeljena je akademiku Stjepanu Damjanoviću koji je, kako autori obrazloženja Mateo Žagar i Tanja Kuštović navode, svojim istraživanjima zaorao neke nove glagoljaške brazde kako bi na tim filološkim oranicama iznikla nova znanja o djelatnosti hrvatskih glagoljaša. Zahvaljujući njegovim istraživanjima, a i usmjerenoj brizi prema znanstvenom profiliranju novih filoloških naraštaja, osiguran je doličan kontinuitet struke u ovima filologiji nesklonim vremenima.

Povelja Antuna Barca dodijeljena je akademiku Milivoju Solaru koji je svojim proučavanjem obilježio desetljeća hrvatske znanosti o književnosti. Kroatistika ne bi bila ono što jest bez svojih inozemnih proučavatelja, znanstvenika koji su u vlastitim kulturama posredovali hrvatsku riječ, a među njima njemačka slavistica i književna teoretičarka Renate Lachmann zauzima istaknuto mjesto. Zbog svog doprinosa hrvatskoj znanosti o književnosti Lachmann je ovogodišnja dobitnica Povelje Vatroslava Jagića, koja se dodjeljuje inozemnim slavistima.

U tri su radna dana Kongresa slavisti iz čak 12 zemalja dijelili znanja i iskustva o jezikoslovnim, književnoznanstvenim i kulturološkim temama u četirima usporednim sekcijama. Radni je dio programa započeo plenarnim izlaganjima Renate Hansen Kokoruš, Ive Pranjkovića i Josipa Užarevića. Propitivale su se teme iz jezikoslovlja, od frazeologije preko dijalektologije do jezičnopovijesnih tema. U sekcijama posvećenima književnosti posebno su bila istaknuta istraživanja emocija i kolektivnog pamćenja, kao i fenomena zavičajnosti, nekoliko je izlaganja bilo posvećeno položaju kroatistike na inozemnim sveučilištima, a nekoliko prijevodima hrvatske književnosti na druge slavenske jezike. Jedna je sekcija otvorila neke probleme nastave hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama. A u svim su se sekcijama odvijale živahne rasprave, kojima je, usprkos raznovrsnosti tema, zajednička nit bilo pitanje humanistike, a posebno filologije, u digitalnom okruženju.

Svečano je otvaranje Kongresa uljepšao izvedbom hrvatske himne, hrvatske narodne popijevke Vehni, vehni fijolica i ulomka iz skladbe Slavonska rapsodija Komorni sastav Brodskog harmonikaškog orkestra „Bela pl. Panthy“, koji djeluje pod umjetničkim vodstvom i dirigentskom palicom Sanje Nuhanović.

Program je bio obogaćen i stručnim izletom u Muzej bećarca u Pleternici te obilaskom kulturnih znamenitosti Slavonskog Broda. Time su ambasadori našega jezika, književnosti i kulture upoznali ljepote i običaje lipe i uzorite zemlje plemenite – Slavonije.