Oživjela Kostajnica koje nema

Baština predstavlja društveno sjećanje na vrijeme prije nas i zaslužuje poštovanje i posebnu skrb, a kostajnički kraj bogat je nasljeđem, usprkos svim nedaćama kroz koje je prošao. Kulturno-povijesnu, jednako kao i prirodnu baštinu prepoznao je Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici i organizirao 1. Dane kostajničke baštine. Iako uvijek na vjetrometini i razmeđu svjetova i civilizacija, Kostajnica je uvijek pripadala europskom miljeu, pa su se Dani kostajničke baštine uklopili u Dane europske baštine.

Iz postava izložbe u okviru 1. Dana kostajničke baštine – fotografije iz arhiva Vladimira Kodžića i MKiM

Dani kostajničke baštine održani su 19. i 20. rujna, a započeli su otvorenjem velike izložbe fotografija znakovita naslova Kostajnica koje nema. Vrijedna arhitektonska baština, koja je bila dio kostajničkog identiteta i predstavljala izuzetnu integraciju arhitekture i krajolika, čineći slikovitu gradsku jezgru specifične graničarske graditeljske baštine, kroz desetljeća je nestala. Nakon Drugog svjetskog rata Kostajnica je doživjela drastične urbanističke mijene tako da nestaju cijeli potezi kuća i pojedinih zgrada. Zastrašujuće razaranje bilo je u Domovinskom ratu kada su, nimalo slučajno, teško oštećene i do temelja porušene registrirane spomeničke građevine, povijesni i prostorni markeri grada. Srušena je sva preostala vrijedna arhitektonska baština: Napoleonove zgrade, izgrađene do 1812, crkve s kraja 18. stoljeća te stare gradske palače izgrađene krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Upravo ta Kostajnica koje više nema predstavljena je na izložbi fotografija koje su svojim fotoaparatom vizualizirali mnogi znani i neznani zaljubljenici u fotografiju.

Fotografije na izložbi preuzete su iz ostavštine Vladimira Kodžića, a dio je preuzet iz fototeke Ministarstva kulture i medija RH. Mnogim fotografijama autori, nažalost, nisu utvrđeni. Zato valja spomenuti one autore čije su fotografije povećane i izložene, a to su: Gjuro Szabo, Viktor Živić, Greta Jurišić, Nino Vranića, Vladimir Ivančić, Josip Potočnik i Krešimir Miolčić koji je bio nazočan na svečanom otvaranju izložbe. O izložbi su govorile Marija Krupić, predsjednica OMH u Hrvatskoj Kostajnici, te Sanja Grković, voditeljica Službe fotografske dokumentacije u Ministarstvu kulture i medija. Izložbu je otvorio gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan. Izložba Kostajnica koje nema u mnogima je probudila nostalgiju i prisjećanje na davni bajkoviti izgled grada, na sadržaje koje je nudio i građansku kulturu kojom je disao. Na starim fotografijama pokazan je prostorni izgled Kostajnice koji se uklapao u krajolik Une i brda Djed, a čija arhitektura svjedoči o jednom vremenu, nepovratnom i gotovo zaboravljenom. 

Nakon izložbe slijedila je večer poezije pod naslovom Moja antologija koju je moderirao Bogdan Arnautović, poznati pjesnik, prozaist i esejist uz interpretatore Ines Konjevod i Damira Ducića. Glazbeni gost bio je Krunoslav Dubravac. Cijeli se program odvijao u prekrasnom prostoru Građanske učione koju je 1873. dao sagraditi austrougarski general topništva Anton Mollinary za potrebe preseljenja pučke škole iz blagovaonice Franjevačkog samostana i privatnih kostajničkih kuća. Građanska učiona još čeka svoju konačnu obnovu s jedinom svrhom da postane središnje mjesto kulture ovoga grada.

Program drugog dana odvijao se u hotelu Central gdje je uz nazočnost brojnih zainteresiranih građana, srednjoškolaca i njihovih profesora, održana prezentacija Dana industrijske baštine u Sisku kao primjer dobre prakse u promociji baštine, a predavač je bio Vlatko Čakširan, povjesničar, viši kustos i muzejski savjetnik u Gradskom muzeju Sisak. Slijedilo je predavanje Ivane Miletić Čakširan, pročelnice konzervatorskog odjela u Sisku, o Važnosti očuvanja i zaštite baštine kostajničkog kraja. Govorila je prvenstveno o nestaloj arhitektonskoj baštini i mogućnosti njezina očuvanja u memoriji ljudi kroz fotodokumentaciju, kataloge, potaknuvši rad na memoriji prostora. Istaknula je da je i srušena baština – baština i dio zajedničkog vizualnog identiteta koji treba označiti i sačuvati.