Vijenac 797

Baština, Naslovnica

UZ MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE U LEPOGLAVI, 13–15. RUJNA

Lepoglava – svjetsko središte čipkarstva

Piše Vedran Obućina

Već 28 godina u Lepoglavi se održava Međunarodni festival čipke. Upravo je zahvaljujući ovom festivalu Lepoglava postala poznata po baroknom sakralnom slikarstvu, arhitekturi, glazbi, raznolikoj prirodnoj baštini, te po čipki i čipkarstvu

Sve odzvanja od zvukova batića i prepleta u Lepoglavi. Međunarodni festival čipke okupio je mnoge štovatelje čipkarskog umijeća i višestoljetne tradicije koja je očuvana i 2009. uvrštena godine na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U Lepoglavu smo stigli na kraju vrelog ljeta, ali i tijekom takve žege Lepoglava živi sa svojom čudesnom ljepotom utkanom u izradu čipke na batiće. Lepoglava je zagorski gradić prepun povijesnih važnosti. Ona je kolijevka hrvatskoga školstva i znanosti u pavlinskom razdoblju, a upravo su pavlini u 16. stoljeću donijeli znanje o čipkarstvu iz srednje Europe, za razliku od ostalih hrvatskih čipkarskih rukotvorina koje su stigle sa Sredozemlja. Prve su se čipke prodavale na raznim proštenjima po Hrvatskom zagorju, ali pravi zamah lepoglavska čipka dobiva krajem 19. stoljeća kada se ovdje događaju velike promjene.


Prijenos znanja novim generacijama jamstvo je očuvanja lepoglavske čipke / Snimio Marko Jurinec/ PIXSELL


Lepoglavska je čipka poznata po svojim batićima i predlošcima / Snimio Darko Gorenak Godar

Te su promjene dobre za Lepoglavu, ali i obilježavaju grad. Kad smo kretali prema središtu čipkarstva, znanci su nas pozdravljali s porukom da uživamo na „odmoru“. Taj odmor je, dakako, vezan za najstroži zatvor u Hrvatskoj koji se nalazi u samome središtu Lepoglave. Pa ipak, zatvor je sve manje dio imidža Lepoglave, a čipka sve više postaje dio semiotike grada. Sve je to dobro osmislio još Izidor Kršnjavi koji je kao predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu na samom koncu 19. stoljeća osnovao svojevrsnu čipkarsku školu. Nju je vodila Zlata pl. Šufflay, vrsna čipkarica, učiteljica i dizajnerica, koja je načinila niz nacrta za čipke prema motivima seljačkoga tekstila, ali i osmislila nove motive iz hrvatske i staroslavenske baštine. Njezin brat Milan rođen je u Lepoglavi i kasnije je postao vrstan povjesničar.


Snimio Vjeran Žganec Rogulja / PIXSELL

Rad Danice Brössler

U susretu s članovima KUD-a Lepoglavski pušlek, uz originalna lepoglavska jela, imali smo priliku saznati više o tom seljačkom tekstilu. Iako čipka nije nošena, upravo su ornamentika i motivi zagorskoga sela postali idejom vodiljom izrade čipke koja se najčešće koristi kao podložak okruglog, ovalnog ili pravokutnog oblika različitih veličina. Ornamentika se temelji na geometrijskim i stiliziranim cvjetnim i životinjskim motivima među kojima prevladavaju stazica, pužić, frkač, kiflek, ruža, makova ruža, ružin list, hrastov list, cvjetić, cvjetić s listićem, bršljan, žir, leptir i ptica. Jedna od najstarijih članica Lepoglavskog pušleka također je čipkarica, iako su se i druge članice, pa i poneki muški član, okušali u ovom umijeću i većinom spoznali da okrugli tvrdi podložak i parni broj drvenih batića preko nacrtanog predloška ne odgovaraju njihovu strpljenju i sposobnostima. Tehnika prepletanja batića u određenim motivima ne radi se više nigdje u Europi. Sačuvana je jedino u Lepoglavi.


Upraviteljica Zadruge lepoglavske čipke
Karmen Šoštarić / Snimio Vedran Obućina


Čipkarstvo traži pažnju i strpljivost / Snimio Darko Gorenak Godar

Takva popularizacija čipkarstva nadaleko je posljedica rada Danice Brössler koja je u razdoblju od 1931. do 1942. organizirala tečajeve, uvela novi dizajn i tehnologiju, te pospješila proizvodnju i prodaju lepoglavske čipke. Pomogao je i lepoglavski župnik Ferdo Krčmar koji je darovao zemljište za izgradnju zgrade Banovinske čipkarske škole 1937. godine. Za svoj trud Brössler je dobila i međunarodna priznanja, poput diplome Svjetske izložbe u Parizu 1937. i obrtne izložbe u Berlinu godinu kasnije. Brössler je dovela i motive slavonske šarane tikvice, zlatovez, ornamente s dalmatinskih škrinja i starohrvatski pleter. Također je standardizirala proizvodnju fine čipke od vrlo tankog pamučnog konca u bijeloj i bež boji. Nadarenost Danice Brössler tolika je da ju cijela Lepoglava hvali na sva usta!

Galerija lepoglavske čipke

Među njima je svakako i upraviteljica Zadruge lepoglavske čipke Karmen Šoštarić koja nam je u galeriji lepoglavske čipke u Domu kulture otkrila svijet ove prekrasne rukotvorine. U galeriji su izloženi veći i zanimljiviji primjerci lepoglavske čipke koji su često dobivali i nagrade, osobito za čipku nazvanu Ljeto u šumi koja je osvojila prvo mjesto u Rusiji 2011. godine. Karmen Šoštarić objašnjava nam da je lepoglavska čipka složena jer predložak daje samo konture, a čipkarica mora znati točnu metodu prepletanja batićima. Za očuvanje i budućnost čipkarstva potrebno je sačuvati znanje Danice Brössler koja je i međunarodno prepoznata. Zamalo je ta budućnost bila izgubljena jer je zanimanje za čipkarstvo zamrlo nakon Drugog svjetskog rata da bi se opet pokrenulo nakon osamostaljenja Hrvatske.

Velike čipke, kakve smo vidjeti u galeriji, rade se od godinu do godinu i pol dana, ako se baš svaki dan radi šest do osam sati. Čipkarice obično rade same i kod kuće, osobito zimi. Oštar vid, „šlif da batići lete“ i strpljivost preduvjeti su za čipkaricu koja prati rad niti. Ponekad barata i s preko stotinu batića, ovisno o složenosti uzorka. Danas je aktivno 30-ak čipkarica u Lepoglavi koje rade neprestano. To osigurava finoću i te su čipkarice certificirane. Njihovi su radovi svi registrirani i svaka je čipka jedinstvena.

Već 28 godina u Lepoglavi se održava Međunarodni festival čipke. Direktorica Turističke zajednice Grada Lepoglave Ljubica Dubovečak govori nam o povijesti povezanosti Lepoglave s drugim hrvatskim čipkarskim središtima, koja su bila i najčešći gosti festivala. Potom su se povezali s europskim centrima čipke, pa i u Lepoglavi sada postoji država partner, a ove je godine to Turska. Bit festivala jest pokazivanje različitih tehnika izrade čipke i razmjena iskustava, a širok krug povezanosti znači i mnoga putovanja i posjete čipkarskim organizacijama u Europi i šire. Upravo je zahvaljujući ovom festivalu Lepoglava postala poznata po baroknom sakralnom slikarstvu, arhitekturi, glazbi, raznolikoj prirodnoj baštini, te po čipki i čipkarstvu.

Lepoglava na karti Europe

Tijekom godine postoje brojne prezentacije lepoglavske čipke, a ona je istinski postala i kreativno nadahnuće. Najbolje se to vidi na samome festivalu u rujnu na kojem posjetitelji mogu vidjeti raskoš čipke, uz što se organiziraju i razne radionice poput izrade nakita nadahnutog čipkom. Svake se godine organiziraju i Dani europske baštine u sklopu kojih se održavaju radionice čipke, a ova rukotvorina pronašla je svoje mjesto i u svijetu mode. Tako su modni kreatori Mura Pehnec i Boris Pavlin često nadahnuti upravo lepoglavskom čipkom, osobito za svečane prigode. Stvaraju se pamučne majice, torbe, šalovi i marame, ali i muške kravate. Iako čipka nije odjevni predmet, ona se našla i u izričaju Baby Lasagne.

Dugogodišnji gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić također nas je primio tijekom posjeta Lepoglavi te izrazio svoje zadovoljstvo prepoznatljivošću ovoga grada u Varaždinskoj županiji koji ima dugu povijest kulturnog razvoja. Doista je Lepoglava danas nezaobilazan grad na kulturnom zemljovidu Hrvatske i to ne samo radi čipke, ali čipka je svakako nositeljica baštine koja potvrđuje da su svi krajevi naše domovine iznimno bogati tradicionalnim izričajem pretočenim u svakodnevicu.

Vijenac 797

797 - 26. rujna 2024. | Arhiva

Klikni za povratak