Vrijedna rekonstrukcija likovne izložbe s antiratnom porukom

Proteklo je osamdeset godina od održavanja III. zasjedanja ZAVNOH-a te isto toliko od Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom, dvaju događanja od iznimnog povijesnog značenja. Lječilišni gradić Topusko od 25. do 27. lipnja 1944. godine bio je domaćinom kulturnih događanja koja su uključivala svečani, radni i umjetnički program – koji se sastojao od izložbi fotografije, tiska i likovne izložbe. Izložbom Umjetnost u prkos ratu njezine autorice Maša Pokupčić i Ana Filep nastojale su rekonstruirati Izložbu likovne umjetnosti održanu u okviru Kongresa na kojoj je bilo izloženo približno 270 radova trinaestero autora.

Grupa likovnih umjetnika u Topuskom za vrijeme održavanja Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske. Slijeva nadesno: Edo Murtić, Stjepan Rajković, Lela Čermak, Petar Šimaga,
Zvonimir Agbaba, Vanja Radauš i Vjekoslav Rukljač, 1944.

Ova obljetnička izložba Hrvatskog povijesnog muzeja, sljednika nekadašnjeg Muzeja revolucije naroda Hrvatske, rekonstruirana je prema izvorima iz muzejskog fundusa – fotografijama postava Izložbe likovne umjetnosti te brošuri Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske. Pregledan izložbeni postav usustavljen je na način da cjeline s djelima prate kratke biografije autora te izdvojeni citati koji ilustriraju njihovu svakodnevicu, dok dokumentarno gradivo i memorabilije dostupne putem displeja s multimedijalnom prezentacijom potkrepljuju kulturno-povijesno značenje događanja. Displeji te izdvojena izložbena vitrina s dokumentarnim fotografijama otkrivaju atmosferu Kongresa i izložbe u Topuskom te njihove glavne aktere – kulturne radnike antifašističke borce.

Među izložena 32 djela devetero umjetnika, za koja je utvrđeno da su bila izložena i na izložbi u okviru Kongresa, nalaze se brzopotezni crtež tušem Zvonimira Agbabe, sepija poljskog slikara Alfreda Krupe, karikature Vilima Čerića, živopisni crteži u laviranom tušu Ive Čaće, probni otisci Ede Murtića za brošuru Kongresa, kao i dva crteža u tušu – Na bijegu i Kordunsko groblje Lele Čermak, jedine autorice.

Ekspresivne grafike i crteži Zlatka Price bilježe prizore teške svakodnevice Drugog svjetskog rata – partizansku kolonu, majku ostavljenu s djecom, ranjenika na konju, partizansku bolnicu na Petrovoj gori i njemačke borbene zrakoplove. Među značajnijim ostvarenjima našla se i fotografska reprodukcija freske Price i suradnika u dvorani Lječilišta u kojoj se održavao Kongres. Ona prikazuje etape Narodnooslobodilačke borbe, kao i grane umjetnosti, pa tako lik Rudolfa Fumića predstavlja glazbu, Mira Župan kazalište, a sam autor likovnu umjetnost, dok posljednji prizor freske sačinjava vizija budućeg Novog Zagreba.

Snagom i simbolikom likovnog izraza izdvajaju se listovi iz grafičke Mape U Marijana Detonija. Drugi nekadašnji Zemljaš, Vanja Radauš, na izložbi je prisutan listovima iz grafičke mape Mi pamtimo jednostavnih kompozicija i naglašene stilizacije. Dok s fotografija saznajemo kako je izgledao njegov referat O likovnoj umjetnosti – koji je u Topuskom održao kao aktivni sudionik Kongresa te jedan od članova predsjedništva ZAVNOH-a.

Središnji dio izložbe čini najznačajnije djelo hrvatske likovne umjetnosti iz Drugog svjetskog rata – grafičko-pjesnička mapa Jama Ede Murtića i Zlatka Price. Mladi umjetnički dvojac u Topuskom je došao na ideju ilustriranja antiratne poeme Ivana Gorana Kovačića, a sama izrada litografske preše za njezino otiskivanje bila je složen poduhvat koji je uključivao težak višemjesečni rad, kako sam naslov izložbe kazuje – U prkos ratu.

Multimedijalna prezentacija prikazuje djela preostalih četvero umjetnika s originalne izložbe – fotografije glinenih skulptura Vjekoslava Rukljača koje nisu ostale sačuvane, te djela Franje Mraza, Stjepana Rajkovića i Petra Šimage – koja nisu mogla biti pojedinačno identificirana pa su autorice izložbe na ovaj način digitalno predstavile cjelinu njihova stvaralaštva u Topuskom.

Izložba Umjetnost u prkos ratu predstavlja izuzetno vrijednu rekonstrukciju likovne izložbe partizanskih boraca. Njezine autorice uspješno su prenijele kulturno-povijesnu važnost događanja, naglašavajući temeljnu antiratnu poruku i antifašističke vrijednosti umjetnika partizana, pritom se ne uplećući u političko-ideološka prijeporna mjesta. Zainteresirana publika dobila je uvid u umjetnički vrijedna djela iz muzejskog fundusa, dok nestrpljivo iščekuje otvaranje stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja.