Ostavština tiskare Margold

Povijest tiskarstva u Donjem Miholjcu bila je tema predavanja održanog 13. lipnja u prostorijama Gradske knjižnice Donji Miholjac u organizaciji OMH u Donjem Miholjcu.

Predavač je bio Stjepan Sučić, član Glavnog odbora i bivši potpredsjednik Matice hrvatske. Stjepan Sučić diplomirani je inženjer elektrotehnike, urednik Studentskog lista (1971), priređivač i urednik niza antologija i monografija o hrvatskoj književnoj i kulturnoj baštini te sudionik hrvatskoga proljeća.

Stjepan Sučić minuciozno je razradio temu tiskarstva u Donjem Miholjcu / Snimila Zrinka Jurčević

Nakon što je kao počasni gost sudjelovao na Izbornoj skupštini OMH u Donjem Miholjcu, govorio je o značenju i čuvanju kulturne baštine, te se dotaknuo i tiskare Margold koja je djelovala u Donjem Miholjcu od 1888. do 1947. godine. Njezin je prvi vlasnik bio Gustav Ernest Margold, a naslijedio ga je sin Feliks. Nakon njegove smrti 1940. godine, tiskaru, knjižaru, papirnicu i knjigovežnicu vodila je njegova žena Marija Margold, rođ. Jandrić. Od 1941. godine Mariju Margold potpomagao je njen drugi suprug Josip Juhas. Promjenom vlasti nakon Drugog svjetskoga rata, tiskara je prodana u Vojvodinu, a sama knjižara radila je do 1947. godine, kada je oduzeta od strane ondašnje vlasti. Na predavanju se mogla vidjeti mala, ali vrijedna ostavština tiskare Margold (koju je donirala gospođa Mirjana Pečner, rođ. Juhas): dopisnice, tri staklena negativa za izradu razglednica, plakati, različiti knjigovodstveni obrasci, otisak molitvenika, pečat i ovlaživač markica, a iz nakladničke djelatnosti dječje knjige i igrokazi. U tiskari je tiskano četrdesetak naslova uglavnom dječje literature, a posebno se ističe knjiga o Nikoli Tesli izdana 1920. godine.

Govoreći o blagu Margoldove tiskare, Stjepan Sučić naglasio je važnost očuvanja kulturne baštine, pronalaženja uradaka različitih tiskara diljem Slavonije, odnosno Republike Hrvatske. Bitno je pratiti suvremena zbivanja te „ako je moguće digitalizirati uratke donjomiholjačke tiskare“. Također je naglasio važnost dječje literature jer ona prije svega djeluje na odgajanje i stvaranje čitalačke publike što je „vrhunska vrijednost na kojoj bismo svi trebali raditi“. Uz to je povezao i podatke o počecima izdavaštva Matice hrvatske – među prvim izdanjima Matice hrvatske bila su djela Ivane Brlić-Mažuranić, dječje spisateljice poznate kao „hrvatski Andersen“, uz mnoge filozofske i druge radove. Predstavio je i posljednje objavljeno Matičino izdanje iz edicije Stoljeća hrvatske književnosti – Djela Hanibala Lucića.

Nakon predavanja, prisutni su mogli pogledati ostavštinu tiskare Margold koja će biti dijelom stalnog postava Gradske knjižnice Donji Miholjac.