Nazor za umjetničku izvrsnost

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 19. lipnja, na godišnjicu smrti Vladimira Nazora, dodijeljena je nagrada koja nosi njegovo ime, kao priznanje najboljim umjetničkim ostvarenjima u području književnosti, glazbe, filma, kazališta, likovnih i primijenjenih umjetnosti te arhitekture i urbanizma. Od 1959, od kada se dodjeljuje, laureati su nagradu prvi put primili na pozornici središnje nacionalne kazališne kuće.

„U šest i pol desetljeća Nagrada ‘Vladimir Nazor’ ispisala je povijest i definirala parametre hrvatske kulture i umjetnosti, odajući priznanja za individualna postignuća onih jedinstvenih tragača za ljepotom i istraživača originalnih perspektiva”, kazala je u svojoj uvodnoj riječi ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek. Naglasila je da se tim najvišim državnim priznanjem želi uvijek iznova zahvaliti i usmjeriti najsnažnije svjetlo reflektora na one umjetnike i kreativne umove čiji radovi odražavaju visoke standarde umjetničke izvrsnosti i koji su svojim originalnim i nadahnutim poetikama zaslužili naše poštovanje, medijski prostor i pozornost javnosti te da Nagrada „Vladimir Nazor“ nije samo priznanje već i kulturni testament koji oblikuje i jača kulturni identitet Hrvatske, podsjećajući nas na snagu umjetnosti kao one koja nadahnjuje, osnažuje, izaziva i povezuje ljude.

Laureati Nagrade Vladimir Nazor s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek / Snimio Tomislav Miletić / PIXSELL

Kada se baci tek letimičan pogled na popis dosadašnjih dobitnika, jasno je da je riječ o vrhuncima hrvatske umjetnosti i kulture. Tu su velikani, da spomenemo samo neke dobitnike  za životno djelo, od Krleže, Kršinića, Vukotića, Kauzlarića, Radauša, Miletića do Žmegača, Maroevića, Pavličića, Andriane Škunca, Paraća, Ivande, Krelje, Dubravke Premerl, Branke Cvitković, Kunčevića, Slavke Pavić, Trbuljaka, Silađina, Uhlika… 

Tom sjajnom nizu pridružilo se dvanaest novih dobitnika, šest za životno djelo i šest za najbolja umjetnička ostvarenja u 2023.

Nagradu za životno djelo u području književnosti zaslužio je akademik Mladen Ma­chi­edo za svoj raznorodan i iznimno opsežan opus. Pjesnik, esejist, književni teo­retičar, prevoditelj, filolog te sveučilišni profesor talijanske književnosti, Machiedo je uistinu poeta doctus.

Umjetnička ostvarenja akademika Zorana Juranića, dobitnika Nagrade za životno djelo u području glazbe, obuhvaćaju širok spektar interesa i postignuća te se ravnopravno isprepleću u trima glazbenim djelatnostima: dirigiranju, skladanju i muzikološkom radu.

Dobitnik Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo u području filmske umjetnosti Branko Schmidt stvara, kao redatelj i scenarist, više od 40 godina. „Ostvario je opus karakterističan za poetičke mijene naše kinematografije, ali ujedno takav kojim je otvarao nove prostore u suvremenom hrvatskom filmu“, stoji u obrazloženju.

Performer i multimedijski umjetnik Damir Bartol Indoš primio je Nazora za životno djelo u području kazališne umjetnosti. „Svojim posvećenim i dosljednim umjetničkim radom nametnuo se ne samo kao jedna od središnjih osobnosti hrvatske nezavisne umjetničke scene, nego i kao autor jednoga od najodvažnijih i najbeskompromisnijih umjetničkih opusa uopće s kraja prošloga i početka novoga tisućljeća.“

Nagrada za životno djelo u području likovnih i primijenjenih umjetnosti pripala je Borisu Ljubičiću, autoru koji je već pedeset godina intenzivno prisutan na području dizajna, ali i na kulturnoj i javnoj sceni. Kako stoji u obrazloženju, „na svim djelima prepoznaje se Ljubičićeva autentičnost i jasnoća izričaja. Nema u njega suvišnih znakova, nema narativa koji bi erodirali vizualni aspekt proizvoda.“

Marijan Hržić, arhitekt i urbanist, tri je puta dobio godišnju nagradu „Vladimir Nazor“, a sada i za životno djelo. Riječ je o autoru koji je uspio povezati praksu, edukaciju i stručni angažman koji se ne mjeri samo projektima, nego i ukupnim doprinosom shvaćanju prostora i obogaćivanju društva usmjerenoga ka znanju i humanizmu.

Podsjetimo: godišnje nagrade dobili su Kristian Novak (književnost), Ljubomir Puškarić (glazba), Ivan Ramljak (film), Bojana Gregorić Vejzović (kazališna umjetnost), Ivica Malčić (likovne i primijenjene umjetnosti) te Lea Pelivan i Toma Plejić (arhitektura i urbanizam).

I kako tradicija nalaže, u ime svih nagrađenih zahvalio je dobitnik za književnost Mladen Machiedo, koji je u sjajnom govoru poseban naglasak stavio na umjetnika čije ime nagrada nosi.

„Ne bi se reklo da je Nazor ikada sebi proturječio, no zapalo ga je živjeti u kontrastnim vremenima koja su ne samo birala i privilegirala, nego i svojatala svatko svoga Nazora – za njegova života, a i kasnije.“

Akademik Machiedo zaključio je riječi zahvale završnom porukom iz Nazorovih oporučnih Kristala i sjemenki – „Od sviju međa ostaju jedino međe koje sami sebi gradimo“ i dodao: „Doista, svatko od nagrađenih moći će odsada zahvalno upisivati u svoj životopis ime Vladimira Nazora. Kao drugi zaštitni znak.“