Komunistički zločini u Hrvatskoj i na Baltiku

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 20. i 21. lipnja održan je treći međunarodni znanstveni skup pod nazivom Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički zločini 3. Skup su organizirali Znanstveni zavod Fakulteta hrvatskih studija i Litvanski institut za povijest. Skup je održan na hrvatskom i engleskom jeziku, uz izravan audio i video prijenos putem YouTube kanala Fakulteta hrvatskih studija, gdje je dostupna snimka cijelog događaja.

U prvoj sesiji pod nazivom Poslijeratno iskustvo komunističkog terora u Hrvatskoj održana su četiri izlaganja. Blanka Matković govorila je o hrvatskom protukomunističkom otporu i ulozi žena u djelovanju križarskih organizacija na primjeru Imotske krajine od 1944. do 1948. Vlatka Vukelić bavila se karakterom kaznenih spisa vijeća komandi vojnih područja za Kalnik, Moslavinu, Slatinu, Varaždin, Viroviticu, Zagreb i Bjelovar tijekom 1946. i 1947. Dekonstruirajući Novosadski dogovor iz 1954, Vlatko Smiljanić dotaknuo se rekonstrukcije sustavnog komunističkog kulturocida. Šimun Novaković izložio je temu o akciji Bugojanske skupine iz 1972. u svjetlu reakcija bosanskohercegovačkih partijskih struktura.

Domagoj Knežević na otvaranju simpozija

Druga sesija skupa bila je okrugli stol na temu implementacije mjera za razgradnju nasljeđa nekadašnjih komunističkih totalitarnih sustava Vijeća Europe, kroz promatranje europskih i hrvatskih iskustava te namjere. Uz raspravu s publikom, sudionice okrugloga stola bile su Blanka Matković, Vlatka Vukelić i sutkinja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske Tanja Pavelin.

Drugi je dan započeo sesijom o europskim iskustvima u suočavanju s komunističkom prošlošću. Aurimas Švedas govorio je o razmišljanjima povjesničara iz srednje i istočne Europe suočenih sa zlom 20. stoljeća. Toomasa Hiioa izložio je sovjetsku okupaciju i komunističke zločine u Estoniji tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Dovile Sagatiene izlagala je o Europskom sudu za ljudska prava kao „Nürnbergu za sovjetske zločine“ u baltičkim državama. Na kraju, Dovile Budryte održala je predavanje o deportaciji i gulagu kao rodno uvjetovanom procesu, koristeći uvide iz slučaja Litve.

Tema druge sesije bila je oblikovanje jugoslavenskog komunističkog sustava i uspostava komunističkog terora. Bojan Dimitrijević govorio je o trećoj „liniji“ OZNA-e i stvaranju armijske službe KOS tijekom 1945. i 1946. Nemanja Dević izlagao je o uspostavljanju komunističke vlasti u Srbiji i OZNA-i. Dolores Antunica predstavila je svoje istraživanje o uspostavi jugoslavenske komunističke vlasti u Dubrovniku. Barbara Vlahović govorila je o Dalmatincima u II. dalmatinskoj brigadi, od boraca za oslobođenje Dalmacije do suučesnika u sprovođenju i uspostavi komunističkog sustava.

U trećoj je sesiji Vladimir Šumanović održao predavanje o Boraču kao uništenom mjestu u Hercegovini, a Bruno Šagim o zaboravljenim analizama potlačene Hrvatske u jugoslavenskim državama. Davor Dijanović izlagao je o partizanskim zločinima temeljem britanskih dokumenata. Vedran Petrović govorio je o Folksdojčerima kao žrtvama Titovih partizana i jugoslavenske komunističke države.

Komunistički zločini u Hrvatskoj bili su tema posljednje dvije sesije skupa pa je Bruno Bogović govorio o „narodnim neprijateljima“ druge jugoslavenske države u rubrikama Varaždinskih vijesti tijekom 1945, a Iva Kajfeš o sustavu logora Križnog puta 1945. na području Đurmanca, Krapine, Mirkovca, Svetog Križa Začretja i Oroslavja. Sanja Gudelj predstavila je svoje istraživanje o komunističkim zločinima na teritoriju Gospića tijekom 1945. Tema izlaganja Barbare Budimir bio je partizanski zločin u Španovici. Jure Trutanić govorio je o likvidaciji prešućenog zapovjednika Čete bračkih partizana Nikole Gomerčića Drena 1942. Wollfy Krašić izlagao je o represiji jugoslavenskih komunista nad katoličkim klerom i vjernicima u Gorskom kotaru tijekom Drugog svjetskog rata. Posljednje izlaganje održao je Igor Vranić s temom suđenja studentima Sveučilišta u Zagrebu povodom društvenih nemira nakon utakmice Dinamo – Crvena zvezda 1951.

Zaključak skupa jasno pokazuje rastući interes akademske zajednice za temu komunističkih zločina. Raznolikost tema i pristupa obogatila je raspravu, pružajući sveobuhvatan uvid u različite aspekte komunističkog terora. Također je najavljena priprema zbornika radova koji će sažeti sve istraživačke doprinose, kao i idući skup na istu temu planiran za 2026. godinu.