U carskoj katedrali Karla Velikog u Aachenu proslavljen Dan državnosti RH

Svečanom svetom misom te koncertom Klape „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice tisuću je Hrvata u Aachenskoj katedrali proslavilo Dan državnosti Republike Hrvatske. Proslavu je za 34. obljetnicu u suradnji s Hrvatskim katoličkim misijama u Aachenu i Kölnu organizirao Generalni konzulat Republike Hrvatske u Düsseldorfu. U najstarijoj katedrali sjeverne Europe, krunidbenoj crkvi trideset njemačkih kraljeva, u kojoj se zbog iznimne povijesne i kulturne vrijednosti organiziraju samo najvažniji svjetski događaji, prvi se put u povijesti služila sveta misa na hrvatskom jeziku.

Služenje mise na hrvatskom jeziku u carskoj katedrali Karla Velikog od iznimnog je značenja za hrvatsku kulturu

Svetu misu predvodili su fra Ivica Radić, voditelj Hrvatske katoličke misije u Aachenu – član Franjevačke provincije Bosne Srebrene, fra Vuk Buljan, voditelj HKM u Kölnu i fra Ivan Režić iz Provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Na početku euharistijskog slavlja fra Ivica Radić nazočnima se obratio mišlju kako unatoč njegovoj univerzalnosti, Isusa Krista svi nazivamo Isusom Nazarećaninom, dakle po mjestu iz kojega dolazi. Poruka je to i Hrvatima u iseljeništvu da nikada ne zaborave odakle dolaze te gdje su njihovi korijeni. Generalni konzul Republike Hrvatske sa sjedištem u Düsseldorfu Ivan Bulić u svome obraćanju istaknuo je kako se prvi put u povijesti impozantne katedrale „oca Europe“, tj. Karla Velikog, sveta misa slavi na hrvatskom jeziku. To je osobita čast i važan događaj za hrvatski jezik i kulturu u svijetu.

Hrvati koji borave u Saveznoj Republici Njemačkoj i saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni-Vestfaliji prvi su se put okupili u Dvorskoj kapeli onodobnog širitelja kršćanstva, kršćanstva koje su i Hrvati prihvatili od franačkih, Karlovih misionara. Svjedočanstvo je to kako je još u 7. i 8. stoljeću čvrsti savez između franačke vladajuće dinastije i Crkve odredio sudbinu i tijek zapadnoeuropske povijesti, a Hrvati su od davne prošlosti dijelom istoga civilizacijskog kruga. U snažnu i postojanu ukotvljenost hrvatske kulture u kulturni krug zapadne Europe mogli su se uvjeriti svi okupljeni u katedrali na samo nekoliko koraka.

Naime, poznato je kako se u mađarskoj kapeli Aachenske katedrale (Ungarnkapelle) nalazi natpis Rex Croatiae et Slavoniae. Poveznica Aachenske katedrale i Hrvata očituje se, dakle, jasnim spomenom Hrvatske i Slavonije. Hrvati su vrlo rano, još u 8. stoljeću, došli u grad Karla Velikoga jer je granica njegova carstva prolazila uz Hrvatsku, a dijelom i kroz nju nakon Aachenskoga mira kojim je Karlu priznat naslov cara i suverenitet. Još u vrijeme njegove vladavine počeli su europski narodi hodočastiti svake sedme godine u Aachen – tada najveće hodočasničko mjesto na njemačkome govornom području. Kao hodočasnici na Aachenskome hodočašću (Aachener Heiligtumsfahrt) Hrvati se spominju u biskupijskome arhivu još 1349. godine. Inače, sveta misa za domovinu u katedrali u Aachenu proslavljena je uoči 1100. obljetnice krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava.

Nakon mise, službeni dio programa nastavio se uz pjesmu Klape „Sveti Juraj“ u obližnjem okupljalištu Hrvata, gdje je upriličen prijem za više od 350 uzvanika, gostiju i prijatelja te njemačko-hrvatskih partnera iz područja kulture, gospodarstva, turizma. Na području njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije danas živi i radi približno 70 tisuća hrvatskih državljana. Okupljaju se na brojnim događajima i kulturno-umjetničkim manifestacijama koje, među ostalim, organizira i ogranak Matice hrvatske za Ruhrsko područje, čiji su predstavnici također nazočili obljetnici. Aktivni su i u drugim kulturnim i sportskim udrugama, a brizi za Hrvate izvan domovine osobito doprinose katoličke misije. Važnu ulogu u tom smislu nosi Generalni konzulat u Düsseldorfu koji ne brine samo o diplomatskim pitanjima, već aktivno sudjeluje i u organizaciji društvenih i ostalih zbivanja od interesa za hrvatsku zajednicu. U Njemačkoj prema posljednjim podacima živi oko pola milijuna Hrvata.