Novi vjetrovi

„Festival europske kratke priče uzbudljiva je priča, koju nije lako zaboraviti! Uvijek se nasmiješim kad se sjetim svog posjeta festivalu. Smiješim se kao kad se netko prisjeća dragog prijatelja.“ Tim je riječima iračko-finski pisac Hassan Blasim, koji je nastupio na zatvaranju 23. FEKP-a, a ovo mu nije prvi susret s Festivalom, opisao ozračje te jedinstvene manifestacije.

Upravo to bila je ideja utemeljitelja FEKP-a Romana Simića i njegovih suradnika kada su prije dvadesetak godina krenuli u avanturu organizacije toga jedinstvenog književnog događaja koji se ne odvija samo u Zagrebu, nego i u drugim hrvatskim gradovima. Ove godine program je održan i u Zadru.

Njemački pisac Ingo Schulze otvorio je FEKP predstavljanjem svoga romana Čestiti ubojice

Početak FEKP-a pripao je također starom znancu, njemačkom piscu Ingu Schulzeu, koji je predstavio svoj novi roman, preveden na hrvatski, Čestiti ubojice. Taj suvremeni klasik jedan je od onih koji se sjećaju Europe nekada, žive Europu danas, ali i osjećaju kakva će ona biti sutra. Roman počinje kao bajka, a pretvara se u pokušaj razjašnjenja uzroka polarizacije društva.

Tema ovogodišnjeg izdanja Festivala je Novi vjetrovi.

Kada pročitamo knjige i priče autora koji su sudjelovali, možda ćemo se lakše snaći u promjenama koje se događaju u današnjem svijetu, a koje su prvi osjetili pisci, smatra  programski direktor Andrija Škare. „Pokušat ćemo pronaći odgovor na pitanje koja je pozicija pojedinca i koje su njegove moralne obveze u vremenu u kojem je sve postalo proizvod i koje je formatirano tako da se zatiru ljudskost i empatija.“

Zanimljivo svjedočanstvo podijelio je na završetku festivala Zoran Ferić. „Empatija i čovjekoljublje više su prisutni u književnosti danas nego što je to bilo prije, a književna kritika počiva na polarizaciji društva.“ Naglasio je kako je to pratio kroz priče i teme onih koji su pohađali njegove književne radionice. „Stara kritička proza ima utemeljenje u polarizaciji društva, ono što se i inače u Europi događa, jačanje desnice i strašna borba protiv tradicionalnog. To je poprište borbe i sukoba i nečega što književnost može itekako dobro odraditi.“

Kolumbijski pisac Héctor Abad Faciolince predstavio je svoju knjigu Zaborav koji ćemo biti, fikcionalnu biografiju svog oca Héctora Abada Gómeza, liječnika i aktivista za ljudska prava koji je prije 37 godina ubijen u Kolumbiji. „Ljudi često pod­cjenjuju književnost jer misle da ona ne može ništa promijeniti. Ipak, dobar tekst može nam dočarati kako je živjeti u tuđoj koži i to je neprocjenjivo. Razumjeti drugačije od sebe najvažnije je za današnje čovječanstvo.“

Chloe Aridjis, autorica meksičko-američkog podrijetla, uz to što je književnica, scenaristica je i glumica. Predstavila je svoj književni prvijenac Knjiga oblaka. „Nema trenutka u ljudskoj povijesti koji nije bio traumatičan. Međutim, neki su trenuci traumatičniji od drugih. Kako u tom kaosu ostati čovjek, kako stajati na vjetru i ne slomiti se, čak i ako se katkad poviješ? Nema važnijeg pitanja od toga, a ako nas išta može dovesti bliže odgovoru – to su priče.“

Na Festivalu je sudjelovala i irska književnica Nuala O’Connor. Njezin roman donosi priču o Nori Barnacle, ženi koja je poslužila kao predložak Jamesu Joyceu za lik Molly Bloom. Bila je karizmatična, neortodoksna i pragmatična žena velikoga srca, idealna partnerica Jamesu Joyceu koji u njoj nalazi snagu i nadahnuće. Roman Izlazak iz sjene moćna je fikcionalna biografija u kojoj se saznaje mnogo o ženi koja je dijelila život s velikanom svjetske književnosti, kao i o njemu samom, nastajanju njegovih kultnih romana i kratkih priča.

Hassan Blasim govorio je o vrlo ozbiljnim temama, temeljenim na dvadesetogodišnjem migrantskom iskustvu. „Migranti donose probleme, ali donose i znanja i iskustva koja mnogi ne mogu steći jer samo vrlo bogati putuju u zemlje iz kojih migranti dolaze. Potreban je dijalog i razvoj svijesti da u svakom odnosu, u svakom dijalogu nešto izgubiš i nešto dobiješ. Uvijek mislimo da će nas drugi razumjeti, ali to se ne događa prečesto, ljudi brzo zaboravljaju.“

Uz više stranih gostiju, zagrebačkoj i zadarskoj publici, čitanjem svojih priča i sudjelovanjem u razgovorima, svojim novim knjigama – neki od njih i prvijencima – predstavile su se domaće kratkopričaške snage: uz Zorana Ferića, to su bili Edo Popović, Senko Karuza, Luka Ostojić, Mladen Blažević, Vid Barić, Želimir Periš, Lidija Deduš, Nina Bajsić, Luce Kozina, Klasja Habjan…

Festival europske kratke priče ima još jednu bitnu značajku. Moderatori svih razgovora i nastupa mahom su afirmirani pisci i prevoditelji, primjerice Korana Svilar, Sven Popović, Roman Simić. Posebno je bio zanimljiv program nazvan Kratkiši, večer različitih umjetničkih izričaja, iskustava i pristupa stvaranju. Pred publikom su se istodobno našli književnik, ilustratorica, glazbenica i scenarist, kako bi progovorili o istome – kako stvaraju, kada i za koga.

Duhovito i simpatično! FEKP-ovski!