Knjiga kao temelj naše opstojnosti

Pod već prepoznatljivim sloganom „Matica dobrih knjiga“ u Središnjici Matice hrvatske u Zagrebu od 6. do 9. lipnja održan je 3. festival knjige u Matici hrvatskoj, jedinstvena kulturna manifestacija na kojoj su svoje vrijedno i bogato izdavaštvo u četiri vrlo posjećena dana predstavile Matica hrvatska i njezinih 20-ak ogranaka iz Hrvatske i BiH, a kao gosti nakladničke kuće Alfa, Disput, Hrvatska sveučilišna naklada, Kršćanska sadašnjost i Naklada Ljevak, te brojne institucije poput Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog instituta za povijest i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Osim u predstavljanju vrijednih izdanja, domaćini i njihovi gosti uživali su u koncertima, a zadnjeg dana i u iznimnom događaju – Doručku s pjesnicima. Dvorište Matičine palače postalo je tako i ove godine mjestom iznimnog kulturnog zbivanja, koje je odisalo radošću i zadovoljstvom zbog zajedničke kulturne vibre brojnih sudionika i posjetitelja.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran na otvaranju 3. festivala knjige u Matici hrvatskoj / Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL

Kao jedinstvena čuvarica kulturne i tradicijske baštine, Matica je svoj 3. festival knjige svečano otvorila predstavljanjem trećeg sveska Marulićevih djela u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti, kao spomen na oca hrvatske književnosti, čiju 500. godišnjicu smrti obilježavamo u 2024. godini.

Pozdravljajući okupljene i zaželjevši im srdačnu dobrodošlicu, predsjednik Matice hrvatske, akademik Miro Gavran, podsjetio je na Matičino poslanje od njenog osnutka 1842. kada je njezin utemeljitelj i prvi predsjednik grof Janko Drašković stavio hrvatski jezik i knjigu u središte Matičinog interesa znajući da samo knjige, bile umjetničke ili znanstvene, mogu pružiti dubinske slojevite uvide u ljudsko postojanje te nas pripremiti za nove poduhvate i izazovna vremena koja dolaze.

Knjiga se prilagodila svim
mijenama

„Istinski sam sretan što treći put ovdje, u dvorištu Palače Matice hrvatske u Zagrebu, okupljamo naše ogranke iz Hrvatske i BiH, drage goste nakladnike, ljubitelje dobre knjige, podupiratelje Matice hrvatske i sve one kojima je hrvatski identitet u srcu. Stari Babilonci, Asirci i Perzijanci, utiskujući znakove u mekane glinene pločice, ostavljali su trajni trag o svome postojanju. Egipćani su to činili na papirusu. Istinskom revolucijom u širenju pisane riječi bio je izum tiskarskog stroja za koji je zaslužan Gutenberg. Pa čak i u ovo naše novo doba, kada nam je digitalna revolucija donijela virtualnu knjigu, ne bježeći od tehnoloških novotarija, nastavljamo i nadalje slaviti knjigu kao čvrst temelj naše opstojnosti“, poručio je Gavran. Također je naglasio da pojavom filma, radija, televizije i interneta knjiga nije izgubila na svome značenju, nego je samo dobila na važnosti, ostajući prilagodljiva svim mijenama, obogaćujući svaki novi medij, dajući mu svoju posebnost, a opet dobivajući od svakog medija nešto novo.

Predstavljanje trećeg sveska izabranih djela Marka Marulića: Ivan Lupić, Zrinka Turalija i Lahorka Plejić Poje / Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL

Gosti svečanog otvaranja 3. festivala knjige u Matici hrvatskoj / Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL

Marulić i danas aktualan

Nakon svečanosti otvaranja, treći svezak  reprezentativnog izbora Marulićevih renesansnih proznih uspješnica pod naslovom Latinska moralnopoučna i teološka proza, koje je priredio ugledni marulolog Bratislav Lučin, predstavili su urednik Ivan Lupić sa Sveučilišta u Rijeci i Lahorka Plejić Poje sa Sveučilišta u Zagrebu. Naime, u ediciji Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti Marulićeva djela predstavljaju se u četiri sveska, a u nedavno objavljenom trećem, uvršten je izbor iz Institucije, Evanđelistara, Pedeset priča i O poniznosti i slavi Kristovoj. Ovaj presjek njegova latinskog opusa načinjen je sa željom da se splitski humanist predstavi u što obuhvatnijoj žanrovskoj, tematskoj i stilskoj raznolikosti, ali i da se današnjem čitatelju omogući što bolja komunikacija s piscem i njegovim djelom. Govoreći o Marulićevim porukama čitateljima, Lahorka Plejić Poje upitala je: Što Marulić čini?

On potiče na čitanje Svetoga pisma, približava Sveto pismo čitateljima na različite načine i uglavnom nastoji poučavati primjerima, istaknula je. Ocjenjujući da je u trećem svesku krasan izbor iz Marulićevih djela, Ivan Lupić naglasio je kako je nevjerojatno da je pisao o toliko tema o kojima i danas razgovaramo, primjerice o odnosima među ljudima, prijateljima, o tome kako izabrati pravu suprugu. Također je rekao da je Lučin u ovom izdanju izabrao odlomke iz nekoliko Marulićevih djela koja se uglavnom bave etičkim i teološkim pitanjima, ali i da bi bilo pogrešno kada bi njegov opus gledali odvojeno od sveska do sveska. Kao dobar primjer pročitao je kratak tekst O zlu pospanosti.

Svečano otvaranje 3. festivala knjige u Matici Hrvatskoj uveličala je Policijska klapa Sveti Mihovil, a vrlo zanimljivom, dinamičnom i nadasve kvalitetnom predstavljanju autora i njihovih knjiga, svojim znanjem i profesionalnim iskustvom pridonijele su i ugledne urednice Zrinka Turalija i Tamara Džebić Šaljan, koje su moderirale sve promocije na festivalu.

Od Čitluka i Sinja do Kotora, Požege i Viteza

Drugi dan festivala započeo je predstavljanjem prijevoda Augustina Paška Mišure Rimska kolonija Aequum Claudium (Čitluk), u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Sinju. O knjizi koja je na francuskom jeziku tiskana 1921. u Grazu i Beču, a sada je konačno prevedena i na hrvatski jezik, govorili su Jakov Žižić i Branko Marić, naglasivši da je arheolozi ocjenjuju najboljim djelom dosad napisanim o Čitluku, mjestu pored Sinja, tj. Aequumu. Arheološka zbirka Franjevačkog samostana u Sinju osnovana je 1860, a kustos joj je od 1901. do 1912. bio i fra Augustin,  profesor latinskog i grčkog jezika u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju. Za izvrstan prijevod na hrvatski zaslužna je Jelena Michel, a rukopise je pregledao, lektorirao i predgovor napisao akademik Emilio Marin.

Fakultet hrvatskih studija predstavio je izdanje Bibliografija, hagiografija, karizma, urednika Marka Jerkovića, u kojem problematizira niz aspekata prošle zbilje o životu i životnim okolnostima pojedinca i zajednice te pismenom tragu koji nastaje kao produkt njihova intelektualnog okružja. Upravo u tom sukusu zbornik vješto motri pitanje formacije redovničkih zajednica oko svetoga i karizmatičnog, odnosno problematizira ideal u središtu karizme. Knjigu su predstavili urednik Marko Jerković i recenzent Ivan Majnarić  koji su istaknuli kako je sve počelo istraživanjem akademika Katičića.

Knjigu Živjeti u Kotoru izdao je Hrvatski institut za povijest, a napisana je po izvorima iz matičnih knjiga iz kojih se iščitavaju mnoga kotorska zbivanja u 18. stoljeću. Predstavili su je povjesničar Robert Skenderović, koji je istaknuo da je izrazito važna za nacionalnu povijest, i autorica Maja Katušić. Nastala je na temeljima doktorske disertacije koju je autorica izradila pod mentorstvom Lovorke Čoralić. Okosnicu istraživanja čine matične knjige Župe Sv. Tripuna u Kotoru. Autorica je na predstavljanju navela kako su je fascinirali podaci o mobilnosti stanovnika koji su dolazili iz Švicarske, Italije, iz čitave Europe i to zbog poslovnih veza, trgovine, ali i sklapanja brakova.

OMH u Požegi predstavio je knjigu Vesne Vlašić Požega od tragova satkana koju su, uz autoricu, predstavili akademik Boris Senker i predsjednica ogranka Anita Katić. Usmjerena je prvenstveno na bilježenje i propitivanje književne povijesti u kontekstu djelovanja požeških pisaca. Posebno se izdvaja članak o Požežaninu Vjekoslavu Babukiću, prvom tajniku Matice i utemeljitelju suvremene hrvatske gramatike. Članci u trećem dijelu knjige tematiziraju cijelu Slavoniju, donoseći zanimljive tekstove o posebnom tipu humora u slavonskoj književnosti te o suvremenoj književnoj produkciji nadahnutoj iskustvima i sjećanjima na Domovinski rat.

Senker je istaknuo kako je knjiga vrlo važno lokalno izdanje, jer kako je kazao, kulturni život odvija se i izvan Zagreba, što su posvjedočile i brojne druge promocije na Festivalu.

Zbirku priča pod naslovom Tajna špilje Škav, autora Željka Kocaja, predstavio je OMH u Vitezu. Književni kritičar Mario Mlakić ocijenio ju je cjelovitim i dosada najzrelijim piščevim djelom. Dijaloški, Željkove su riječi dovedene gotovo do savršenstva, što je možda posljedica dugogodišnjeg bavljenja kazalištem, kao glumca, ali i tekstopisca dramskih uradaka, istaknuo je. Govoreći o knjizi, Hrvoje Marko Peruzović ocijenio je kako se osjeti da je Željko Kocaj radio u novinarstvu jer čitatelja ne zamara viškom detalja. Sam autor naglasio je važnost pisanja o identitetu, koji je u BiH pitanje svih pitanja.

Putovima hrvatskog proljeća

Putovima hrvatskog proljeća knjiga je novinara i publicista Mate Kovačevića koja sadrži pedesetak tekstova podijeljenih u dvije cjeline: Od proljeća do zrele državnosti i Između kulture i politike, a objavio ju je OMH u Zadru. To je autorova dvanaesta knjiga koja ga još jednom potvrđuje kao jednog od najplodnijih hrvatskih publicista i jednog od posljednjih kritičara staroga kova hrvatske (ne samo političke) zbilje, ali i hrvatske književnosti. Sadrži pikanterije iz suvremene hrvatske povijesti (poput događanja naroda u Srbu 1971. usporediva sa suvremenošću), retke o velikim i katkad prijepornim hrvatskim književnicima (npr. Krleža, Andrić i Budak), o u hrvatskoj književnosti nepravedno zapostavljenim temama (hrvatski književnici islamske vjeroispovijesti, iseljenička i zavičajna književnost, odrazi hrvatske kulturne politike izvan velikih kulturnih središta), velikanima hrvatskoga i svjetskoga jezikoslovlja (Josip Lisac i Paul Garde) te tople riječi upućene prijateljima (Miroslavu Tuđmanu, Andriji Vučemilu i Anđelku Vuletiću) i zavičaju. Knjigu su uz autora predstavili Damir Pešorda i Josip Lisac. Kovačević je istaknuo kako se Hrvatsko proljeće naprosto moralo dogoditi, a da su događaji 1990-ih bili njegova ekspanzija, s tim da su nositelji preporodnih gibanja različito gledali na hrvatsku budućnost.

Promocija knjige Vesne Vlašić Požega od tragova satkana: predsjednica OMH u Požegi Anita Katić, akademik Boris Senker, autorica V. Vlašić i moderatorica T. Džebić Šaljan  / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Dvorište Palače Matice hrvatske u Zagrebu bilo je puno posjetitelja / Snimila Jelena Gazivoda / MH

S knjigom Benjaminov zbornik: U čast eruditu i domoljubu, koju je uredio Božidar Petrač, na festivalu se predstavio OMH u Posušju. Zbornik je 2024. Ogranak objavio u suizdanju s nakladničkom kućom Alfa. Na predstavljanju su o Benjaminu Toliću govorili Davor Ivo Stier i Smiljana Škugor-Hrnčević. Predstavljanje je čitanjem ulomaka Tolićevih izjava i napisanih misli zorno dočarao dramski umjetnik Robert Kurbaša.

U zborniku su objavljeni tekstovi sa simpozija o životu i djelu Benjamina Tolića održanog u Posušju 10. kolovoza 2023, ali i neki naknadno napisani kojima su autori željeli dati svoj doprinos. Podijeljen je na pet cjelina. U prvome dijelu zastupljeni su Tolićevi prijatelji sa svojim sjećanjima, pa zbornik ima ležerniji ton (Ferdo Širić, Dinko Čutura, Marijan Brajinović, Vinko Sabljo, Nenad Ivanković, Smiljana Škugor-Hrnčević, Hrvoje Hitrec). U drugome dijelu autori su analizirali njegovu političku filozofiju i njegovu koncepciju hrvatske nacije i međunarodnoga položaja Hrvatske (Tomislav Jonjić, Mate Kovačević, Božo Skoko, Davor Dijanović, Ivan Bošković, Božidar Petrač), a u trećem dijelu opisan je autorov izniman stil kako u političkim kolumnama, koje graniče s umjetničkom prozom, tako i u njegovim prijevodima (Damir Pešorda, Vinko Grubišić, Zdravko Gavran, Nataša Bašić). U zborniku su osvijetljeni brojni aspekti Tolićeva publicističkoga djelovanja, stavljen je naglasak na književnu komponentu njegovih kolumni i eseja, te je istaknuto da je jedan od utemeljitelja opcije suverenizma u hrvatskoj političkoj misli s kraja 20. i početka 21. stoljeća.

Zajedničke dionice u HINA-i u kojoj je Tolić od 1998. do 2001, u kako bi i sam kazao „čupavim vremenima“, bio glavnim urednikom, prisjetila se Smiljana Škugor-Hrnčević, istaknuvši kako su je fascinirali Tolićevo obrazovanje, erudicija i profesionalizam koje su mu teško priznavali oni što su ga, zbog njegovih jasnih i nepokolebljivih stavova o hrvatskoj državnosti, svrstavali u koš kojemu ni po čemu nije pripadao i već tada proveli ono što se danas naziva „kultura otkazivanja“.

Književnici promotori sporta
i nogometni sudac Gavella

Tko su najznačajnije osobe zaslužene za napredak sporta u Zagrebu? Kako je nastala prva sportska infrastruktura? Odgovore kako su igre, sport i tjelovježbu promicali znameniti Hrvati poput književnika Augusta Šenoe, Miroslava Krleže, A. G. Matoša, banova Petra Zrinskog i Ivana Mažuranića i drugi, možemo pronaći na stranicama  knjige Povijest zagrebačkog sporta autora Damira Škarpe koju je uredio Božidar Petrač, a izdala Alfa. Profesor kineziologije Zrinko Čustonja na predstavljanju je iznio niz nepoznatih zanimljivosti o kojima autor piše, primjerice o sportskim lokacijama, o zgradi Sokola koja je izgrađena od članarina u samo šest mjeseci, zagrebačkim hazenašicama koje su iz svijeta u Zagreb donijele prvu medalju. Rekao je da se iz knjige može vidjeti da je u Zagrebu prije sto godina najpopularniji sport bio biciklizam, da je Branko Gavella bio prvi licencirani nogometni sudac, i da je prvo prvenstvo između zagrebačkih nogometnih klubova završilo skandalom, a rezultat je bio dogovoren za „zelenim stolom“.

Cervantesovo prozno remek-djelo Uzorite novele iz 1613. zaključuju dva ukoričena teksta, Brak na prijevaru i Razgovor pasa, koja zapravo čine jednu pripovijest s jedinstvenim narativnim okvirom, i to u novom prijevodu Karla Budora koji je objavio Disput. Prvi prijevodi, oni Ive Hergešića i Josipa Tabaka, potječu iz davne 1949. Ističući kako postoji teorija da su te novele zapravo „restlovi“ Don Quijotea, autor je naglasio da ga je na prevođenje nagnala i činjenica da su Hergešić i Tabak poslije Drugog svjetskog rata bili u nemilosti. Brak na prijevaru neka je vrsta introspekcije vlastite svijesti i savjesti jednog od dvojice likova, u kojoj on „ispovijeda“ svoje grijehe i životne zablude. Priča je to o dvostrukoj prijevari u kojoj sudjeluju, ujedno kao akteri i žrtve, jedan muškarac i jedna žena, lakoumni vojnik i žena sumnjiva morala. U drugoj naraciji, Razgovor pasa, Cervantes ulogu glavnog protagonista i pripovjedača prebacuje na psa koji potanko izlaže svoje životne pustolovine pune naglih obrata i susreta s različitim predstavnicima ljudskog društva.

U knjizi, u izdanju Matice hrvatske, Tumačeva priča i druge novele akademik Ranko Matasović okuplja četiri novele u kojima kroz neočekivane kontraste i povijesne paralele otkriva koliko su mnoga ustaljena gledišta podložna propitkivanju, pa i mijenjanju. U naslovnoj priči autor kroz usta svećenika Jerónima Aguilara pripovijeda o španjolskom osvajanju Meksika u 16. stoljeću. Novela Berezina. Dva Hrvata u Rusiji ispričana je iz dvije točke gledišta: s jedne su strane pisma koja hrvatski časnik Marko Šljivarić piše svojoj ženi s bojišta kod Berezine, gdje je Napoleonova vojska bila opkoljena 1812, a s druge je pripovijest o kratkom boravku suvremenoga hrvatskog povjesničara na znanstvenoj konferenciji u Sankt Peterburgu, gdje on drži referat upravo o Šljivarićevim pismima. Novela Pamćenje. Google novela ironizira današnje pretjerano oslanjanje na internetske tražilice dok se Facebook novela odvija u vrijeme velike izbjegličke krize 2015. i početka javne rasprave o tada aktualnoj Istanbulskoj konvenciji. Knjigu je uz autora predstavio Ivica Matičević ocijenivši kako je uz to što je dobar lingvist, Matasović ujedno i dobar pisac, podsjetivši da te odlike ima i Umberto Eco.

Banovina i Slavonija
na večeri poezije

Zadnja predstavljanja drugog dana festivala bila su posvećena večeri poezije na kojoj su predstavljena dva vrijedna izdanja: OMH u Hrvatskoj Kostajnici izdao je zbirku pjesama Drageca Galića-Hanzeka Trajanje, a OMH u Vukovaru predstavio je nove pjesame Dubravka Duića Dunje Tu gdje Slavonija namiguje na Srijem.

Druga proširena Galićeva zbirka pjesama objavljena je u povodu 50 godina od prvog izdanja u Hrvatskoj Kostajnici (1973) i 20 godina od autorove smrti. Dragec Galić Hanzek rođen je u Hrvatskom zagorju 1928, odrastao je u Slavoniji, a od ranih 1960-ih vodio je popularnu gostionicu Lipa u Vedrom Polju kraj Sunje. Usporedno se bavio književnošću i pisao poeziju koju je nakon objava po književnim časopisima ukoričio u zbirku 1973. O knjizi je tada pisao i ugledni kritičar Tomislav Ladan.

Uz 120 pjesama i autorov predgovor, novo izdanje sadrži pogovor književnog kritičara Davora Šalata i biografski esej autorova unuka Gorana Galića, glavnog urednika Vijenca, koji su uz predsjednicu jednoga od najmlađih Matičinih ogranaka Mariju Krupić, predstavili tu živopisnu poeziju i dnevničke zapise – svjedočanstvo jednog vremena i sudbine koju su mnogi dijelili.

Naime, Goran Galić istaknuo je da ga je na objavu drugog izdanja potaknula djedova poruka koju je pronašao u njegovu dnevniku iz 1969, ali i djedova članska iskaznica Matice hrvatske iz 1971. koja je preslikana u knjizi, zajedno s izrescima iz novina, ulomcima iz dnevnika i fotografijama. Naglasivši da ovo vrijedno izdanje široj javnosti otkriva jednoga zaboravljenog pjesnika, Šalat je ocijenio da Galićevu poeziju karakterizira neobična mješavina poetičke nevičnosti i pjesničke opažajne točnosti, privatizma te intuitivnog dohvaćanja atmosfera i refleksija univerzalnih dometa te zanimljivih odbljesaka raznih razdoblja hrvatske poezije. „Dragec Galić dobro je pokazao sivilo i rutinu jednog vremena“, zaključio je Šalat. Nekoliko Galićevih pjesama koje su izmamile pljesak okupljenih pročitali su Goran Galić i Marija Krupić.

Ništa manje zapaženo nije prošlo predstavljanje knjige poezije Tu gdje Slavonija namiguje na Srijem koje je otvorio sam autor Dubravko Duić Dunja, recitirajući svoju pjesmu uz gitarsku pratnju prijatelja Vlade Jagara. Dunja je vukovarski branitelj, pjesnik, kipar i slikar. Ovo je njegova treća zbirka poezije, naglasila je na predstavljanju književnica Tanja Belobrajdić, ističući da su njegovi umjetnički pogledi svestrani i višesmjerni. Svojim pjesmama Dunja je dirnuo i oduševio sve koji su s njima došli u doticaj. Taj osjećaj utemeljen je prije svega na predanosti apsolutnoj ljubavi koja ga veže uz slavonski i srijemski kraj. Čak i onda kada Dunav nije tako plav i kada su plodne slavonske ravnice utopljene u blato, iz njih će sigurno niknuti nešto prelijepo. Dunja jednako spretno barata olovkom, kistom, ali i perom, crtom i bojom kao i riječju. To je dar dan rijetkima među nama, dar na kojemu smo svi koji uživamo u onome što nam autor daruje beskrajno zahvalni, ističu u OMH u Vukovaru.

Kad staro nestaje, a dolazi novo

Treći dan festivala započeo je predstavljanjem knjige Bioraznolikost Koprivničko-križevačke županije: Bogatstvo i ljepote prirode, koju je uredio profesor biologije Radovan Kranjčev, a napisali su je Danijel Balaškov, Dorijan Dević, Zdravko Matotan i Damir Šešok. Izdao ju je OMH u Koprivnici, a nastajala je više od pola stoljeća.

Zbornik o Sv. Jeronimu pod naslovom Sanctus Hieronymus Stridone parva natus, izdao je OMH u Čakovcu u suradnji s Varaždinskom biskupijom, Centrom za istraživanje Međimurja i Centrom za proučavanje života i djela svetog Jeronima „Hieronymianum“. Uredili su ga Zoran Turk, Kristijan Kuhar i Maja Žvorc. Posvećen je višestoljetnom štovanju Sv. Jeronima u međimurskom mjestu Štrigova, koje je prema predaji svečevo rodno mjesto, tj. Stridon. Ocjenjujući ovaj zbornik iznimno vrijednom knjigom, Turk je naglasio da je bez obzira na polemike o porijeklu Sv. Jeronima, i o tome je li Dalmatinac ili Međimurac, on naš.

Hrvatska sveučilišna naklada predstavila je knjigu Dine Milinovića Prvi prikazi Kristova rođenja u umjetnosti na primjeru rimskih sarkofaga 4. stoljeća, o kojoj su govorili akademik Igor Fisković, nakladnica Anita Šikić i sam autor. Knjiga kroz priču o Kristovu rođenju u umjetnosti usmjerava čitatelja prema širim umjetničkim i društvenim procesima koji su doveli do postupne preobrazbe antičkoga svijeta u kršćansku antiku. Nigdje tu preobrazbu ne možemo pratiti bolje nego u Rimu tijekom 4. stoljeća i ništa je ne ilustrira bolje od kršćanskih sarkofaga, rekao je Milinović, a Šikić dodala da je ovom knjigom hrvatska znanost dobila recentno djelo i cjelovit prikaz razdoblja u kojem je staro nestalo, a novo nastalo. Knjiga je ikonografska studija, ali se zasniva na ranijim istraživanjima i radovima arheologa i povjesničara te povjesničara Crkve i ranoga kršćanstva općenito, te je jednako zanimljiva povjesničarima umjetnosti, kao i stručnjacima iz navedenih područja te zainteresiranoj publici, naglasio je akademik Fisković napomenuvši da je knjiga rezultat Milinovićeva boravka u Parizu na postdiplomskom studiju.

Kroz 64 pjesme ukoričene u zbirku ­dalidali autorica Branka Arh izrazila je svoje viđenje umjetnosti velikoga Salvadora Dalíja, ali uvijek ostajući vezana za svoj zavičaj koji je dio nje i kojega se ne može odreći. Zbirku su, uz autoricu, uime OMH u Čabru koji ju je i izdao, predstavili urednik Ivan Janeš koji nije krio zadovoljstvo što autorica piše i o svom goranskom zavičaju i recenzentica Milica Žužić. Autorica stvara nadrealni svijet koji je fantastično utočište od zbilje, no i sve ono što joj treba da joj tamo bude dobro, naglasila je Milica Žužić.

Vjerojatno nema ljepšeg književnog oblika od onoga koji iznosi kratke crtice sjećanja koje su se nekome u duši zadržale, a to upravo dokazuje knjiga Kratke priče i zgode iz Gorice Tihomira Bušića koju je izdao OMH u Grudama. Sve zgode govore o jednom dragom i toplom selu. Selu punom dobrih ljudi, radinih, ne bogatih, ali niti siromašnih. Ljudi koji svoja imanja imaju i u polju i u gori. Ljudi koji su dosta držali do međuljudskih odnosa. Zgode su predivne i vraćaju svakoga tko imalo poznaje Goricu u neke lijepe dane, a Goricu, koja je danas, nažalost, skoro pa napuštena, u život. Opet kroz ove priče živi polje, žive dôci, žive zaseoci, od kojih su neki posve umrli, živi dernek, Stipandan, sve živi, saželi su u predstavljanju autor Tihomir Bušić i predsjednik OMH u Grudama Mario Bušić. Pripovijedanjem ovih priča odajemo važno priznanje i ljubav prema precima, oni se s nama smiju i piju, rekao je autor.

U studenome 2023. iz tiska je izašla nova, treća knjiga kratkih priča fra Miljenka Stojića, hercegovačkog franjevca, književnika i novinara, pod naslovom Priča o njoj. Knjiga sadrži 12 kratkih priča koje oslikavaju hrvatsku zbilju zadnjih stotinjak godina, želju za slobodom, za vlastitom slobodnom zemljom. Govoreći o knjizi, recenzent Mate Kovačević naglasio je da su Stojićeve priče „ispredene“ na standardnom hrvatskom jeziku, a u karakterizaciji i oslikavanju pojedinih likova na dijalektu, što im uz bogat kolorit daje i svojevrsnu uvjerljivost, a na određeni način locira i životni prostor glavnih junaka. „Ove tople ljudske priče, kao kapi dobrote, blagotvorno djeluju na um i svako dobronamjerno srce, a u hrvatsku književnost bacaju stojićevske ‘snopove zlatne svjetlosti’“, rekao je Kovačević, ocijenivši hvale vrijednom Matičinu namjeru da u Festival knjige uključi i hrvatsku književnost iz BiH. Uime izdavača OMH  u Čitluku i OMH u Opuzenu, Andrija Stojić istaknuo je da fra Miljenko piše i o bešćutnosti sustava.

U povijesnom romanu Hram oblaka, koji je izašao u izdanju Matice hrvatske, a čija se radnja odvija na Dalekom istoku prije 300 godina, književnik i publicist Davor Velnić vraća se svojim književnim ljubavima – prvim i posljednjim stvarima, tragajući za odgovorima što ih smrtnici, sukobljavajući se s krvožednim demonima društva, uzalud traže u mističnim uronima i tvrdoj samoći u pustinji ravnodušnosti.

Glavni lik romana Millius, upućeni duhovnik svog vremena, samouvjereno kreće u potragu za istinom te mimo svoje volje postaje njezinim najvećim izdajnikom. Samostansko ozračje muškog svijeta u začaranom krugu zavidnika i tješitelja, intriga i zaplotništva ostaje sveprisutno, čak i kad njegovi akteri misionarskim poslom otputuju na arhipelage Južnog mora, a u ozračju meditativne osame i nepostojećeg vremena rajski tropi postaju poprište sraza duhovnog i nagonskog. Cijeli je roman filozofsko-kršćanska rasprava, istaknuo je na predstavljanju autor. Roman je predstavio i dobar poznavatelj Velnićeve književnosti Miro Gavran ocijenivši da roman sadrži neobično literarno bogatstvo riječi, te da povlači paralelu s prošlim i sadašnjim. „Ne znam ni jedan roman ovakvoga tipa i drago mi je da ovakve zahtjevne romane koje drugi zaobilaze, jer nisu hit, objavljuje Matica hrvatska“, rekao je Gavran.

Ivanina godina

Povodom 150. rođendana Ivane Brlić-Mažuranić Matičin ogulinski ogranak tiskao je knjigu Priče iz davnine koja je obogaćena ilustracijama Vladimira Kirina. Riječ je o drugom izmijenjenom izdanju knjige prvi put tiskane 1999. Dodana su i tumačenja manje poznatih riječi, istaknuo je na predstavljanju uime izdavača predsjednik ogranka Hrvoje Magdić. U knjigu je uvrštena i Ivanina biografija. U Ogulinu je kratko živjela, no uvijek mu se vraćala, a Klek je u njoj budio posebne osjećaje. Većina njezinih bajki u središte stavlja siromašne i obespravljene, ali s porukom empatije, što je i danas važno, istaknuo je Magdić.

U izdanju Naklade Ljevak Krešimir Dabo, dugogodišnji djelatnik Odjela odnosa s javnošću u Ladu, izdao je knjigu Iza i ispred pozornice, koju je urednica Nives Tomašević ocijenila izuzetno korisnom, budući da je u njoj autor otkrio čarobni svijet hrvatske kulturne tradicije. Svjestan paradoksalne društvene situacije u kojoj narodna umjetnost čini neodvojiv dio nacionalnog identiteta i može biti zanimljiv temelj za izgradnju državnog imidža umjetnosti, a u isto vrijeme nema adekvatnu medijsku popraćenost, Dabo je u knjizi postavio pitanje može li se bolje i učinkovitije promovirati narodna baština. Uz to autor predstavlja i ideje brendiranja nacionalnog identiteta temeljenoga upravo na tradicijskom nasljeđu, istaknula je Tomašević. Predstavljanje ove vrlo zanimljive knjige uveličala je svojim nastupom nekadašnja ladarica Dijana Banek otpjevavši u Ladovu prepoznatljivom izričaju dvije tradicijske pjesme.

Kratke priče Ratka Cvetnića

U knjizi Nulta tolerancija i druge priče koja je izašla u izdanju Matice hrvatske, akademik Ratko Cvetnić okupio je niz pripovijedaka u kojima zasijeca u aktualnu hrvatsku zbilju i prikazuje njezine mnogobrojne facete. U šesnaest priča oživljava živopisnu galeriju likova – yuppieja, biznismena, odvjetnika, novinara, političara, ali i „malih ljudi“, seksualno frustriranih penzionera, razočaranih komunističkih disidenata i osamljenih gimnazijskih profesora, koji, uzeti zajedno, daju slojevitu sliku hrvatskoga društva i njegovih protagonista, rekao je na predstavljanju glavni urednik Matičina nakladništva Luka Šeput, ističući da se Cvetnić duhovito obračunava s apsurdima političke korektnosti, ali i hvata ukoštac s ozbiljnim i intimnim temama kao što su obiteljsko nasilje i bračna nevjera. Ratko Cvetnić živi u Mraclinu nadomak Velike Gorice, a promociju knjige uveličali su njegovi susjedi i prijatelji koji su tom prigodom predstavili svoje OPG-ove, a Vlado Rogan i Tomi Vinetić koncertom svoje glazbeno umijeće.

Zadnji dan festivala, nedjelja, počeo je Doručkom s pjesnicima na kojem su se predstavili Josipa Gogić i Božidar Brezinščak Bagola. U Maloj knjižnici DHK objavljena je nova knjiga Osječanke Josipe Gogić Prisutnost koju su predstavili autorica i urednik Antun Pavešković. Autorica se propitkuje o važnim pitanjima o životu i smrti, samoći i ljubavi, dvojbama i spokoju. Pavešković je rekao da ga je poezija Josipe Gogić, koja je počela pisati u tridesetima, duboko dirnula.

„Kruna moga stvaralaštva su ove pjesme“ rekao je Božidar Brezinščak Bagola predstavljajući zbirku Svetkovina u predvečerje: izabrane pjesme, za koju je pogovor napisao Božidar Petrač, a izdala Matica hrvatska. Svoj je pjesnički opus Brezinščak Bagola ispisivao u razdoblju duljem od pola stoljeća, ostvarivši autentično, proživljeno i opsežno poetsko djelo koje je, makar se nalazilo izvan temeljnih tokova suvremenoga hrvatskog pjesništva, imalo zavidnu kritičku recepciju i u hrvatskoj i u slovenskoj književnosti. Bagolin pjesnički put može se sumirati: pjesnikova početna lutanja, traženja i razdiranja, mladenačke buntovne i prkosne godine, samoosude i preispitivanja zamjenjuju zreli, mudrošću prožeti doživljaji i prokušana životna iskustva, napisao je u pogovoru Petrač.

Goruća vjerska pitanja

Na ovogodišnjem 3. festivalu knjige Kršćanska sadašnjost predstavila je naslov Ni tamjan, ni dogmatika autora don Antona Šuljića, koji pred čitatelja donosi bogatstvo mišljenja i dijaloga. Autor uspješno i na brojnim primjerima prikazuje odnos vjere i javnosti, stvarnih tema koje zanimaju svakoga dobronamjernog vjernika i građanina, poput pitanja sekularizacije, odnosa medija i crkve, pobačaja, stava Vatikana o kanonizaciji blaženoga Alojzija Stepinca. „Ja si dopuštam da o tom pitanju znam više od pape Franje i da mu mogu reći – nisi u pravu“, rekao je don Šuljić. U poglavlju Ljudi vjere i kulture piše o Josipu Turčinoviću, fra Bonaventuri Dudi, Ivanu Grubišiću, fra Mirku Mataušiću, don Živku Kustiću, o. Boni Z. Šagiju...

OMH u Garešnici izdao je roman Isa Ane Šedlbauer, koji su uz autoricu predstavili predsjednik ogranka Goran Grgić i tajnica ogranka Margareta Miloš. Isa je priča o djevojci bez sjećanja, djevojčici koja želi vidjeti svijet, ženi koja zna sve njegove tajne, jednom čudnovatom putovanju i potrazi za odgovorom na najvažnije pitanje koje ćemo si ikada postaviti: Tko sam ja? U šumi koju rijetki ikada ugledaju živi Alma, duša svijeta, i s njom Kora, jedna nadasve neobična djevojčica. Svaka Isa mora napustiti staro kako bi mogla vidjeti novo. Margareta Miloš naglasila je da roman Isa u njoj budi buru osjećaja i podsjeća na brojne životne trenutke, a Goran Grgić izrazio zadovoljstvo što je OMH u Garešnici objavio prvi roman.

Veličina malenih

Moji zavičaji – Moslavina oživljena 2 knjiga je Đure Vidmarovića koju je tiskao OMH u  Kutini, a na festivalu su je, uz autora, predstavili predsjednica ogranka Matea Paripović i Dražen Kovačević. Na 340 stranica u poglavljima Književnost, Umjetnost, Tradicijska i folklorna baština, Povjesnica i Umjesto pogovora, Đuro Vidmarović piše o svoja tri zavičaja: Moslavini, zapadnoj Slavoniji i Lonjskom polju, u kojima se rodio, odrastao i školovao i kojima se uvijek rado vraća. Prikazao je rad mnogih umjetnika, književnika i publicista poput Višnje i Zorke Sever, Mije Stuparića, Dragutina Pasarića, ali i svećenika Alojzija Petranovića, kao i rad manje poznatih, a za Popovaču značajnih imena. „Cijeli život otkrivam književne talente u domovini i dijaspori koji se mogu opisati sintagmom veličina malenih“, rekao je Vidmarović.

Knjiga Zdenka Baloga Križevci u galantnom stoljeću s podnaslovom Obitelj, brak, rođenje i smrt u predmoderno doba govori o važnom i zanimljivom periodu prošlosti Križevaca – 18. stoljeću. Sastavljena je na temelju konkretnih primjera iz arhivskih spisa. Predstavlja važan i nov doprinos poznavanju križevačke prošlosti, a u njoj je autor na pozornicu izveo šaroliku galeriju likova, pojedinačnih i obiteljskih sudbina, priča koje zvuče kao skice za avanturističke romane. Knjigu je izdao OMH u Križevcima, a predstavio ju je sam autor, istaknuvši da je pojam galantno stoljeće posudio, te da je ono došlo nakon tri stoljeća turske okupacije, iako je galantno živjelo svega 2 % stanovništva i to na dug.

OMH u Ozlju predstavio je Ozaljske priče autora Marinka Marinovića u koje je satkao legende, predaje i sjećanja o ljudima ozaljskoga kraja. Ovo vrhunsko izdanje, namijenjeno prije svega mladima, ali i starijima, donosi mnogo novih spoznaja o ozaljskom kraju na vrlo zanimljiv i zabavan način. Knjigu je, uz autora, predstavio i predsjednik Matičinog ogranka u Ozlju Stjepan Bezjak. Marinović je naglasio da je knjigu htio napraviti veselom i da je u nju unio samo ono što je čuo od ljudi.

OMH u Virovitici predstavio se slikovnicom Marine Mađarević o Franji Fuisu, novinaru, književniku i fotoreporteru (1908‒1943) rođenome u Golom Brdu kod Virovitice.  Slikovnicu je predstavila urednica Dubravka Sabolić, koja je navela da je njome obilježena 115. obljetnica rođenja i 80. obljetnica Fuisove smrti. Slikovnica opisuje njegov život: djetinjstvo u Virovitici, odlazak s cirkusom, povratak u domovinu, školovanje, pisanje reportaža za novine, strip, tragičnu smrt. Ilustracije je izradila Anja Dur­šot. Dubravka Sabolić istaknula je kako je ovo prva u nizu slikovnica koje će biti posvećene znamenitim osobama virovitičkoga kraja.

Mala medicina knjiga je Darije Ostojić, koju je uredio Miro Petrović, a na ovogodišnjem festivalu predstavio izdavač OMH u Mostaru. Uz autoricu, knjigu je predstavila izvršna urednica i glavna tajnica OMH u Mostaru Misijana Brkić-Milinković. Knjiga je to za najmlađe, koju mogu s užitkom čitati i oni stariji. U njoj autorica, mlada liječnica Daria Ostojić, donosi priče o poznatim pojmovima iz područja medicine, bolestima i stanjima, jezikom i stilom prilagođenim najmlađoj publici. Posebno su zanimljive ilustracije, koje svojom živošću i bojama jednostavno „progovaraju“. U knjizi je sabrano 20-ak tekstova/priča koje su nekoliko godina, u sklopu stalne rubrike, izlazile u književno-poučnom časopisu za mlade Cvitak. Priče su poredane abecednim redom (Antibiotici, Bol, Celijakija, Dehidracija...), pa je knjiga, zapravo, mini enciklopedija medicinskih pojmova. Na predstavljanju je istaknuto da bi knjiga trebala biti dostupna u svakoj bolnici i zdravstvenoj ustanovi.

Predstavljanjem ovog vrijednog djela iz OMH Mostar završen je 3. festival knjige u Matici hrvatskoj.

Obraćajući se nazočnima, predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran je, ne skrivajući zadovoljstvo predstavljenim izdanjima Matice hrvatske, kako zagrebačke Središnjice tako i brojnih ogranaka, te gostiju zahvalio svim matičarima i prijateljima Matice hrvatske što su i 3. festival učinili posebnim mjestom dobrih knjiga, dobrih ljudi i zajedništva. „Takvom ozračju pridonijele su i moderatorice našega festivala, Zrinka Turalija i Tamara Džebić Šaljan kojima ovom prigodom srdačno zahvaljujem“, rekao je Gavran, pozvavši sve nazočne na idući Matičin festival pod već tradicionalnim sloganom „Matica dobrih knjiga“.

 * * * * *

Međunarodna izložba karikatura

Prije svečanog otvaranja Festivala, u Matičinoj galeriji otvorena je Međunarodna izložba karikatura u organizaciji Matice hrvatske i Hrvatskog društva karikaturista. Ova je izložba ujedno i najava tradicionalne 29. Međunarodne izložbe karikatura Zagreb 2024. koja će u studenome biti postavljena i otvorena u Kući karikature Oto Reisinger. Tema izložbe je književnost u karikaturi čime se izložba odlično uklopila u program festivala.

Anja Šovagović Despot i Dragan Despot / Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL

Nikola Plečko (Nik Titanik) / Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL

Zahvalivši na pozivu za suradnju, predsjednik Hrvatskog društva karikaturista Nikola Plečko (Nik Titanik) u pozdravnom je govoru izrazio zadovoljstvo što hrvatski karikaturisti sudjeluju s Maticom na Festivalu.

U Galeriji Matice hrvatske otvorena je Međunarodna izložba karikatura na temu likova iz književnosti / Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL

„Naš je posao jako ozbiljan i jako težak i nevjerojatno nam je drago da smo napravili sinergiju naših dviju organizacija, književnosti s jedne strane i karikature s druge strane, jer i književnost i karikatura pričaju priče i bilježe prošlost, sadašnjost i budućnost našeg društva“, ustvrdio je. Velik interes publike pobudili su i karikaturisti Davor Trgovčević, Milan Lekić Lex i Krešimir Kveštek koji su po završetku službenog dijela programa na pozornici izrađivali karikature posjetitelja.