KAZALIŠTE IZDVAJA

13. Festival Miroslav Krleža,
28. lipnja–7. srpnja, Zagreb

Festival u organizaciji Teatra poezije ima svoje vjerne kroničare i publiku te iz godine u godinu mijenja lokacije. A opet tvrdoglavo ne odustaje od upućivanja na „tu drugu planinu“, kako bi rekao profesor Saša Vereš, nimalo tvrdu, krutu i beživotnu. Otvaranje je zakazano za 28. lipnja u dvorištu bivše vojne bolnice u Vlaškoj s premijerom Barake pet be u režiji Marine Pejnović.

Plakat festivala oblikovao
je dizajner Mirko Ilić

U bogatom programu izdvajam virovitičku U agoniji u režiji Darija Harjačeka, dugovječnu monodramu Na rubu pameti Dragana Despota, te u popratnom programu razgovor Gorana Matovića s Nevom Rošić, kao i program Iz autorova pera – rukopisna građa Miroslave Krleže u kojem sudjeluju Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Ivanka Stričević, Irena Galić Bešker, Goran Matović i Antonija Stanišić Šperanda. Osobna me sjećanja vežu uz noćne razgovore na Gvozdu. Ne propustite.

Klasni neprijatelj, Osječko ljeto mladih, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku

Mnogo je povijesti u kultnoj britanskoj drami Nigela Williamsa. Vito Taufer godine 1982. u Slovenskom mladinskom gledališču čita je radikalno naturalistički i postaje zvijezda. Socijalizam truli, društvena svijest grli individualizam. Borut Šeparović s Montažstrojem 2010-ih naglašava pukotine neoliberalnog poretka i odaje počast velikom kazališnom nasljeđu.

Noćna panorama Osijeka

Osječka je priča ponešto drukčija. Nezavisna se scena, kao i glumačka klasa, izgrađuje s Razrednim klasnim neprijateljem 2015. u režiji glumca i danas sveučilišnog profesora Domagoja Mrkonjića te produkciji Teatra to go. No, ono što ostaje, postaje glumačkom vježbom za nadolazeće generacije. U Kulturnom centru u sklopu Osječkog ljeta mladih 18. i 19. lipnja odvijao se kazališni program, dok su se na različitim lokacijama od 10. do 20. lipnja mogli poslušati koncerti, pogledati serija ili zaigrati kviz. Dok iščekujemo Osječko ljeto kulture, podržavamo mladenački angažman.

Dokumentarna radiodrama i radioigra za djecu i mlade Hrvatskoga radija

Bez obzira na to što u svijetu cvate tržište zvučnih knjiga, kod nas se gotovo stidljivo tek javlja potreba za slušanjem. Nerijetko su u kazališnim izdvajanjima i umjetnici i kritičari afirmirali radiodramski program, no izvan radara često se provuku dokumentarni program ili program za djecu i mlade. Pod uredništvom Nikice Klobučara radijska dokumentaristika odiše ambicijom i angažmanom.

Tako iz slušaonice izdvajam dva uratka naših nagrađivanih novinarki: Uzrok smrti: granica Barbare Matejčić i Ne mogu jesti Višnje Biti. U sklopu emisije Radioigra za djecu i mlade urednice Nives Madunić pak ističem Semafor Petre Cicvarić i Maco braco, lija me davi Branka Ćopića. Eterom od migracija, zdravstvenih i psihičkih problema do narodnih priča.