Jalta, Jalta oduševila Čehe

Rijetko tko zamišlja Češku kao zemlju mjuzikla. Opere Bedřicha Smetane, Antonina Dvořaka i Leoša Janáčeka sastavni su dio svjetske operne baštine, no i mjuzikalska scena ondje je vrlo živa i jedna je od najrazvijenijih poslije londonskog West Enda. U Brnu je, od 14. do 18. lipnja, održan jubilarni, deseti Festival Dokořán – Dokořán pro hudební divadlo (Široko otvoreni festival glazbenog kazališta) kao dio redovitog programa tamošnjega Gradskog kazališta. Na njegovim pozornicama gostovalo je pet čeških kazališta: dva iz Praga te po jedno iz Plzeňa i Pardubica i Škola mjuzikla Gradskog kazališta Brno, uz tri inozemna ansambla: dva iz Bratislave i Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, kojemu je pripala čast otvorenja festivala s mjuziklom Jalta, Jalta. Nastupili su Renata Sabljak u ulozi Nine Filipovne, Mila Elegović u ulozi Brigadirke, Đani Stipaničev, Dražen Bratulić i Ronald Žlabur u ulogama sobarâ Griše, Stanleya i Larryja, Vlatka Burić Dujmović kao Marfa, Adalbert Turner kao Samuel te Zlatko Ožbolt, Goran Malus, Saša Buneta, Božidar Peričić, Boris Barberić i Adnan Prohić u ostalim ulogama.

Lipanjska izvedba Komedijine Jalte, Jalte u Brnu

Hrvatsko-češka suradnja

Gradsko kazalište u Brnu (Městské divadlo Brno – MdB) počelo se 1990-ih, uz dramski, sve više okretati glazbenom repertoaru. Godine 2004. izgrađena je druga scena za mjuzikle, s amfiteatralnim gledalištem sa 680 sjedala, koja se ubraja među tehnički najbolje opremljene u Europi. Otada je praizvedeno dvadeset čeških mjuzikala, uz golemi repertoar svjetskih hitova, od My Fair Lady, Sugar, tj. Moje pjesme, moji snovi i Mary Poppins, preko Groznice subotnje večeri i Jesusa Christa Superstara do Ljepotice i zvijeri, Mamma mia!, Monty Python’s Spamalota i dr. Većina ih je objavljena na CD-ima. U sezoni se postavi pet dramskih i četiri glazbene premijere. Posljednji, češki povijesni mjuzikl Devet križeva s krvavom legendom iz moravske prošlosti mladoga brnskog skladatelja Robina Schenka, postavljen u rujnu 2022, izveden je osamdesetak puta.

Dugogodišnji ravnatelj MdB-a Stanislav Moša redatelj je europskog ugleda, koji uskoro u Zagrebu počinje rad na mjuziklu Jadnici, a uz njega iz Brna u Kazalište Komedija dolaze i scenograf Petr Hlousek, kostimografkinja Andrea Kučerová i oblikovatelj svjetla David Kachlíř. Budući da je zgrada glazbenog kazališta MdB-a dobila nekoliko arhitektonskih nagrada, dragocjeni su njihovi savjeti pri konstrukcijskoj i cjelovitoj obnovi Kazališta Komedija u uspostavljenoj suradnji dvaju kazališta. Do suradnje je došlo na poticaj uredâ za kulturu dvaju gradova, a posredovanjem počasnog konzula RH u Češkoj sa sjedištem u Brnu Michala Chládeka, o gostovanju Komedije obaviještena je manjinska zajednica moravskih Hrvata. Oni žive u Břeclavu, Jevišovki, Dobrom Polju i Novoj Preravi te od 16. stoljeća čuvaju nacionalni identitet i njeguju specifičan hrvatski jezik.

Gradsko kazalište u Brnu

Češka s deset i pol milijuna stanovnika ima devet opernih kuća, pet od njih u gradovima iste veličine ili manjima od Osijeka. I drugi gradovi u svojim kazalištima njeguju mjuzikl dok, primjerice, Kazalište Josefa Kajetána Tyla u Plzeňu uz ansamble Drame, Opere i Baleta ima i zaseban mjuzikalski ansambl koji je na Festivalu Dokořán predstavio svoju nedavnu premijeru, češku praizvedbu brodvejskog hita Company (Přátelé) Stephena Sondheima i Georga Furtha. Neposredno prije Festivala Dokořán MdB je na svojoj ljetnoj pozornici u Biskupskom dvorištu, podno katedrale Sv. Petra i Pavla u središtu Brna, izveo glazbeni igrokaz Zašto se ne bismo veselili Smetani kojim se upotpunjuje proslava 200. obljetnice rođenja oca češke nacionalne opere.

Bez obzira na žanr, brnska kazališta puna su publike. S nešto manje od 400.000 stanovnika, Brno svake večeri ima dramsku te opernu ili baletnu predstavu u Narodnom kazalištu (Národni divadlo – NdB), na scenama Mahenova i Janačekova kazališta te dramsku i mjuzikalsku predstavu na dvije scene MdB-a. Ima mnogo mlade publike i lijepo je vidjeti kako se školska mladež odgaja da poštuje kazalište pa djevojke dolaze na predstave u malim crnim haljinama, a mladići u crnim odijelima i bijelim košuljama. Na mjuziklima ima i mnogo starije publike.

Kazalište Komedija gostovalo je i na prošlogodišnjem Festivalu Dokořán s rock-operom Jesus Christ Superstar. Sada je izvelo kultni hrvatski mjuzikl i kultnu predstavu sa svog repertoara Jalta, Jalta Milana Grgića i Alfija Kabilja. Tekst je za gostovanje u Brnu preveden na češki jezik, projiciran na titlovima. U Češkoj je, naime, slično kao i u Sloveniji, na snazi zakonska odredba o obveznom prijevodu kazališnih komada koji se izvode na stranim jezicima radi očuvanja češkog jezika.

Ususret 800. izvedbi

Plemenita poruka o idealnome mjestu mira i ljubavi na svijetu koje svaki čovjek mora naći u sebi i vlastitome srcu dopire do publike već više od pola stoljeća. Kada je Jalta praizvedena krajem 1971, nitko nije predviđao da će se ona do 1995. izvesti 534 puta s istom protagonističkom ekipom – Sandom Langerholz, Borisom Pavlenićem, Richardom Simonellijem, Vladimirom Krstulovićem, Josipom Fišerom i Lukrecijom Brešković, što je po duljini trajanja rijekost na kazališnim scenama i u svjetskim razmjerima.

Glazbeni stil djela kao spoj melodijske i harmonijske jednostavnosti, revijalnog idioma i produhovljene simbolike pojedinih glazbenih brojeva, prvenstveno onog o zamišljenoj zelenoj livadi kao mjestu mira, jednakosti i slobode ili pitanja što će biti sutra sa svijetom koji je neprestano na rubu nekog novog rata – autentično izražava kulturološki i sociološki karakter 1970-ih. S vremenom se javila potreba da se djelo propita na neki nov način, pa ga je netko doživio kao bajku, a netko nadrealistički ili čak s montipajtonovskim gegom. No svi se slažu kako je to djelo za sva vremena jer su se njegove humanističke poruke prenijele u popularnu kulturu i doista ispunile srca ljudi. Punih pola stoljeća Jalta, Jalta superiorna je i najpoznatijim naslovima svjetskoga repertoara, a utrla je put i drugim skladateljima domaćih mjuzikala. Uz opere Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca (1876) i Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca (1935) te operetu Mala Floramye Ive Tijardovića (1926) najizvođenije je hrvatsko glazbeno-scensko djelo.

Povratak Jalte na Komedijinu pozornicu zbio se 2010. godine, ponovno u režiji Vlade Štefančića. Predstava je, poslije pandemije koronavirusa, obnovljena početkom ove godine, djelomično s novom solističkom podjelom. Neposredno prije Brna, Komedija je sudjelovala i na festivalu mjuzikla u Opatiji s Jesusom Christom Superstarom i Jaltom koja sada hrli ususret 800. izvedbi, u prosincu!