I svećenik i slikar, i priroda i duh

U Muzeju moderne umjetnosti u Mostaru otvorena je izložba slikara, franjevca, akademika, dugogodišnjeg predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu i velikog humanista fra Petra Perice Vidića. Petnaesta je to izložba postavljena u Muzeju s posebno naglašenom edukativnom komponentom. Izložbom naziva Služba oka, fra Petar Perica Vidić predstavljena su čak devedeset i tri djela, kao i reprodukcije vitraja koje je Vidić izveo u crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Bistriku u Sarajevu. Osim djela koja su već otprije poznata publici, mahom su predstavljena novija djela jer, unatoč činjenici da je u poodmakloj životnoj dobi, fra Petar Perica Vidić i dalje neumorno svakodnevno stvara u svojem atelijeru. Iako je u svojoj bogatoj umjetničkoj karijeri naslikao više od 4500 djela s raznovrsnim motivima i temama, uočljivo je kako u tom impozantnom opusu dominiraju pejzaži i krajolici. To ne čudi, jer je Vidić često isticao kako posebnu emociju osjeća prema prirodi, koja je za njega most između neba i zemlje koji nas povezuje s nečim ljepšim, plemenitijim i uzvišenijim.

Iz postava izložbe

Na otvaranju izložbe govorili su Marin Ivanović, ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru, Damir Zorić, potpredsjednik Matice hrvatske, Dinko Baković, povjesničar umjetnosti i kustos izložbe, dok je izložbu otvorio akademik Dragan Čović.

Plodonosno stvaralašto od više tisuća slika

Kustos izložbe i autor predgovora Dinko Baković zapisuje „kako umjetnikov duhovni kompas počiva na relaciji svećenik – slikar, dok njegov likovni kompas počiva na relaciji sjever – jug. U pejzažima relacija sjevera mogla bi se pronaći u snježnim pejzažima bosanskih planina, a relacija juga u toplim šarenim slikama Mediterana i Dubrovnika. Takva dihotomija prožima Vidića i kao svećenika i kao slikara, jer uzmemo li u obzir stroge regule za svećenički život, možemo pomisliti da su one u slikarstvu vidljive u matematičkim kompozicijama koje nižu elemente, sustavno i stabilno stvarajući red, ritam i harmoniju.“

Otvaranje izložbe Služba oka fra Petra Perice Vidića u Muzeju moderne umjetnosti u Mostaru / Izvor Muzej moderne umjetnosti, Mostar

Svakim novim postavom Muzej moderne umjetnosti želi napraviti novi koncept kojim će se promijeniti iskustvo posjetitelja. Ovom je izložbenom postavu cilj bio naglasiti edukativni karakter same izložbe, s obzirom na to da se ne radi o retrospektivnoj ili tematskoj izložbi. Budući da je riječ o slikaru i akademiku, ovom izložbom željelo se prezentirati njegovo plodonosno stvaralaštvo, tj. širok spektar radova, jer je Vidić tijekom godina, kako je već spomenuto, naslikao nekoliko tisuća slika. Također, o liku i djelu fra Petra Perice Vidića do danas je izdano čak sedam monografija koje su također dio izloženog postava, a čije tekstove potpisuju eminentni likovni kritičari i povjesničari umjetnosti.

Fra Petar Perica Vidić, Umjetnikov san, detalj, 2014.

Koloristički slikar

Postav se sastoji od tri osnovna dijela, na bočnim zidovima galerije posloženi su pejzaži u narativnom nizu od apstrakcije proljeća do figuracije ljeta, jeseni i zime, izvedeni tehnikama suhog i uljnog pastela te akrila na platnu. Središnji dio izložbenog prostora nose dva pomična zida koja su posložena u obliku slova tau što nas ponovno dovodi u komunikaciju s njegovim franjevaštvom. Ta izložbena cjelina naslovljena Informativni tau: upoznajmo umjetnika donosi autobiografske skice, životopis uz autoportret i rana ostvarenja gdje se jasno očitava utjecaj Gabrijela Jurkića, kod kojeg je inače i polazio sate slikarstva. U okviru te cjeline možemo vidjeti i radove koji odstupaju od umjetnikova uobičajenog stila. Budući da je Vidić koloristički slikar, uočljivo je kako u ratnom razdoblju mijenja paletu, pa ti radovi donose nešto drugačiji kolorit koji je mističniji s naglašenom plavom bojom.

U središnjem dijelu, na pet pomičnih zidova postavljene su reprodukcije vitraja u prirodnoj veličini koje je fra Petar Perica Vidić izveo u crkvi Sv. Ante Padovanskog. Tematika tih vitraja jest Pjesma stvorova Sv. Franje Asiškog te se na poleđini spomenutih zidova nalazi tekst same pjesme. Također, na interaktivnom zaslonu nazvanom Informativni kutak, posjetitelji mogu pročitati neke od najznačajnijih kritika napisanih o Vidiću te vidjeti ostatak vitraja koji nisu izloženi, a nalaze se u spomenutoj crkvi Sv. Ante Padovanskog.

Reprodukcije vitraja koje je fra Petar Perica Vidić izveo u crkvi Sv. Ante Padovanskog u Sarajevu

Na otvaranju izložbe govorili su Marin Ivanović, Damir Zorić i Dinko Baković, a otvorio ju je akademik Dragan Čović

Svećenički i slikarski poziv

U suradnji kustosa Dinka Bakovića i slikarice i likovne pedagoginje Marijane Pažin-Ivešić posebno za ovu izložbu kreiran je priručnik za edukatore koji se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu mogu se pronaći osnovne informacije o muzeju, izložbenom postavu i autoru, dok se u drugom dijelu, inače namijenjenom djeci, nalaze kreativni zadaci koji se mogu riješiti prilikom posjeta izložbi i uz malo istraživanje izloženih dijela.

Naziv izložbe Služba oka, fra Petar Perica Vidić predstavlja jezičnu konstrukciju asocijativnog karaktera odabirom elemenata u takvom sintagmatskom odnosu. Riječ je o dvjema službama fra Petra Perice Vidića – svećeničkoj i slikarskoj, odnosno o službi oka koje je za njega i njegovo stvaralaštvo od krucijalne važnosti. Sam naslov preuzet je iz Predgovora perspektivi u djelu Leonarda da Vincija Quadrifolium. Intimna premisa kojom je kustos Baković htio povezati oko, proizlazi iz autobiografskih skica i činjenice da je Vidić teško oštetio vid za vrijeme svojih studentskih dana na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Beču, koju je pohađao kao vrstan crtač. No to ga oštećenje zapravo nikad nije nagnalo da odustane od slikarstva, te je predano i marljivo nastavio sa svojim stvaralačkim slikarskim pozivom.

Također, put vjernosti i ustrajnosti u kojem se očitavaju njegov karakter i služba zapravo su najveći edukativni karakter u cijeloj izložbi. Osim svećeničkog i slikarskog poziva, važno je spomenuti kako se fra Petar Perica Vidić istaknuo i svojim angažmanom u obrazovanju i odgoju mladih, humanitarnim radom donirajući novac od prodanih slika za siromašne, studente i oboljele, te iznimnom aktivnošću u brojnim institucijama poput Matice hrvatske, Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zbog svog predanog i prepoznatog rada postao je akademik, prvi franjevac u Bosni i Hercegovini koji je ponio tu čast, potvrdivši kako je bosanskohercegovačka kultura kroz svoju  bogatu povijest u stalnoj simbiozi s franjevačkim redom.