PLAVI CIKLUS ZAGREBAČKE FILHARMONIJE, dir. DAWID RUNTZ, KRISTINA KOLAR, sopran, IVANA SRBLJAN, mezzosopran, AKADEMSKI ZBOR „IVAN GORAN KOVAČIĆ“, KD Vatroslava Lisinskog, 24. svibnja
Objavom od 22. travnja Zagrebačka filharmonija obavijestila je javnost da će maestro Dawid Runtz u još jednom trogodišnjem mandatu voditi orkestar na mjestu šefa dirigenta, a 24. svibnja ravnao je, nakon proteklog trogodišnjeg mandata zagrebačkim ljubiteljima umjetničke glazbe već itekako srcu prirastao poljski dirigent, impozantnom Drugom simfonijom u c-molu, Uskrsnuće Gustava Mahlera. Obje ove činjenice potvrda su doista uspješne suradnje Filharmonije sa šefom dirigentom.
Maestro Dawid Runtz u još jednom mandatu vodit će Zagrebačku filharmoniju / Snimio Davor Puklavec
U proteklom, još pandemijom ugroženom mandatnom razdoblju, a na samom početku rada sa Filharmonijom, izrekao je Dawid Runtz, u razgovoru objavljenom u Vijencu br. 711 (3. lipnja 2021), svoje mišljenje o orkestru koji ga je izabrao za šefa dirigenta: „Divim se glazbenicima koji za vrijeme pandemije ljudima donose glazbu, pokušavaju donijeti radost kroz umjetnost i nadu. To je sve izuzetno i posebno, Zagrebačka filharmonija dijamant je koji imamo u Zagrebu. To ne govorim kao šef dirigent, već kao osjećajna osoba koja u vašim glazbenicima vidi ogroman potencijal.“ Simpatije su očito bile obostrane jer su i izjave Zagrebačke filharmonije iz 2021. isticale dirigentske kvalitete novog šefa dirigenta: „Kao šefu dirigentu Zagrebačke filharmonije od siječnja 2021. u iduće tri sezone i glavnom dirigentu Poljske kraljevske opere od 2017, Dawidu Runtzu neprestano raste međunarodni ugled zbog njegove besprijekorne i elegantne tehnike, čvrstog vladanja kompleksnim skladbama, izvanrednog osjećaja za glazbu, učinkovite komunikacije i nastupa koji ponuđuju snažne emocije“.
Naime, maestro Dawid Runtz, koji je u Zagreb došao vrsno osposobljen za dirigentsku karijeru, svakim nastupom dokazuje ozbiljnost pripreme uvijek zanimljivih koncertnih programa, a pokazao je i aktivnu želju doprinosa hrvatskoj glazbenoj sceni, budući da se, osim niza iznimno uspješnih koncerata, uključio u rad na međunarodnoj vidljivosti orkestra gostovanjima u inozemstvu, potom u iniciranje Festivala Dore Pejačević, projekt snimanja serije nosača zvuka za etiketu Naxos s djelima hrvatskih skladatelja, te umjetničko vođenje festivala Zagrebačko glazbeno proljeće, upravo održanog u suradnji s KD Vatroslava Lisinskog.
Dakle, logična je ocjena da su iza filharmoničara i maestra Runtza „tri vrlo uspješne godine intenzivne suradnje u kojima je orkestar uvelike napredovao u kvaliteti i stabilnosti, a kontinuitet koji osigurava još jedan trogodišnji mandat zasigurno će pridonijeti daljnjem umjetničkom razvoju orkestra“, kako je objavio aktualni ravnatelj Zagrebačke filharmonije Filip Fak. Stoga, čestitke maestru i njegovom orkestru!
Izvedbom Mahlerove antologijske Druge simfonije u c-molu, Uskrsnuće dokazao je maestro Dawid Runtz da su sve navedene pohvale opravdane, a jednako tako i da se njegova suradnja sa zagrebačkim filharmoničarima nastavlja, otvarajući još mnoga obzorja i daljnje perspektive za ostvarenje zanimljivih i umjetnički uvjerljivih glazbenih događaja.
Mahlerovu Drugu simfoniju proglasio je BBC Music Magazine 2016. prema izboru dirigenata petom najznačajnijom simfonijom uopće. Doista, riječ je o opsežnih pet stavaka u trajanju od 90-ak minuta za čiju je izvedbu potreban brojčano povećani orkestar s osobito brojnim puhačima i udaraljkama, kao i s dvije harfe, da bi u četvrtom stavku s naslovom Urlicht (Prasvjetlo) pjesmu iz Dječakova čarobnog roga zapjevao mezzosopran, a u petom se stavku kombinacijom pjesme Uskrsnuće Friedricha Klopstocka i Mahlerova teksta orkestru uz mješoviti zbor pridružili sopran i mezzosopran.
Mnoštvo na koncertnom podiju, Zagrebačka filharmonija, impozantni zbor „Ivan Goran Kovačić“ (zborovođa Ivan Šćepanović), sopranistica Kristina Kolar i mezzosopranistica Ivana Srbljan, vođeni Dawidom Runtzom ispunili su životno vrijeme brojnog okupljenog slušateljstva trajnim i nezaboravnim sjećanjima na glazbu čija duboka misaonost i tajanstvena prosvijetljenost nošena temeljnom porukom „umrijet ću da bih živio“ čovjeka Gustava Mahlera ne dopušta nezainteresiranost. Naprotiv, visoka kvaliteta izvedbe, pregnuće svih uključenih u iznošenje što je moguće preciznijeg ozvučenja svake zapisane note, te ostvarenje cjeline kao dugog promišljanja tajni života, a sve iskazano glazbenim sredstvima bujne, neosporno genijalne skladateljske mašte, uključilo je svakoga u dvorani Lisinski u osjećajima mnogostruko prožete doživljaje. Pljesak dugog trajanja bio je istovremeno iskaz oduševljenja i zahvalnosti jer, eto, imali smo priliku sve „svjetsko“ doživjeti uživo.
789 - 6. lipnja 2024. | Arhiva
Klikni za povratak