FILM IZDVAJA

KIN-O-ZVUK UZ BIRTIJU JOZE IVAKIĆA

Uskoro stogodišnjak, snimljen davne 1929, polusatni nijemi film Birtija ostvaren je u jednom od vrela hrvatske kinematografije prije Drugoga svjetskog rata, filmskom odjelu Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar. Smatrajući prevenciju i obrazovanje iznimno važnim čimbenikom sprečavanja bolesti, ondje su se razmjerno amaterski, no ne i diletantski, ozbiljno posvetili proizvodnji prosvjetiteljskih filmova koje će putujući kinooperateri prikazivati u hrvatskoj provinciji te tako jednostavno, zorno, djelotvorno i zabavno podučiti seljaka higijeni, brizi za zdravlje i inim dobrim navikama.

Izvorni i restaurirani kadar iz filma Birtija

Izrada djela o zlima alkoholizma povjerena je književniku i kazališnom redatelju Jozi Ivakiću, vrsnom poznavatelju slavonskog mentaliteta, koji je Birtiju snimio na izvornim slavonskim lokacijama, s profesionalnim kazališnim glumcima, dočim je glavna uloga povjerena naturščiku, sinu voditelja filmskog odjela ŠNZ Milana Marjanovića, budućem filmskom redatelju Branku Marjanoviću. Novi život Birtije, sad kao baštinskog klasika. otpočeo je 2020, kad ga je digitalno restaurirala Hrvatska kinoteka Hrvatskog državnog arhiva. U ljeto 2023. obogaćen je novom vrijednošću – na festivalu DORF u Vinkovcima prvi put je prikazan uz novoskladanu glazbu koju uživo uz film izvodi sisački sastav LHD. Otad je održano nekoliko takvih projekcija, 4. lipnja u Karlovcu na Starom gradu Dubovcu, te 6. lipnja u Zagrebu, u Klinici za psihijatriju Vrapče, u okviru obilježavanja Dana osoba s duševnim smetnjama. Filmsko-glazbena turneja Birtije uz LHD nastavlja se, a informacije o datumima i lokacijama nalaze se na Facebook stranici Kin-o-zvuka https://www.facebook.com/Birtijakinozvuk.

PREDAVANJA O FILMSKOM MODERNIZMU NIKICE GILIĆA

U zagrebačkoj knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović 27. svibnja predstavljena je knjiga Predavanja o filmskom modernizmu Nikice Gilića, objavljena u nakladi zagrebačkog Leykam Internationala. Sudjelovali su autor, filmolozi Tatjana Jukić, Bruno Kragić i Luka Ostojić te urednica Eugenia Ehgartner, a glazbeni su okvir oblikovali jazz-gitaristi Pavle Miljenović i Domagoj Leljak.

Izd. Leykam International, 2024.

Posrijedi je Gilićeva četvrta filmološka knjiga, a tema i pristup ispisani su u naslovu. Osim što je u njoj riječ o filmskom modernizmu općenito, tekst nastoji ponuditi „jasniju sliku o tomu što sve filmski modernizam znači danas i što bi mogao značiti duboko u 21. st, više od sto godina od pojave prvih avangardnih filmova“. Jedan od poticaja pisanju bilo je i autorovo zamjećivanje činjenice da se modernizam, prije kojeg desetljeća već pomalo zastario i oronuo, u ovom mileniju živahno obnavlja i da s trona zbacuje svog nasljednika, razmjerno brzo okopnjeli, barem zasad, postmodernizam. Drugim riječima, modernizam je trenutačno moderniji od postmodernizma.