POST FESTUM: 11. Festival povijesti Kliofest, 6–16. svibnja
Na radost povjesničara i povijesnih entuzijasta od 6. do 16. svibnja održan je jedanaesti Festival povijesti Kliofest. Forum je to za tribine, okrugle stolove, izložbe i promocije knjiga u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Tematski, ovogodišnji Kliofest osvrnuo se na važne obljetnice, poput 500. obljetnice smrti Marka Marulića, kao i na recentna povijesna izdanja koja su se mogla kupiti na popratnom sajmu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Program je bio raznolik, od rasprava o zaboravljenoj povijesti poput memoara Ivana Ćire Bukovića, do polemika o povijesnim događajima poput Prvoga svjetskog rata. Osim domaćih povjesničara, sudjelovali su i gosti iz Makedonije, Slovenije i Češke, što je pružilo odličnu priliku za razmjenu ideja. Uz sam festival koji se održao u Zagrebu, u nekoliko gradova i naselja diljem Hrvatske tijekom Festivala bila je održana manifestacija Dan povijesti.
Izložba Između slave i zaborava: Lea Deutsch –
čudo od djeteta i žrtva holokausta u HNK / Snimio Patrik Macek / PIXSELL
Središnja zbivanja održana su između 7. i 10. svibnja u kulturno važnim lokacijama diljem Zagreba, od NSK i Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, do Filozofskog fakulteta i Hrvatskog narodnog kazališta.
Upravo je u auli Filozofskog fakulteta započeo ovogodišnji Kliofest, i to dan prije službenog otvaranja, izložbom Poljaci u Hrvatskoj autora Slavena Kale, povjesničara koji svoj rad temelji na hrvatsko-poljskim vezama. Na zidovima aule posjetitelji su mogli doznati povijest dodirnih točaka Hrvata i Poljaka. O ogromnoj zastupljenosti poljskih turista na Jadranu danas mogu svjedočiti mnogi Korčulani, Mljećani, Pelješčani te brojni drugi stanovnici turističkih sredina na južnom Jadranu. Poljska dijaspora živi u Hrvatskoj od 19. stoljeća, a početkom 20. stoljeća osnivaju i svoja prva kulturna društva, a jedno od najstarijih je Poljski dom na Jadranu, na otoku Šolti. Na izložbi se moglo saznati više i o poljskom podrijetlu hrvatskoga velikana i izumitelja Slavoljuba Penkale.
Otvaranje Kliofesta održano je 7. svibnja u prostorijama Nacionalne i Sveučilišne knjižnice. Tamo je publici predstavljena šarolika paleta povijesnih ličnosti poput kraljice Marije, barunice Vranyczany i Adolfa pl. Mošinskog, drugog najdugovječnijeg zagrebačkog gradonačelnika. Osim povijesnih, predstavili su se i suvremeni protagonisti društvenog života, poput Anuške Deranja Crnokić, predstavnice ministarstva kulture, Jasenke Ostojić, prorektorice za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, te povjesničara Marija Keve, koji je sudjelovao u ime rektora Sveučilišta u Zagrebu Stjepana Lakušića. Isti dan održana je i tribina Nastanak granice: Kako je rapalska granica zamišljena, dogovorena i povučena (1915‒1925) na kojoj su ugledni povjesničari Petar Mikša, Božo Repe i Ivica Šute raspravljali i dijelili dojmove o posljedicama Rapalskog ugovora, sporazuma koji je rezultirao predajom značajnog dijela hrvatske obale Talijanima od strane vlasti Kraljevine SHS.
Kliofest je i ove godine ponudio niz relevantnih programa / Snimio Matija Habljak / PIXSELL
Iz središnjih zbivanja drugog dana festivala izdvajamo predstavljanje knjige Zov savjesti o jednom od najpoznatijih hrvatskih političkih disidenata o kojoj su govorili Anita Šikić, Domagoj Knežević i Snježana Veselica Majhut. Marko Veselica, važan sudionik hrvatskog proljeća i dugogodišnji borac za ljudska prava, dobio je svojevrsni biografski portret. U knjizi u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade i Udruge HVIDRA Imotski, predstavljeni su lik i djelo hrvatskoga heroja koji je u vrijeme hrvatskog proljeća bio jedna od ključnih figura u političkom i intelektualnom svijetu Hrvatske. Veselica je bio u zatvoru najdulje od svih proljećara, a Hrvatska njegovu žrtvu nikad neće zaboraviti, složili su se predstavljači. Dvoranu su potom popunili predstavnici Hrvatskog akademskog društva Subotica koji su predstavili 16. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.
Istovremeno se u vijećnici Filozofskog fakulteta mogao pratiti znanstveni kolokvij Konzervativizam: povijest jedne ideje. Na prošlogodišnjem Kliofestu, u istoj organizaciji održan je znanstveni kolokvij o liberalizmu. Od distinkcija različitih oblika konzervativizma, poput paleokonzervativizma i neokonzervativizma, o kojima je govorio Daniel Hinšt, do kratkog pregleda odnosa bivšeg neokonzervativnog američkog predsjednika Ronalda Reagana i Jugoslavije, o čemu je sudionike informirao Tvrtko Jakovina, izlagači su svojim uvidima i prezentacijama iscrpno pokrili zadanu temu. Zainteresirani su također mogli online pratiti predavanje Potencijal i ograničenja umjetne inteligencije u poučavanju povijesti.
Brojne tribine održane su i 9. svibnja. Ističemo okrugli stol Deset godina nakon velike obljetnice – Prvi svjetski rat u hrvatskoj kulturi sjećanja i povijesnim istraživanjima 2014‒2024. i tribinu Stotinu godina djelatnosti Francuskog instituta u Zagrebu, u povodu obljetničke knjige. Potonju tribinu moderirao je Hrvat i Parižanin Daniel Barić koji je surađivao i na knjizi koja fokus stavlja na međuratno razdoblje i ulogu Instituta u hrvatsko-francuskoj kulturnoj osmozi.
Zadnjega dana Kliofesta održana je svečana dodjela nagrada povjesničarima za 2023. godinu. Nagrada „Mirjana Gross“ dodijeljena je Ivici Šuti za knjigu Kibici „Purgera“: fenomen „Građanski“ i njegovi kibici: između masovne zabave, strasti i svjetonazora u međuratnome Zagrebu. Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesne znanosti dodijeljena je Tomislavu Matiću, dok je nagradu „Ferdo Šišić“ za najbolji diplomski rad dobila Dora Rašić za rad Umjetnost i društveno-političke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Nagrada „Ferdo Šišić“ također je dodijeljena Anti Lepuru za diplomski rad Na toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u Šibeniku (1958‒1968). Nagrada „Jaroslav Šidak“ inozemnom povjesničaru dodijeljena je Macieju Czerwińskom, poljskom slavistu i povjesničaru kulture.
Svojevrsni finis fabulae Kliofesta bilo je predstavljanje knjige Liberalizam: teorija i povijest jedne ideje Darka Polšeka, Brune Šagija i Adrijana Štivića, koja ulazi u srž liberalne misli od Adama Smitha do danas. Nakon toga, 13. i 16. svibnja nastavljaju se pojedine izložbe i predavanja. Tako je između ta dva datuma u prostorijama HNK postavljena izložba Između slave i zaborava: Lea Deutsch – čudo od djeteta i žrtva holokausta koju su predstavili intendantica HNK Iva Hraste Sočo, teatrolog Boris Senker, povjesničar Damir Agičić i povjesničarka Martina Bitunjac. Lea Deutsch bila je hrvatska dječja glumica židovskog podrijetla, koja je ubijena za vrijeme holokausta. Bila je najmlađa glumica koja je nastupila na sceni zagrebačkog Hrvatskoga narodnog kazališta, a često su je uspoređivali s holivudskom glumačkom zvijezdom Shirley Temple, nazivajući je hrvatskom verzijom te dječje glumice.
788 - 23. svibnja 2024. | Arhiva
Klikni za povratak