Sedamnaest novih akademika

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je 16. svibnja izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 17 novih redovitih članova, 6 dopisnih članova i 15 članova suradnika HAZU.

Natpolovičnom većinom glasova ukup­nog broja redovitih članova HAZU za nove akademike izabrani su: u Razredu za književnost Miro Gavran, Helena Sablić Tomić i Dražen Katunarić, u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Srećko Bradić, Olja Jelaska i Krešimir Seletković, u Razredu za društvene znanosti Robert Matijašić, Jasna Čapo, Nevenka Čavlek i Igor Mikecin, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nikola Basarić i Hrvoje Buljan, u Razredu za prirodne znanosti Marijan Herak, te u Razredu za tehničke znanosti Stanislav Kurajica, Jurica Sorić i Zvonimir Šipuš.

Za dopisne članove HAZU izabrani su: Sunčica Čanić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Csaba Győrgy Kiss iz Mađarske u Razredu za književnost, Francisco Javier Juez Gálvez iz Španjolske u Razredu za filološke znanosti, Danica Kragić Jensfelt iz Švedske u Razredu za tehničke znanosti, Dimitri Krainc iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti te Katarina Livljanić iz Švicarske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Novi članovi suradnici Akademije su: Suzana Coha, Mario Kolar, Lovro Kunčević, Vladimir Arčabić, Igor Borzić, Igor Ha­lasz, Melita Peharda Uljević, Danijel Belušić, Nikica Šprem, Alan Ivković, Ivan Andrijanić, Kristina Štrkalj Despot, Ivana Franke i Ivan Josip Skender. 

Hrvatski književnik Miro Gavran jedan je od sedamnaest novih redovitih članova HAZU / Snimio Josip Regović / PIXSELL

„Prizivajući 1861. i našeg utemeljitelja Josipa Jurja Strossmayera, osnaženi izborom novih članova nastavljamo dalje suočavati se sa svim izazovima na cijelom hrvatskom etničkom prostoru“, kazao je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt nakon što je po završetku izbora proglasio novoizabrane članove Akademije.

Nakon ovih izbora HAZU je dobila svog najmlađeg redovitog člana, a to je akademik Nikola Basarić, rođen 1975.

HAZU je na konferenciji za medije 17. travnja predstavila izdavačku djelatnost u 2023. Objavljen je 91 svezak raznih publikacija, kazao je glavni tajnik HAZU, akademik Dario Vretenar, ocijenivši da se Akademijino izdavaštvo lagano oporavlja nakon pandemijskih godina.

„Osim što je najviša znanstvena i umjetnička institucija, HAZU je ujedno i jedan od najvećih izdavača znanstvene literature u Hrvatskoj“, kazao je akademik Vretenar, podsjetivši da je prije pandemije godišnje izdavala oko sto publikacija, da bi zatim u 2021. bilo objavljeno 84 naslova, u 2022. godini 83, dok se u 2023. broj izdanih publikacija ponovno približio brojci sto. Govoreći o važnosti izdavačke djelatnosti podsjetio je da je Akademija 1867, godinu dana nakon početka djelovanja, pokrenula prvi hrvatski znanstveni časopis Rad, koji izlazi i danas. Od tog razdoblja do danas Akademija je objavila približno 7000 raznih publikacija.

Akademik Vretenar podsjetio je i na nedavno objavljeno prvo kolo edicije Djela Miroslava Krleže koje sadrži sedam knjiga: pet svezaka romana Zastave, knjige eseja Deset krvavih godina i Balada Petrice Kerempuha. Riječ je o zajedničkom projektu HAZU i Školske knjige kojim će se do kraja 2026. objaviti Krležina djela u 28 svezaka i četiri kola. Koordinator projekta od strane HAZU jest akademik Krešimir Nemec.

Među objavljenim izdanjima je 15 knjiga, 23 sveska časopisa, četiri kataloga izložbi, tri knjige sažetaka, šest spomenica preminulim akademicima i jedna partitura.

Među značajnijim izdanjima iz 2023. Vretenar je naveo 11 svezaka nakladničkog niza Modernizacija prava u kojem je dosad objavljeno 76 zbornika radova s okruglih stolova u organizaciji Akademijina Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava te knjigu Hrvatski film u 21. stoljeću (autori Zlatko Vidačković i Iva Rosanda Žigo).

U auli Knjižnice HAZU postavljena je izložba pod nazivom Marko Marulić i Akademija, s posebnim dodatkom Marulić o miru. Izložba je organizirana u povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, povodom koje je hrvatska Vlada proglasila 2024. Godinom Marka Marulića. Izložba donosi reprezentativni izbor djela iz fonda Knjižnice, prvenstveno kako bi se prikazao doprinos HAZU u proučavanju Marulićeva života i rada kroz prizmu bogate znanstvene i izdavačke Akademijine djelatnosti, a zamišljena je tako da prati kulturna događanja koja će se u zgradi Knjižnice odvijati kroz čitavu 2024