O medijskim manipulacijama i manipulacijama medija

Predavanje Medijske manipulacije i manipulacije medija Siniše Kovačića, nagrađivanog novinara, urednika, predavača na visokim učilištima, glavnog urednika Hrvatske katoličke mreže, održano je u Hrvatskom državnom arhivu 16. svibnja.

U Hrvatskoj trenutno djeluje 540 elektroničkih publikacija, 33 televizije, 167 radijskih stanica, 58 usluga na zahtjev, kao i niz tiskanih medija, kazao je Kovačić i naglasio da bi uloga medija trebala biti informiranje, edukacija i zabava, no mediji su često skloni manipulaciji, špekulaciji i senzaciji. Zanimljivo je da je u Hrvatskoj broj elektroničkih publikacija u protekle dvije godine porastao za otprilike 40 posto. I unatoč brojnim problemima, vrlo je malo medija ugašeno u tom istom periodu. Problem hrvatskih medija je, smatra Kovačić, i to što niti jedan nema jasno predstavljenu uređivačku politiku javno dostupnim dokumentom, što je u velikim stranim medijima, poput BBC-a, redovito slučaj.

Siniša Kovačić održao je zanimljivo predavanje o medijima i manipulaciji / Izvor HDA

Tijekom istraživanja za doktorat, urednici medija Kovačiću su priznali da više pogoduju oglašivačima nego politici. Ciljevi manipulacije medija mogu biti zarada, ideologija i vrijednosni sudovi, a ciljevi manipulacije medijima mogu se podijeliti na političke, ekonomske i osobne, kazao je Kovačić. Politički su ciljevi podređivanje medija i upravljanje informacijama, a ekonomski lobiranje i stvaranje dodanih vrijednosti.

Kovačić je govorio i o tzv. interesantnim tehnikama medijskih manipulacija, kao što su lažne vijesti, alternativne činjenice, fotomontaža, teleprompter ili blesimetar, i deepfake. One za cilj imaju upravljanje javnošću kroz širenje utjecaja, prodaju prostora i traženje i širenje istine. Problem je što su danas fotomontaže i videomontaže, odnosno deepfake, sve uvjerljiviji, jeftiniji i pristupačniji. To se najjasnije vidi na društvenim mrežama. Fake news ili lažne vijesti, prema Kovačiću, možemo podijeliti u netočne tvrdnje, dezinformacije, manipulacije činjenicama, satiru, pristranost, spin, clickbait, špekulacije i pseudoznanost.

Kovačić je naveo i neke primjere iz prakse. Televizijski voditelj ponekad postaje sudac koji izborom elokventnijih i manje elokventnih gostiju lako može dati prevlast jednoj ideji. Medijski stručnjak govorio je i o novim tehnikama poput tzv. senzure, koja se koristi za manipuliranje medijima kada se u kriznim situacijama želi izbjeći traženi odgovor. Senzor, najčešće političar, iskorištava autoritet funkcije te tričavim objavama zagušuje medijski prostor. Senzor tako iskorištava slabosti online medija i urednicima nameće agendu.

Infodemija je danas prepoznata i od strane Svjetske zdravstvene organizacije, kao prekomjerna količina informacija o nekom problemu koja otežava pronalaženje rješenja. Tijekom zdravstvene krize infodemija može ugušiti vjerodostojne informacije i omogućiti lakše širenje glasina, otežavajući učinkovitu javnozdravstvenu reakciju, a prisutna je i  dezinfodemija koju ističe velika količina dezinformacija koja prati primjerice pandemiju bolesti COVID-19, kazao je Kovačić.

U zaključnom dijelu naglasio je da su mediji i danas od neizmjerne važnosti, ali ujedno kriju i brojne opasnosti, poput ovisnosti o političkim i ekonomskim utjecajima oglašivača, netransparentnog financiranja koje uzrokuje cenzuru i autocenzuru, hiperprodukcije koja uništava istraživačko novinarstvo, te uredničkog rukopisa koji odaje pristranost.

Kako bismo izbjegli manipulaciju, trebali bismo se kritički odnositi prema svakoj informaciji, istaknuo je Kovačić te dodao kako je nužno neumorno provjeravati radi li se o pouzdanom izvoru informacija ili pak o izvoru sumnjive reputacije. Treba provjeravati i druge izvore te razvijati i njegovati sposobnost donošenja vlastitih zaključaka.