Vijenac 788

Naglasak

Na Dan Europe u Matici hrvatskoj održana tribina o Hrvatskoj i Europskoj Uniji

Europu treba graditi na duhovnom i kulturnom zajedništvu

Piše Smiljana Škugor-Hrnčević

Otkada je Hrvatska članica Europske Unije na nju se odnose i brojni zakoni koji se donose u Europskom parlamentu. Slijedom toga, razgovori i rasprave o odlukama EU trebale bi biti prisutnije u javnosti, te se o njima treba razgovarati interdisciplinarno, zaključeno je u Matici

Zašto izaći na europske izbore i koje nas vrijednosti pritom moraju voditi? naslov je tribine održane na Dan Europe 9. svibnja u Matici hrvatskoj. Daleko od predizborne kampanje i politike skupina uglednih znanstvenika i stručnjaka na temelju svog bogatog životnog i profesionalnog iskustva u Hrvatskoj i inozemstvu, u vrlo dinamičnoj i informativnoj raspravi koju je moderirao  povjesničar umjetnosti i književnik Dino Milinović, razgovaralo se o prošlosti i budućnosti Europe, mjestu prepoznatljivosti Hrvatske u Uniji i izazovima EU-a kao jedinstvene političke organizacije.

Premalo europskih tema

Otvarajući tribinu Milinović je podsjetio i na prošlogodišnju kojom je Matica hrvatska obilježila deset godina od pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji te na skorašnje izbore za Europski parlament. Predstavljajući sudionike Matu Marasa, Zvonimira Frku-Petešića, Božu Kovačevića, Milana Pelca i Božu Skoku istaknuo je da svi oni imaju zajedničku osobinu – bogato i raznoliko životno i profesionalno iskustvo. Oni su politolozi i diplomati, povjesničari umjetnosti i književnici, prevoditelji, matematičari i marketinški stručnjaci, rodom od Studenaca, Ljubuškog, Pakraca i Zagreba, do Pariza. Ustvrdivši da se, otkada je Hrvatska članica EU na nju odnose i brojni zakoni koji se donose u Europskom parlamentu, ocijenio je da bi, slijedom toga, razgovori i rasprave o odlukama EU trebale biti prisutnije u javnosti, te da se o njima zbog nove političke konstelacije i svega što to donosi treba razgovarati interdisciplinarno. Imamo politički naglasak koji se sve više seli prema Bruxellesu, a u našoj javnosti nema dovoljno europskih tema, zaključio je.


Dino Milinović, Mate Maras, Zvonimir Frka-Petešić, Božo Kovačević, Milan Pelc i Božo Skoko / Snimio Mirko Cvjetko

Nekadašnji zastupnik u Hrvatskom saboru i diplomat Božo Kovačević dodao je da ta europska pitanja nisu tema kod velikog broja ljudi niti u drugim europskim državama. U Hrvatskoj europske teme nisu bile previše prisutne ni u nedavnoj kampanji za parlamentarne izbore. Ako ih je i bilo, svodile su se na informacije o tome koliko je novca Hrvatska dobila od EU, a ako je to dominantno, onda nismo na dobrome putu.  Ako Europa nije tema lokalnih i parlamentarnih izbora i nacionalnih medija, onda to govori o niskoj razini nacionalne svijesti o važnosti našeg članstva u EU i važnosti odluka koje se donose u Bruxellesu, a koje imaju posljedice i za Hrvatsku. Važno je razmišljati ne samo kakve koristi mi imamo od EU, nego i što mi možemo učiniti da Europa bude bolja i postane relevantan čimbenik međunarodnih odnosa, rekao je Kovačević.

Skepsa prema Europskoj Uniji

Da je europskih tema u nedavnoj izbornoj kampanji bilo premalo, suglasio se i redoviti profesor strateškog komuniciranja Božo Skoko ocijenivši da se takvo stanje nastavilo i u kampanji za EU izbore koja je u tijeku. Navodeći rezultate ankete o percepciji Europske Unije, naveo je da hrvatski građani Europu promatraju na dvije razine od kojih je prva ona općenita, pozitivna, na kojoj ju se percipira na razini Eurosonga, te druga u kojoj je izražena skepsa prema birokratskoj Europi, odnosno percepcija da tamo nemamo što tražiti, da smo mali i da će nas ionako preglasati veliki. To je stereotip koji nismo razbili, rekao je Skoko zaključivši da je percepcija EU kao zajednice naroda i država prihvaćena, ali da je skepsa izražena prema strukturama u Bruxellesu. Ocijenio je da EU ne čini dovoljno na isticanju duha Europe i svega dobroga sadržanoga u njoj.

Zvonimir Frka-Petešić, dugogodišnji karijerni diplomat i sadašnji predstojnik Ureda predsjednika hrvatske Vlade, kao mogući razlog tomu naveo je činjenicu da hrvatski mediji vijesti i članke iz EU, zbog boljeg znanja engleskog od njemačkog i francuskog jezika, uglavnom prenose iz britanskih izvora, a koji su, kako je kazao, dobrim dijelom skeptični prema Europskoj Uniji.

Dobrobiti članstva Hrvatske u EU

Govoreći o dobrobiti ulaska Hrvatske u EU premijer Plenković je na sjednici Vlade 9. svibnja ustvrdio da je Hrvatska u prvih 11 godina članstva u EU u plusu od čak 14,6 milijardi eura. Zvonimir Frka-Petešić na tribini u MH naveo je da smo prihvatili zajedničku pravnu stečevinu sadržanu u 162.000 stranica europskih propisa. To su zajedničke europske norme koje su postale sastavni dio hrvatskog zakonodavstva i to je najveći dobitak za Hrvatsku, rekao je i dodao da je Hrvatska tisuću godina bila blizu stola, dok smo ulaskom u EU sjeli za taj stol, te da se niti jedna strateška odluka ne može donijeti mimo hrvatskog glasa i protivno hrvatskom glasu. Važno je shvatiti i da je ulaskom u EU naš suverenitet proširen na europski kontinent. Činjenice o hrvatskom članstvu ilustrirao je kroz podatak o broju stanovnika i BDP-u Unije. Da je u EU ukupno 120 stanovnika, jedan bi bio Hrvat, a da je europski BDP 300 eura, jedan bi bio hrvatski, naveo je.

Sugovornici su se dotakli i vrlo važnoga pitanja o ulozi EU kao međunarodnog subjekta, pogotovo u vanjsko-političkom i sigurnosnom konceptu te su zaključili kako se u tom dijelu nije iskazala. Uzrok je nedovoljna artikulacija u postizanju zajedničke vanjske politike, a što se najbolje vidi na pitanju Ukrajine, zaključio je Kovačević. No iako se sve češće čuje kako Europa nije homogena, Skoko je ustvrdio da je ona ipak jedna svijetla luč koja svoj utjecaj širi putem tzv. „meke moći“ diplomacijom i potpomažući razvojne projekte diljem svijeta. Američki je san mrtav, a oči su uprte u Europu koja ima tu meku moć, samo je pitanje je li Unija toga svjesna i koliko će to iskoristiti, rekao je Skoko.

Ugledni hrvatski prevoditelj i književnik Mate Maras, koji je sedam godina proveo u diplomaciji kao kulturni ataše u Parizu i Washingtonu, istaknuo je kako umjetnost nije samo književnost, slikarstvo, glazba, već i politika. Tome u prilog naveo je nekoliko primjera iz svog diplomatskog života u Francuskoj u kojoj se 90-ih godina vrlo malo znalo o Hrvatskoj, njezinoj kulturi, te o osobnim kontaktima s tamošnjim kulturnjacima, povjesničarima i akcijama kojima je to mijenjao. Tako je u najpopularnijoj francuskoj nakladi Que sais-je? izašla knjiga La Croatie koju je napisao francuski povjesničar Georges Castellan, profesor čuvene visoke škole INALCO. Uvidjevši kako na francuskom tržištu nema ni vodiča za Hrvatsku, Maras je kaže, otišao u Gallimard i predložio im da objave knjigu o Hrvatskoj koja je, kako je rekao, postigla zavidan uspjeh, a prodaje se u Francuskoj, Belgiji i Švicarskoj.

Promocija hrvatskog kulturnog stvaralaštva u Europi

Povjesničar umjetnosti Milan Pelc, autor iznimne knjige Renesansa – povijest umjetnosti u Hrvatskoj, govorio je o kulturnom jedinstvu Europe u kojem je vrlo izražajan bio upravo vizualni aspekt. Nigdje se nije toliko ulagalo u likovne umjetnosti i kulturu kao u Europi, što se odrazilo i na teorijski pristup  i po tome je Europa jedinstvena. Ta je kultura prožeta tradicijom, ali stalno teži inovacijama, a u toj izmjeni inovacije i tradicije spominje se i Hrvatska, rekao je i zaključio kako bi nositelji hrvatskih politika u Hrvatskoj trebali imati više sluha za promociju kulturnog i književnog stvaralaštva kroz prijevode iznimnih djela koja govore o hrvatskim postignućima i stvaralaštvu, a sve kako bi informacije o Hrvatskoj došle do internacionalne publike.

Kovačević je podsjetio na brojne kulturne dosege s kojima se možemo legitimirati kako prava europska nacija. U tom kontekstu spomenuo je zagrebačku likovnu grupu Nove tendencije iz  60-ih godina prošlog stoljeća, gostovanje talijanskog pisca Umberta Eca u Zagrebu kojemu je to bio ujedno i prvi nastup, prvi svjetski časopis za kompjutorsku umjetnost Bit International koji je izlazio od 1961. do 1973, zagrebački Biennale, pa sve do današnjeg vremena, prijevoda knjiga i izvođenja drama Mire Gavrana, čija su djela prevedena na brojne europske jezike, a drame se izvode u mnogim europskim državama. Mnogo je toga po čemu smo prepoznatljivi, istaknuo je Kovačević ocijenivši da to mora postati sadržajem naše svijesti. Pelc je uz to podsjetio na Skokinu kovanicu o sklonosti Hrvata „samoinduciranoj malodušnosti“, a za što nema razloga.

Na tribini je bilo riječi i o nedavno objavljenoj knjizi Bože Skoke i Zvonimira Frke-Petešića Hrvatska u 30 priča, tiskanoj i na engleskom jeziku, kao primjeru uspješne promocije Hrvatske kroz zanimljive i nadahnute priče iz bogate povijesti i kulturnog nasljeđa. Milinović je kao primjer izuzetne promocije Hrvatske podsjetio i na knjigu Hrvoja Gračanina Slavne povijesne ličnosti, o 20 znamenitih ličnosti hrvatske povijesti , koju bismo isto rado vidjeli u engleskom izdanju. 

Govoreći o prijetnjama Europi, Frka-Petešić osvrnuo se na pokušaje radikalizacije svih vrsta populizma, što se proširilo i na neke, kako je kazao, velike stranke i u Hrvatskoj. To je svojevrsni udar na demokraciju, koja, podsjetio je, nije dana i nije vječna i kod takvih pokušaja treba ostati hladne glave, njegovati dijalog i u kompromisima tražiti rješenja.

Po završetku tribine Jure Zubak iz Udruge Plehančana Plehanska zvona uručio je Mati Marasu prigodni dar kao zahvalu za donaciju 3000 knjiga franjevačkom samostanu Plehan u Kovačevcima u BiH.

* * * * *

 

Predsjednici europskih akademija znanosti:
3 % BDP-a ulagati u istraživanja i razvoj

Ususret Europskim izborima predsjednici europskih nacionalnih akademija znanosti država članica EU uputili su apel kandidatima na izborima za Europski parlament 2024. U apelu se uz ostalo navodi da „znanost i znanje nisu samo važni za ekonomiju i napredak nego pridonose i neovisnom kritičkom mišljenju i promišljanju, koji su od temeljnoga značenja za vibrantne i otporne demokracije. Osiguravanje europske vodeće uloge u području znanosti i inovacija na globalnoj razini zahtijeva stabilna ulaganja u istraživanje, inovacije i obrazovanje. Kako bi mogle ići ukorak s ostatkom svijeta, Europska Unija i njezine države članice trebale bi se usuglasiti da će 3% godišnjega BDP-a ulagati u istraživanje i razvoj. Povrh toga, uz odlučujući doprinos Europskoga parlamenta, trebale bi ojačati Okvirni program Europske Unije za istraživanja i inovacije te osigurati vrhunsku kakvoću europskog obrazovanja.“

Vijenac 788

788 - 23. svibnja 2024. | Arhiva

Klikni za povratak