Vijenac 788

Književnost, Naslovnica

ZAGREB BOOK FESTIVAL: TRIBINA EUROPSKI KNJIŽEVNI AGENTI I MALE KNJIŽEVNOSTI, KULTURNO-INFORMATIVNI CENTAR, ZAGREB, 14. SVIBNJA

Agent knjizi pronalazi dom – izdavača, jezik i publiku

Piše Anamarija Mrkonjić

Bez književnih agenata urednici, izdavači i čitatelji ne bi bili upoznati s mnogim knjigama. Svoja su iskustva na tribini u zagrebačkom KIC-u iznijeli agenti iz triju zemalja – Njemačke, Slovenije i Finske

Na europskoj književnoj sceni djeluje velik broj književnih agenata, ali relativno malen broj uspijeva plasirati pisce s malih jezika na šire izdavačko tržište, pogotovo u većim zemljama. O svojim su perspektivama i iskustvima na tribini Europski književni agenti i male književnosti održanoj 14. svibnja u Kulturno-informativnom centru u sklopu Zagreb Book Festivala, govorili Janek Domonell uime agencije Wunderlust (Njemačka), Chiara Stanziani uime agencije Helsinki Literary Agency (Finska) i Manca Masnik uime agencije Založba Goga (Slovenija), a razgovor je moderirao izdavač, pisac i prevoditelj Ivan Sršen. U okviru Zagreb Book Festivala, godišnje književne manifestacije s ciljem poticanja čitanja i kritičkog mišljenja, u KIC-u su održani i brojni drugi događaji. Ovogodišnja je tema Frekvencija tišine.   


Plakat tribine: književni agenti  Janek Domonell, Manca Masnik i Chiara Stanziani

Sršen ističe da – iako je to nekim urednicima i izdavačima teško prihvatiti, osobito u zemljama u kojima književni agenti nisu praksa – bez agenata i njihove mašinerije urednici i izdavači ponekad ne bi bili upoznati s mnogim knjigama. Kada je riječ o pripremi prijevodnih izdanja, uloga je književnih agenata ključna. Većina ugovora za prijevode bude sklopljena zahvaljujući spretnim agentima, a suradnje se ostvaruju primjerice susretima na književnim sajmovima ili mrežno putem e-adrese. Često i izdavači obavljaju funkciju književnih agenata te mnogi izdavači u svijetu imaju odjele za strana prava koji se brinu za svoje autore i omogućuju im objavljivanje i u inozemstvu. No, ima i zemalja u kojima književni agenti nisu toliko popularni. Jedna od takvih je Francuska, zemlja s velikom izdavačkom tradicijom, gdje je autor cijenjen, a agent je uljez.

U Sloveniji, kao i u Hrvatskoj, samo neke izdavačke kuće imaju svoje agente, no Manca Masnik može se pohvaliti uspjesima i u Sloveniji, i u inozemstvu. Smatra da s kvalitetnim književnim djelom i dobro osmišljenom promocijom uspjeh mora biti osiguran. Ključem za daljnji uspjeh smatra gradnju autora kao brenda. U Finskoj i Njemačkoj situacija je nešto drugačija. Ondje su agenti ipak popularniji u odnosu na slavenske zemlje. Gosti naglašavaju da autori i književne scene ostvaruju bolje rezultate uz pomoć književnih agenata. U Njemačkoj su, za razliku od spomenute Francuske, izdavači izrazito otvoreni prema agentima. Njihova je scena preplavljena rukopisima, pa autori i njihova djela nerijetko ovise o književnim agentima. Domonell sebe smatra i svojevrsnim ambasadorom kulture, što unosi posebnu čar u posao agenta.

Iako im vlastiti literarni ukus može biti od velike pomoći, agenti su se složili da je katkad potrebno promovirati žanr koji prepoznaju kao tražen na tržištu. Pritom važnost promocije autora i djela treba nadilaziti osobni ukus. U najvećoj se mjeri to odnosi na kriminalistički roman, znanstvenu fantastiku i dječju književnost, a u Sloveniji kriminalistički roman nedvojbeno zauzima primat nad ostalim žanrovima. Znatno im je važnije pri preporuci istražiti kakva je izdavačka kuća s kojom rade i što čitatelji očekuju. Domonell zaključuje da je ključ za uspjeh provesti podrobno istraživanje o izdavačkoj kući. Osobni je ukus važan, ali profil izdavačke kuće puno je važniji. Chiara Stanziani ističe i važnost odnosa između autora i agenta. Naime, autori se na agente oslanjaju i očekuju da će oni pogurati njihov rad, što agenti na kraju i čine. U književnosti ima prostora za svakoga, za različite ukuse i žanrove, tvrdi Chiara Stanziani. Zaključuje da se uspjeh ne mora mjeriti prodajom što većeg broja primjeraka, nego time da se knjizi pronađe odgovarajući dom – izdavačka kuća, jezik i publika. Autor će biti zadovoljan kada dobije ponude koje su pravedne za njegova djela.  

U tom smislu sve troje agenata naglašavaju blizak kontakt s autorom. Nastoje svojim autorima reći sve što znaju i misle o nekoj izdavačkoj kući. Primjerice ako je neka izdavačka kuća usmjerena prema lijevoj misli, Domonell smatra da autor mora znati takvu informaciju jer postoji mogućnost da će i njega samog povezivati s tim načinom razmišljanja. Manca Masnik još ističe da nezadovoljan autor možda proizlazi iz nerealnog očekivanja da će već sutra biti prodan velik broj primjeraka njegova djela.

Dotaknuli su se i Amazonove izdavačke kuće. Naime prije desetak godina Amazon je pokrenuo izdavački niz isključivo prijevodne književnosti – Amazon Crossing. Moderator je goste pitao kako bi se postavili prema Amazonu da njihovi autori dobiju ponudu za suradnju. Chiara Stanziani smatra da to ovisi o specifičnoj situaciji, te o autoru ovisi hoće li prihvatiti ponudu. Kao agentica bi zasigurno rekla sve što misli, no ako bi se pojavile neke crvene lampice, izrazila bi svoju zabrinutost, ali sa sviješću da nemaju svi jednake mogućnosti i da bi mnogi to shvatili kao prečicu do uspjeha. Janek Domonell naglašava i da je ponekad autoru isplativije da bude objavljen u srednje velikoj izdavačkoj kući u kojoj neće biti tek jedan od mnogih. Manca Masnik sa svojim se kolegama složila, ali istaknula da, iako je Amazon gigant, nema nikakvu podršku za male jezike.

Vijenac 788

788 - 23. svibnja 2024. | Arhiva

Klikni za povratak