Održivi razvoj bez kulture kao sarma bez začina

U Novinarskom domu u Zagrebu Državni zavod za intelektualno vlasništvo održao je 26. travnja javni okrugli stol Intelektualno vlasništvo i ciljevi održivog razvoja: Gradimo zajedničku budućnost inovacijama i kreativnošću povodom obilježavanja Svjetskoga dana intelektualnog vlasništva. Ovaj dan se od 2000. obilježava na poticaj Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo Ujedinjenih naroda.

Stručnjaci su pesimistični oko projekata održivog razvoja u Hrvatskoj / Izvor  Ured EU za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

U ime premijera Andreja Plenkovića, skup je pozdravio njegov izaslanik Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Naglasio je da je intelektualno vlasništvo vrlo važno za razvoj Hrvatske, kako bismo imali otporniju infrastrukturu, bolju industriju i inovacije. Glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac održala je iscrpno uvodno izlaganje pod nazivom Uloga sustava intelektualnog vlasništva u provedbi ciljeva održivog razvoja. Sedamnaest globalnih ciljeva za održivi razvoj UN je donio 2001, ali nekako se čine dalekima zbog objektivnih svjetskih okolnosti (pandemija bolesti COVID-19, ruska agresija na Ukrajinu). U izlaganju su prisutni mogli čuti više o povijesti održivog razvoja od 1980-ih, te saznati podosta podataka o pravnom i ekonomskom okviru (primjerice zašto lijekovi moraju biti skupi prvih dvadeset godina).

U drugom dijelu okruglog stola održana je rasprava na temu Izumi, inovacije i inicijative u području održivog razvoja u Hrvatskoj. Panel je vodila Tanja Milović, načelnica Sektora za potporu inovacijskim i kreativnim djelatnostima Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo. Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Vedran Bilas naglasio je da su ciljevi Ujedinjenih naroda za održivi razvoj slabo ili nikako vidljivi. Zagrebački FER razumije pitanja održivog razvoja. Očuvanje prirode trebalo bi se bolje osvijestiti kroz obrazovanje. Na FER-u se studiozno pristupa pitanjima energetike koja su vrlo važna za razvitak gradova. Primjerice fakultet će uskoro otvoriti novu solarnu elektranu koja će pokriti polovicu potrebe za električnom energijom fakulteta. FER također ima sluha za širu društvenu zajednicu, pa u skladu s time stipendira svoje siromašne studente. Dekan Bilas smatra da hrvatsko društvo nema sluha za tehnologiju, da je Hrvatska preslabo tehnološki razvijena te da nam treba više tehnologije. Prijeko su potrebna ulaganja u inovacije. Bolja tehnologija odrazit će se pozitivno i na demografsku sliku. Dekan se potužio da se u Hrvatskoj nitko ne usudi preuzeti odgovornost za razvoj tehnologije. S pozitivne strane, za razliku od prošlih godina, sve više završenih doktora znanosti s FER-a ostaje u Hrvatskoj, što do sada nije bio slučaj.

Jelena Matančević s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o socijalnim inovacijama koje se temelje na konkretnim znanstvenim istraživanjima koja su počela još u 1990-ima. Istraživanja su pripomogla u usmjeravanju pojedinih politika Europske Unije. Danas svjedočimo sve većoj socijalnoj ranjivosti. U Europi i Hrvatskoj nemamo više velikih socijalnih reformi kao što je to bilo u prošlosti, ustvrdila je. Na djelu su mikrorješenja kroz socijalne inovacije. Stvorene su nove usluge i modeli koji se bore protiv siromaštva. Pokušava se pomagati beskućnicima (čak su i mladi ugroženi beskućništvom). Nažalost, na svim područjima socijalnih politika vidljiv je manjak novaca. Moramo se zapitati što će biti sa socijalnom državom u Hrvatskoj, jer smo država koja sve više stari.

Lidija Pavić-Rogošić, direktorica udruge ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, svjedočila je o konkretnim nastojanjima na polju održivog razvoja. Treba postupati obazrivo u pogledu kvalitete življenja. Razvoj se nalazi u trokutu gospodarstvo – okoliš – upravljanje, a naglasila je kako neki smatraju da u tome trokutu nedostaje kultura. Poduzetnik i inovator Maks Udov je posvjedočio kako se spašavaju urbane šume u velikim gradovima koje su važne za održivi razvoj. Naveo je da je starije drveće otpornije od mlađega, te se pohvalio spašavanjem stabala u Maksimiru. Na kraju je održana i prigodna radionica.

Na skupu su prevladavali pesimistični tonovi (autor ovih redaka možda je naivan, ali misli da se u Hrvatskoj ipak živi bolje nego u većem dijelu svijeta), a uloga kulturnih politika u održivom razvoju nije se pretjerano spominjala. Održivi je razvoj bez kulture kao sarma bez začina, da se pojesti, ali nije baš neka delikatesa.