Od multiverzuma do jedinstvenosti života na Zemlji

Prirodne znanosti ponekad imaju privid teških rasprava koje vode znanstvenici ozbiljnih izraza lica. No kada mladoliki britanski fizičar Brian Cox preuzme riječ, znanost postaje popularna tema koju svi mogu shvatiti. Njegov jedinstveni pristup, koji je već rezultirao rušenjem Guinnessova rekorda u brojnosti publike na znanstvenom predavanju, mogli su iskusiti i Hrvati 9. travnja u prepunoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Plakat za turneju Horizonti: Odiseja u svemiru 21. stoljeća Briana Coxa

Glazbenik na
znanstvenoj turneji

Brian Cox profesor je fizike elementarnih čestica na Školi fizike i astronomije Sveučilišta u Manchesteru u Velikoj Britaniji. Popularizacija znanosti vodila je Coxa da proizvede hit-emisije poput Pustolovine u prostoru i vremenu Briana Coxa, Čuda života, Svemir s Brianom Coxom, Ljudski svemir i druge. Milijuni ljudi diljem svijeta prate Coxa na društvenim mrežama, a uspjeh zasigurno duguje i svojoj drugoj ljubavi, glazbi. Naime, Cox je bio član britanskih bendova Dare i D:Ream, čiji je hit Things Can Only Get Better bio na prvoj ljestvici singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Iskustvo s glazbene pozornice pomoglo mu je u znanstvenim turnejama, a aktualna (Horizons: A 21st Century Space Odyssey / Horizonti: Odiseja u svemiru 21. stoljeća) dovela ga je i u hrvatsku metropolu. Vatroslav Lisinski počeo se puniti prodajom karata još prošle jeseni, što dovoljno govori da je Brian Cox poznat i među Hrvatima. Cox je vješt govornik i predavač jer složene teme suvremene astrofizike na najlakši način približava širokoj publici. Odiseja dolazi u vrlo uzbudljivo vrijeme jer su saznanja s novog teleskopa James Webb donijela mnoga nova pitanja o stanju naše znanosti koja će i generacijama što dolaze zadati istraživačke poslove.

Multiverzum i izvanzemaljska inteligencija

Na golemom ekranu posjetitelji su mogli vidjeti i odabrane fotografije teleskopa James Webb, 1,5 milijuna kilometara udaljena od Zemlje. Cox voli započeti izlaganja našim pozicioniranjem u svemiru te ukazati da je i ono što vidimo teleskopima sa Zemlje tek manji dio univerzuma. Nakon uvođenja u teoriju Velikog praska, ali i teoriju inflacije odnosno naglog širenja svemira nakon Velikog praska, Cox predstavlja dvije vodeće znanstvene teorije koje objašnjavaju stvarnost: opća teorija relativnosti koja objašnjava vrlo velike strukture (galaksija, svemira) i kvantna fizika koja tumači fiziku elementarnih čestica.

Britanski fizičar ne ulazi u pseudoznanost, već govori o mogućnostima do kojih se dolazi apstraktnom matematikom, ali koje još nisu potvrđene. Cox je prikazao ideju postojanja multiverzuma, gdje vječna kozmička inflacija i kvantne fluktuacije mogu proizvesti niz svemira. Time bi se riješio problem fine podešenosti ovog svemira za nastajanje života kakav znamo kao i za niz drugih odrednica koje čine skladan i svuda jednak kozmos. U Coxovim predavanjima nikad nije jasno podupire li on ideju da je sve samo pitanje šansi, jer u beskonačno mnogo svemira mora postojati i jedan kakav je naš.

Ovo je danas više filozofsko nego znanstveno pitanje jer još nema metode kojom bi se takva teorija potvrdila. Ta teorija posve poništava kršćansku ideju o prirodi stvarnosti, što je također bila tema Coxova izlaganja. Poznati fizičar smatra da su mnogi religiozni ljudi pridonijeli znanosti, poput katoličkog svećenika Georgesa Laimatrea, koji je i predložio teoriju Velikog praska. Cox se ne smatra ateistom, već osobom bez vjerskih uvjerenja.

Veliko zanimanje izazvala je i rasprava o postojanju inteligentnog života izvan našeg planeta. Cox upozorava da nema čvrsta dokaza o takvu životu, a da je priroda nasilna i životu nesklona svemira takva da su male vjerojatnosti za kozmos pun izvanzemaljskih civilizacija. I na Zemlji je život nekoliko puta bio nasilno dokrajčen udarcima kometa, pa je tehnološki razvoj i odgovornost političara prema očuvanju biosfere golem. Zaključak je to koji je dobio velik aplauz oduševljene publike u Zagrebu.