Neumorni istraživač i promicatelj kajkavskoga

U Narodnoj knjižnici Hum na Sutli 26. travnja održana je književna manifestacija Dan Rikarda Jorgovanića u čast književnika rođena 1853. u Malom Taboru u Humu na Sutli. Tom je prigodom dodijeljena književna nagrada za najbolji autorski rad. Za nagradu mogu konkurirati autori koji su porijeklom iz Hrvatskoga zagorja ili na području Zagorja žive i stvaraju, koji daju izniman doprinos u promoviranju književnih i drugih vrijednosti Hrvatskoga zagorja.

Povjerenstvo je donijelo odluku da se Nagrada „Rikard Jorgovanić“ za 2024. dodijeli Alojzu Jembrihu za knjigu Kajkavski filološki ogledi – Prinos povijesti hrvatske književnosti i jezika (izd. Muži zagorskog srca, Zabok, 2023). Knjiga sadrži niz radova nastalih u zadnjih dvadesetak godina, a doprinos su povijesti kajkavskog jezika i književnosti.

Rajko Fureš, Narcisa Brezinščak, Alojz Jembrih i Božidar Brezinščak Bagola / Snimio Mario Antonić

Alojz Jembrih (r. 11. lipnja 1947) u Beču je završio studij slavenske filologije i doktorirao s temom o hrvatskom piscu Antunu Vramecu. Radio je na projektima Rječnik crkvenoslavenskoga jezika i Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika. Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani radio je od 1983. do 1996. Kao predavač povijesti hrvatskog jezika i dijalektologije. Kraće je vrijeme predavao i na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, a od 1998. do umirovljenja 2017. radio je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Vrsni je poznavatelj kajkavske književne baštine, čijem je istraživanju posvetio cijeli svoj radni i znanstveni vijek. Održao je niz predavanja na sveučilištima diljem Europe, bio je suradnik na projektima HAZU, aktivno je sudjelovao na više od pedeset znanstvenih skupova te bio jedan od organizatora epohalne izložbe Kajkaviana croatica u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 1996. Preko dvadeset godina organizira i moderira znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća koji se svake godine održava u Krapini. Kao glavni urednik uredio je više od trideset zbornika znanstvenih skupova, a napisao je i priredio za tisak više od trideset knjiga. Član je mnogih strukovnih organizacija i udruga, a za svoj neumorni rad na istraživanju i promoviranju kajkavske književne baštine primio je niz priznanja i nagrada.

Nagradu Alojzu Jembrihu uručio je predsjednik Krapinsko-zagorskog ogranka Društva hrvatskih književnika Božidar Brezinščak Bagola. U ime nakladnika nazočnima se obratio predsjednik udruge Muži zagorskog srca Rajko Fureš koji je naglasio važnost djela Alojza Jembriha.

Tom je prigodom Jembrih Narodnoj knjižnici Hum na Sutli darovao 17 naslova kajkavskih  knjiga Tomaša Goričanca, Štefana Zagrebeca, Gregura Kapucina (Jurja Maljevca), Ignacija Aurelija Fesslera,  koje je uredio kao pretiske, transkribirao tekstove, sastavio i napisao pogovore. Donacija sadrži i njegove autorske knjige: Pavao Ritter Vitezović (1652–1713), Tragom života i rada Stjepana Moysesa u Zagrebu (2016), Tragom turopoljske povijesti (2014) i Dragutin Domjanić u novom svjetlu (2019). Vrijedna je donacija obogatila zavičajnu zbirku Narodne knjižnice Hum na Sutli.

U prigodnom programu nastupili su učenici OŠ Viktora Kovačića.