Najbolje od hrvatske znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je svoj dan 29. travnja dodjelom nagrada za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2023. godini. Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobio je Ante Uglešić za znanstveno djelo U potrazi za Višeslavovom krstionicom, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagrađen je Krunoslav Užarević, za područje prirodnih znanosti nagrađena je Sanja Faivre, a za područje medicinskih znanosti Stella Fatović-Ferenčić. Za područje filoloških znanosti nagradu je dobio Šime Demo za znanstvenu cjelinu označenu nazivom Studije o latinskoj makaronskoj književnosti, dok je za područje književnosti nagrada pripala Radomiru Venturinu za zbirku pjesama Za srokom okom i to okomito u izdanju Matice hrvatske. Za područje likovnih umjetnosti nagrađena je Mara Marić za znanstvenu monografiju Otok na kojem cvjetaju limuni – Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu u izdanju Sveučilišta i OMH u Dubrovniku. Za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagradu je dobio Srećko Bradić za skladbu Druga simfonija, praizvedenu 19. listopada 2023. u KD Vatroslava Lisinskog, a za područje tehničkih znanosti nagrađen je Marko Čanađija.

Dobitnici nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH u 2023. godini / Izvor HAZU

U ime dobitnika nagrada HAZU zahvalila je Stella Fatović-Ferenčić koja je kazala da su dobitnici Akademijina priznanja svjesni činjenice da njihovi rezultati nisu sigurna niti konačna mjesta jer je njihovo ostvarenje ovisilo o subjektivnim i objektivnim ograničenjima i uvjetovanostima. „Međutim, time naš rad, kao ni onaj naših prethodnika, ne prestaje biti trajnim nadahnućem i izazovom. Njime prodiremo u suštinu prirode, pronalazimo, propitujemo i bilježimo njezine zakonitosti otkrivajući uvijek nešto novo, čineći uvijek korak dalje prema zacrtanim ciljevima. Pritom smo svjesni da u opasnu činjenicu ovladavanja prirode u korist čovjeka moramo uključiti punu svijest i veliku odgovornost prije svega očuvanja prirode i to ne u svoju korist već kako bismo osigurali opstanak našeg planeta. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao ustanova koja obuhvaća i harmonizira vrijednosti koje proizlaze iz znanosti i umjetnosti, ustrajno i kontinuirano pridonosi razvoju takvog svjetonazora. Stoga je priznanje koje dolazi upravo iz ove ustanove trijumf koji nadasve obvezuje te ćemo ga kao takvog zauvijek  pamtiti“, rekla je Stella Fatović-Ferenčić.

Nagrade dobitnicima uručio je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je u govoru istaknuo da se proslava Dana HAZU ove godine održava u Knjižnici HAZU jer se palača HAZU i još sedam akademijinih zgrada trenutno obnavljaju od posljedica potresa 2020. „Nadajmo se da ćemo sljedeće godine, o 1100. obljetnici stvaranja Hrvatskoga Kraljevstva, ponovno slaviti ovaj Dan Akademije u atriju naše obnovljene neorenesansne palače. Akademijino služenje razvoju i boljitku Hrvatske zahvaljujemo prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njezinih članova, nekad i danas. Kao 18. Akademijin predsjednik želim odati duboku zahvalnost generacijama naših članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, koji su gradili našu Akademiju, a ujedno i hrvatski nacionalni identitet i društvo svojim djelima, otkrivajući hrvatsku znanost i umjetnost Europi i svijetu“, rekao je akademik Neidhardt.

Podsjetio je da u 163 godine postojanja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kontinuirano pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture te razvoju i napretku hrvatskog društva u cjelini. „U tom razdoblju neprekinutoga rada Akademija je svjedočila svjetskim društvenim potresima i prolazila kroz niz nametnutih državnih tvorevina, da bi napokon dočekala Republiku Hrvatsku i trajno usvojila hrvatsko ime“ istaknuo je akademik Neidhardt i dodao da je Akademija snažno pridonijela skrbi za hrvatski identitet u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije.

HAZU danas ima 121 redovitog člana, 104 dopisna člana sa svih strana svijeta i 73 člana suradnika. Akademija ima i 223 zaposlenika, među njima 86 doktora znanosti. Svi oni djeluju u Zagrebu i u još 16 hrvatskih gradova, u 27 Akademijinih znanstveno­istraživačkih zavoda, sedam muzejsko-galerijskih jedinica, u Knjižnici i Arhivu Akademije te u Arboretumu Trsteno.