Marulićevi dani, godine i stoljeća

„Neću umrijeti sav i moj će bolji dio izmaći smrti... ja ću živjeti, uvijek svjež i mlad, i moja će slava s vremenom bivati veća.“ Ove riječi rimskog pjesnika Horacija (Carmina 3, 30) spontano dolaze na pamet kad se sjetimo Splitskog Začinjavca, posebno u ovoj Godini Marka Marulića, u kojoj se raznim programima obilježava petstota obljetnica njegove smrti.

Naš Marul, autor tematski i žanrovski raznovrsna trojezičnog opusa, bio je uz bok prvaku humanista Erazmu Roterdamskom. Brojna izdanja i prijevodi njegovih djela tiskani diljem Europe kazuju da je bio jedan od najčitanijih pisaca tijekom 16. i 17. stoljeća, „učitelj kršćanskoga života Europe u krizi“, kako ga je nazvao francuski marulolog ­Charles Béné. Međutim sljedeća dva stoljeća bio je gotovo posve zaboravljen.

Otvaranje znanstvenog skupa i prigodni govor rektora Sveučilišta u Splitu Dragana Ljutića

Otvaranje Marulićevih dana (Kažimir Hraste, Hrvojka Mihanović-Salopek i Josip Vrandečić)

Osnutkom temeljnih institucija (Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, moderno Sveučilište, Matica hrvatska) započelo je sustavno proučavanje i objavljivanje hrvatske kulturne baštine. Izdanjem Pjesme Marka Marulića u Akademijinoj ediciji Stari pisci hrvatski 1869. nastupilo je novo razdoblje njegove slave. Posebno su marulićevske obljetnice bile poticajne za osvješćivanje njegova značenja za hrvatsku i europsku kulturu. Ritam marulićevskih zbivanja i izdanja intenzivirao se u drugoj polovici 20. st. U tome je značajan doprinos Književnoga kruga Split: njegova edicija Sabrana djela Marka Marulića (pokrenuta 1984), zatim Marulianum, centar za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga (osnovan 1995), te manifestacija Marulićevi dani: znanstveni, književni i izdavački program iznimno su važno poglavlje u proučavanju i dostojnom predstavljanju Marulove književne ostavštine.

U ozračju koje se širi s te manifestacije došlo je do važnih otkrića donedavno nepoznatih Marulićevih tekstova, do novih spoznaja o njegovu životnom putu i o recepciji, te do novih interpretacija njegovih djela. Uz 33 broja godišnjaka Colloquia Maruliana, u kojem su objavljeni radovi s održanih znanstvenih skupova, tiskano je također dvadesetak knjiga domaćih i inozemnih znalaca, zbornika radova te više publikacija o Maruliću i prijevoda njegovih djela na stranim jezicima.

Marulićevi dani 2024.

Ovogodišnji, 34. Marulićevi dani tradicionalno su održani uz Dan hrvatske knjige, datum završetka spjeva Judita, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Organizatoru Književnom krugu Split – Marulianum kao partner pridružilo se Sveučilište u Splitu te suorganizatori Društvo hrvatskih književnika, Društvo prijatelja kulturne baštine Split, Hrvatsko narodno kazalište Split, Katolički bogoslovni fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišna knjižnica u Splitu i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu.

Obljetnički logo (izradio akademik Kažimir Hraste)

Manifestacija je otvorena 21. travnja u Zavodu HAZU svečanom ceremonijom na kojoj su o Marulovu mjestu u hrvatskoj kulturi nadahnutim riječima zborili Josip Vrandečić, potpredsjednik Književnoga kruga Split, akademik Kažimir Hraste i Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika. Potom su proglašeni dobitnici godišnjih nagrada DHK Judita, Davidias i Slavić te je upriličen poetski recital Suvremeni pjesnici Marku Maruliću. Nakon toga, gradonačelnik Splita Ivica Puljak uz prigodne je riječi postavio lovor-vijenac na Marulićev spomenik koji je za četiristotu obljetnicu izradio Ivan Meštrović (postavljen 1925). Svečanom ozračju uveliko je pridonio i Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Splitu „Silvije Bombardelli“ pod ravnanjem Anamarije Tadin Pjanić. Posebno dojmljive bile su izvedba Kranjčevićeve pjesme Misao svijeta i kazivanje stihova pučanina dubrovačkog Luka Paljetka Faljenja ter dike Marulu gospáru koje je recitirao Duje Brljević. Program otvorenja zaključen je u crkvi Sv. Frane na Obali svetom misom koju je predslavio splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić. Nakon mise predsjednica Društva prijatelja kulturne baštine Split Danka Radić uz nekoliko prigodnih riječi sa županom splitsko-dalmatinskim Blaženkom Bobanom postavila je vijenac na Marulov grob.

Nove spoznaje o Marulu

Središnji program Marulićevih dana, znanstveni skup, održan je 22. i 23. travnja u Sveučilišnoj galeriji. Na otvaranju skupa govorili su Marko Trogrlić, predsjednik Književnoga kruga Split, Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu i Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija RH, koja je skup i otvorila. Od osamnaest izlaganja polovica je bila posvećena Maruliću i njegovu okruženju, a ostala temama hrvatskog humanizma. U večernjem terminu na Dan hrvatske knjige u Sveučilišnoj knjižnici održana je još jedna svečanost. Nazočnima se prigodnim govorom obratila ravnateljica knjižnice Ana Utrobičić, a zatim su predstavljena dva nova izdanja. O The Davidiad (prijevodu Marulićeve Davidijade na engleski, LYSA, Gent, 2024) govorili su Neven Jovanović, Jeroen De Keyser i prevoditelj Edward Mulholland, a o knjizi Marulus tuus: upućivanje u Marulića (Književni krug Split – Marulianum, Split, 2024) govorio je jedan od njezinih priređivača Luka Marković.

Program je nastavljen otvaranjem obljetničke izložbe Marko Marulić, splitski začinjavac i europski humanist koju su u suradnji priredili Sveučilišna knjižnica u Splitu i Marulianum. Izložbu i publikaciju koja ju prati (Književni krug Split – Marulianum, Sveučilišna knjižnica u Splitu, Split, 2024) predstavila je voditeljica Odjela specijalnih zbirka Mihaela Kovačić. Poučne riječi koje oplemenjuju začinjene su zvucima violine i viole Dua D’Ambra.

Ceremoniju otvaranja znanstvenog skupa kao i programa u Sveučilišnoj knjižnici moderirala je Helena Trze Jakelić. Marulićevi dani 2024. zaključeni su 23. travnja okruglim stolom pod naslovom Marul kakva ne poznajemo. U suradnji s Marulianumom organiziralo ga je Hrvatsko narodno kazalište u Splitu. Nazočnima, mahom mlađoj, srednjoškolskoj publici, govorili su Dino Milinović, Neven Jovanović i Ivan Lupić.

Marulićevi dani preko trideset godina svojim znanstvenim, književnim, izdavačkim i izložbenim programom pokazuju kako je djelo našeg pisca važan dio hrvatske i europske kulturne baštine; pokazuju kako i nakon pet stoljeća zrači privlačnom i nadahnjujućom snagom tako da Splitskom Začinjavcu pristaju i ove Horacijeve riječi: „Podigoh spomenik, trajniji od mjedi, viši od carskih piramida; neće ga rastočiti kiša, ni srušiti oštri sjeverac, ni tijek vremena, ni dugi nizovi godina.“