Lobirati za zdrave ekonomske politike

Ako kritična masa ljudi ne svlada temeljne ekonomske lekcije, našoj se zemlji ne piše dobro. Stoga je naša uloga, na ovaj ili onaj način, širiti svijest i lobirati za zdrave ekonomske politike, smatra Franjo Bušić, pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske i direktor Potomac Grupe d.o.o, tvrtke koja je nositelj brenda Croata – jednog od najpoznatijih hrvatskih brendova. S Franjom Bušićem razgovaramo uoči konferencije Libertas koja će se 16. svibnja održati u zagrebačkom hotelu Esplanade. Organizator konferencije je Matica hrvatska.

Snimio  Matija Habljak / PIXSELL

Koji su motivi za pokretanje konferencije Libertas?

Temeljna je ideja zauzeti određeni dio javnog prostora i dati poruku da Maticu zanimaju gospodarska pitanja i da se ona usudi normativno odrediti oko zdravih ekonomskih principa. Željeli smo također animirati članstvo u samome odjelu jer upravo ideja da se nešto može promijeniti na kraći ili duži rok daje motiv i svrhu da postanemo kao odjel i institucija aktivniji i relevantniji. A osobito nam je stalo da kao Matica prosvjetiteljski djelujemo u tom pogledu da se kroz edukaciju i inspiraciju obični građani upoznaju s osnovnim ekonomskim principima što je preduvjet ekonomskog razvoja koji svi želimo i priželjkujemo.

U najavi izlaganja na konferenciji, navodi se povezivanje klasičnog pristupa ekonomiji s interdisciplinarnim. Možete li to pojasniti?

Ekonomija kao društvena znanost nužno se isprepleće s nizom drugih područja, a u principu rijetko se interdisciplinarno povezuje i „prevodi“ na ta područja. Zato često postoji svojevrstan raskorak u komunikaciji i primjeni ispravnog pristupa jer mnoge stvari ekonomski funkcioniraju kontraintuitivno i iznenađujuće. Primjerice jedan od moralnih imperativa je minimalizirati siromaštvo u društvu, stoga je zanimljivo pitanje, koje su empirijski i znanstveno dokazane najbolje ekonomske politike za taj cilj? Odgovor vjerujem zanima mnoge i u mnogim aspektima je iznenađujući. Upravo zato je Matica izvrsna institucija za ovakav integrativni pristup jer okuplja stručnjake iz različitih područja, pa smo htjeli da se to reflektira i na samoj konferenciji.

Koja je poveznica naziva konferencije Libertas s poznatim sloganom i simbolom Dubrovačke Republike?

Poveznica je direktna i namjerna jer je Dubrovačka Republika naš najveći ekonomski brend o kojem pišu stručnjaci iz drugih zemalja, a mi je u pravilu nismo prepoznali. Ona se povijesno može usporediti s današnjim Singapurom ili Hong Kongom, u svoje je vrijeme definitivno bila jedan od najvažnijih ekonomskih centara na svijetu. Kao država je u isto vrijeme snažno čuvala svoju baštinu i kulturu i bila izrazito ekonomski slobodna. Jedina država u ovom dijelu Europe koja je funkcionirala kako svi priželjkujemo danas, a ekonomski ne slijedimo njene principe. Treba li nam bolja poveznica?

Danas razgovarati o ekonomiji znači i razgovarati o pitanjima održivog razvoja, demografije, upravljanja migracijama na tržištu rada, problematici državne regulacije i deregulacije... Vodi li se o svim tim pitanjima u Hrvatskoj kvalitetna javna, stručna i akademska rasprava?

Ne, i upravo to želimo promijeniti. Problem je da mi još nismo svladali jednostavnije lekcije, pa još manje možemo kvalitetno riješiti npr. demografsko pitanje s kojim se muče i puno razvijenije zemlje, a uskoro će postati i globalni problem. Ako govorimo o RH, pitanje demografije spada u esencijalne probleme. Gospodarski rast može riješiti jednu dimenziju tog problema, a to je problem neto iseljavanja. Istraživanja pokazuju da zemlje koje su postigle 90% EU prosjeka (HR je u 2023. na 76% prosjeka) eliminiraju ekonomski motivirana iseljavanja na najmanju mjeru i pokreću suprotan trend.

U kojoj mjeri nedostatak adekvatne radne snage, ali i poslovno okruženje, utječu na rast investicija i na gospodarski rast u cjelini?

Poslovno okruženje faktor je koji daleko najviše utječe na gospodarski rast u jednoj zemlji. Irska 90-ih ili Singapur 60-ih su po svemu imali manje adekvatnu radnu snagu nego današnja Hrvatska pa su unatoč tome narasli u kratko vrijeme spektakularnim stopama i danas se naši ljudi iseljavaju u te zemlje. Nema ni jednog primjera zemlje koja je poboljšala poslovno okruženje a da se to automatski nije značajno osjetilo na gospodarskom rastu. Vrijedi i suprotno i to također bez iznimke.

Odlukom o tome koliko će se nešto oporezivati izravno se utječe na ponašanje stanovništva, gospodarstvenika i drugih sudionika u ekonomiji. Kako ocjenjujete fiskalnu politiku u Hrvatskoj?

Fiskalnu politiku može se ocijeniti kroz dimenziju ukupnog opterećenja i kroz dimenziju pravednosti. S tim da u javnoj komunikaciji prednost dajemo pravednosti, a manje pozornosti ukupnom opterećenju, a trebalo bi biti obratno. Ukupni porezni zarez u RH je nevjerojatnih 54%, vjerujem da je i laiku jasno da je to previše i da je upravo to jedan od ključnih uzroka naših problema. S aspekta pravednosti, sigurno da je primjerice, oporezivanje industrije s 25% (drugi najveći PDV na svijetu) i nasuprot tome rente i imovine daleko manjim stopama nepravedno i nelogično, ali to nije poziv da se drugima digne opterećenje, nego da se ukupno porezno opterećenje postupno smanji, a u drugom koraku, ili paralelno, da se ono pravednije raspodijeli.

Ulaznice za konferenciju dostupne su na stranici www.eventim.hr

Kako Odjel za gospodarstvo Matice hrvatske može pomoći razvoju gospodarstva u RH?

Najkraće rečeno – širenjem svijesti među intelektualcima i među običnim građanima oko zdravih ekonomskih principa. Jer, političke odluke rijetko se zasnivaju na onome što je najbolje za neku zemlju. Političke odluke oslanjaju se na ono što glasači misle da je najbolje za neku zemlju. Pa ako prosječan glasač misli da nije velika stvar da se primjerice, PDV digne s 22% na 25% (uvedeno kao krizni porez), da je normalno da stotine milijardi ide u spašavanje firmi gubitaša umjesto da se rastereti zdravi dio gospodarstva, to će politika i činiti. Ako kritična masa ljudi ne svlada temeljne ekonomske lekcije, našoj zemlji ne piše se dobro. Stoga, naša je uloga na ovaj ili onaj način širiti svijest i lobirati za zdrave ekonomske
politike.

Koji su planovi Odjela za gospodarstvo u budućnosti?

Osim širenja svijesti kroz razne projekte, ako nam vremenski kapaciteti to dopuste, u srednjem roku željeli bismo okupiti stručnjake od kojih su neki zaista eminentni već sada članovi našeg Odjela, da oformimo svojevrstan think tank u sklopu našeg Odjela, kako bismo ključnim akterima partnerski predlagali konkretne reforme i podržali dobre prijedloge drugih organizacija.

Postoji li neka poveznica, neki zajednički nazivnik, između vaša dva posla – direktora tvrtke i pročelnika Odjela za gospodarstvo u Matici hrvatskoj?

Sigurno da vođenje tvrtke u realnom sektoru omogućuje brži uvid u gospodarske probleme, ali poslovni ljudi u pravilu nemaju vremena, a ni znanja, ulaziti u šire strateške probleme, osim načelno. U mom slučaju, još kao studenta ekonomije u pravilu su me jako zanimale šire gospodarske teme i da nisam vezan za tvrtku, vjerojatno bih odavno profesionalno bio aktivan u tom području.

Tvrtka Potomac Grupa kojoj ste na čelu, nositelj je poznatog hrvatskog luksuznog brenda Croata. Vi ste i tajnik Academije Cravatice, neprofitne ustanove koja se bavi proučavanjem, čuvanjem i unapređivanjem kravate kao dijela hrvatske i svjetske baštine. Za kraj, recite nam nešto o planovima i željama.

Mi volimo reći da je priča o kravati stogodišnji projekt. Naši su konkurenti globalne svjetske luksuzne marke LV, Hermes, Zegna, koje su stare i po 200 godina. Danas s ponosom možemo reći da nema globalno poznate osobe koja nema neki naš proizvod u svojoj kolekciji, ali pred nama je još jako puno posla ako želimo Croatu učiniti globalno još poznatijom.

Kroz Academiju želimo globalno ispričati drugu priču, o vrijednostima koje kravata simbolizira i koliko je ona podsvjesno bitna u čuvanju i razvoju kulture i civilizacije. Također, Hrvatska kao izvorište i inspiracija tog fenomena igra ključnu ulogu, što je velika odgovornost, ali i čast.