LiDraNo - dugogodišnja tradicija kreativnog izričaja učenika

Hrvatsko školstvo nesumnjivo ima manjkavosti koje se iz reforme u reformu nastoje otkloniti (često ishitreno i nedomišljeno), no ima nešto što je bez sumnje izuzetno pohvalno, možda i jedinstveno u svijetu, a to je dugogodišnja tradicija održavanja državne Smotre literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva, poznatijeg kao LiDraNo, koji preko trideset godina okuplja učenike i učitelje iz čitave Republike Hrvatske s ciljem razvijanja i poticanja učeničkog stvaralačkog izražavanja. Ove je godine LiDraNo održan u Vinkovcima od 24. do 26. travnja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.

Urednici osnovnoškolskih listova s mentorima i Državnim povjerenstvom

Od predsjednice ovogodišnjeg Organizacijskog odbora Marijane Češi, više savjetnice za hrvatski jezik u AZOO, saznali smo više o LiDraNu: „To je smotra koja okuplja učenike iz cijele Hrvatske u literarnom, novinarskom, radijskom i dramsko-scenskom stvaralaštvu i to već više od trideset godina. Osnovnoškolski i srednjoškolski učenici tijekom školske godine, podržani od svojih učitelja i nastavnika, zadiru u različite aktualne teme svoje (i naše) stvarnosti, istražuju i stvaraju novinarske radove, školske listove i snimaju radijske emisije. Progovaraju o temama koje ih zaokupljaju iskreno i uvjerljivo. Uvijek mi je žao što njihovi radovi nisu dostupni široj javnosti i duže prisutni u medijima, već samo pet dana koliko traje smotra. Srećom, ostaje trajni trag u zbornicima LiDraNa u tiskanom i digitalnom obliku u kojima se nalaze samostalni novinarski i literarni radovi, a radijske emisije mogu se slušati na CARNET-ovoj platformi Meduza.“ 

Od 1991. godine kada je održan prvi državni LiDraNo u Rijeci, do ovogodišnjeg 33. LiDraNa u Vinkovcima, više od 16.000 učenika osnovnih i srednjih škola pokazivalo je svoja kreativna postignuća, upoznavalo svoje vršnjake i ljepote naše domovine od Dubrovnika do Međimurja. Dvije se godine Lidrano održavao online (2020. i 2021), kao i sva druga školska natjecanja i javna događanja. No usprkos i ratnim godinama i pandemiji bolesti COVID-19, tradicija se nije prekinula, što samo dokazuje kako ljudski duh i kreativnost opstaju i u teškim vremenima. Ili usprkos njima.

Četiri stepenice
do državne razine

Ove su godine domaćini državnog LiDraNa bile vinkovačke škole – OŠ Ivana Gorana Kovačića i Gimnazija Matije Antuna Reljkovića. Glavni „krivac“ koji je lidranovce doveo u Vinkovce jest Vladimir Andrić, ravnatelj Gradskog kazališta „Joza Ivakić“ i član Državnog povjerenstva za dramsko-scensko stvaralaštvo, koji nije krio zadovoljstvo što je njegov grad domaćin tako važne manifestacije: „Dolazak državnog LiDraNa i preko pet stotina najboljih mladih glumaca, novinara i pisaca s mentorima u moje Vinkovce jedna je od stvari na koje sam ponosan i na kojima sam zahvalan. Velika većina sudionika LiDraNa možda nikada ne bi vidjela naš grad jer rijetko te kad put s Korčule, Poreča ili Dubrovnika nanese baš u Vinkovce. Trideset i tri godine LiDraNo je putovao po Lijepoj Našoj i napokon je sletio u novu gradsku knjižnicu i novoobnovljeno
kazalište.“

Nastup učenika na 33. LiDraNu u Vinkovcima / Izvor NOVOSTI.HR

Da bi se stiglo do državne razine, potrebno je prijeći nekoliko stepenica koje kreću od školskog preko općinskog, županijskog ili međužupanijskog LiDraNa. Svaka županija može predložiti članovima državnih povjerenstava određeni broj radova, ovisno o broju škola i učenika koji se nalaze na tom području. No državno povjerenstvo odlučuje o konačnom izboru neovisno o tome iz koje županije rad dolazi. Radovi dolaze pod zaporkama, jedino s podatkom o razredu koji učenik polazi i samo njihova kvaliteta odlučuje o prolazu na državnu razinu. Tako je primjerice ove godine iz Zagreba odabran samo jedan novinarski rad učenika osnovnih škola, dok su iz Zadra među petnaest najboljih svoje mjesto našla čak tri novinarska rada.

Osim 15 novinarskih radova, na ovogodišnjoj državnoj smotri sudjelovalo je 30 literarnih radova, 10 radijskih emisija, 41 pojedinačni scenski nastup i 21 dramska skupina sa skupnim nastupom te 15 školskih listova u kategoriji učenika osnovnih škola. Učenici dolaze iz svih krajeva Hrvatske i ne može se naći županija čiji učenici nisu uspješni u nekom kreativnom izričaju. Iako je na državnom LiDraNu sudjelovalo nešto više od tristo učenika osnovnih i dvjestotinjak učenika srednjih škola, taj broj je najmanje učetverostručen na općinskoj, a možda je i deset puta veći na školskoj razini. Sve to svjedoči o kvalitetnom radu s učenicima i velikoj volji učitelja mentora bez kojih svega toga ne bi bilo.

Bez njih ne bi bilo uspjeha

Mentori učenicima uglavnom su profesori, odnosno profesorice hrvatskoga jezika i učiteljice razredne nastave. Oni su pokretači i podrška svojim učenicima, čega su svjesni i sami učenici. „Jako sam zahvalna svojoj mentorici, profesorici Ireni Ivančić što me poticala da pišem, zato što bez nje ne bih uspjela“, otkrila nam je Mia Petir, učenica OŠ Luka u Sesvetama, a urednik digitalnog lista Zmajček Lukas Šebek (OŠ Vugrovec-Kašina) dodao je: „Šesti sam razred, a već sam stigao na državni LiDraNo. Naravno da ne smijem zaboraviti svoju mentoricu koja me vodila kroz cijeli proces, koja me podupire u radu i bez koje ne bih ni došao do ove razine“.

Riječi ovih učenika velika su istina. Usprkos maloj satnici koju učitelji dobivaju za izvannastavne aktivnosti, oni čine izvanredne stvari s učenicima na područjima za koja nisu formalno obrazovani, već su znanje stekli zahvaljujući samo velikom trudu i radu kroz različite edukacije i razgovore s članovima povjerenstava među kojima posebno ističu LiDraNo. Profesorica Ivana Pandžić iz Strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru, voditeljica izvrsnog školskog lista Stručak, LiDraNo je doživjela kao „smotru bez natjecateljskog duha na kojoj vlada pozitivno suradničko ozračje i među kolegama i među učenicima. To je mjesto susreta, razmjene kreativnih ideja, dogovaranja budućih međuškolskih suradnji i projekata, mjesto na kojemu se uči. Primjerice, kako treba izgledati kvalitetan školski list, naučila sam iz konstruktivnih kritika i savjeta prosudbenih povjerenstava i zornog prikaza listova iz drugih hrvatskih škola“.

Dijana Požgaj, profesorica iz Osnovne škole Vugrovec-Kašina i voditeljica jednog od najboljih zagrebačkih školskih digitalnih listova Zmajček, također smatra kako su „okrugli stolovi na državnoj razini izuzetno bitni jer ih prosuđuju i detaljno analiziraju eminentni stručnjaci i osobe s dugogodišnjim iskustvom i uspjesima. Dobiti povratnu informaciju i pohvalu upravo od tih stručnjaka veliki je vjetar u leđa svakome učeniku, mentoru i redakciji. Ima godina kad vas možda i ne proglase najboljima, ali to nije razlog da se odustaje“.

I ne odustaje se jer sudjelovanje na državnoj smotri znači mnogo ne samo učenicima, nego i mentorima. „Biti među odabranim društvom kolega i učenika, to je za mene iznimno velika čast“, riječi su Ivane Pandžić. Jer „uz pomoć riječi koje se slažu, čitaju i slušaju na LiDraNu odlazimo u novi svijet koji nam daje životnu radost“, dodala je Irena Ivančić.

Iako većina učenika koji sudjeluju na LiDraNu neće biti profesionalni glumci, novinari ili pisci, smotra je za sve njih, po riječima Stipe Mihatova, urednika zadarskog Stručka, „mjesto na kojemu se možemo kreativno izražavati i naučiti kako postati bolji u onome što nas ispunjava“.