Gavran kirurški zasijeca u tkivo suvremenog društva

Na kulturnoj manifestaciji Dan Hrvatskoga slova i ove je godine uručena književna nagrada „Dubravko Horvatić“ za poeziju i prozu, koje su ponijeli Miro Gavran za poemu Obrana Jeruzalema i Sanja Vulić za knjigu Neotuđen u tuđini, dok je za istraživačko-povijesni rad nagrada „Ljubica Štefan“ uručena Zlatku Begonji za knjigu Okupacija duha: ideološka indoktrinacija u Zadru 1945.‒1955.

Dobitnici nagrada „Dubravko Horvatić“ i „Ljubica Štefan“ Miro Gavran,
Sanja Vulić i Zlatko Begonja s Đurom Vidmarevićem i Stjepanom Šešeljem / Izvor mirogavran.com

Nagrada „Dubravko Horvatić“ hrvatska je književna nagrada koja nosi ime po osnivaču i prvom glavnom uredniku tjednika Hrvatsko slovo, književniku Dubravku Horvatiću, i dodjeljuje se svake godine kao spomen na 28. travnja 1996. i objavljivanje prvog broja tog tjednika. Nagrada je prvi put dodijeljena na 11. obljetnicu Hrvatskog slova 2006. godine, dok se nagrada „Ljubica Štefan“ za izučavanje hrvatske povijesti dodjeljuje od 2010. Ovogodišnje nagrade uručene su na svečanosti održanoj u Društvu hrvatskih književnika 26. travnja, a uručili su ih i u ime prosudbenog povjerenstva obrazložili književnik Đuro Vidmarović te književnik i ravnatelj Hrvatske kulturne zaklade Stjepan Šešelj.  

U široj domaćoj i međunarodnoj javnosti Gavran je poznat kao pisac brojnih proznih književnih djela, no činjenica je da se 2013. javio zbirkom stihova pod naslovom Pjesme, podsjetio je u obrazloženju za dodjelu nagrade književni povjesničar Mario Kolar uočivši kako se Gavran već tada uhvatio ukoštac s moralnim izazovima, a poglavito zastranjenjima suvremenog čovjeka, te da njegova poezija donosi mnogo biblijskih aluzija. Bogatstvo nadahnuća biblijskom tematikom u potpunosti je došlo do izražaja u poemi Obrana Jeruzalema koja se sastoji od deset pjevanja, a u kojima se Gavranov lirski subjekt doista može shvatiti kao Božji glasnik, glas savjesti koji upozorava na urušavanje, pa čak i negiranje svih sadržaja Kristova učenja. Gavran preko riječi svoga Glasnika kirurški zasijeca u tkivo suvremenoga društva i biva zgrožen nad njegovim poglavito moralnim urušavanjem. Poema je tiskana 2022, a sam autor kaže da ju je napisao u jednom dahu.

Dobitnica nagrade „Dubravko Horvatić“ za prozu Sanja Vulić objavila je brojna terenska dijalektološka istraživanja hrvatskih govora u domovini i staroj dijaspori, a u književnoj nisci posebno mjesto zauzima njezina knjiga Neotuđeni u tuđini/ Iz književnosti Hrvata u manjinskim zajednicama. U njoj autorica skreće pozornost na književna djela koja se u Hrvatskoj često zaboravljaju ili se o njima općenito malo zna, pa je knjiga i svojevrsna pouka onima koji se upuste u biranje književnih pregleda i antologija kako u njih treba uvrstiti djela mnogih hrvatskih književnika izvan granica domovine. 

Zadarski povjesničar Zlatko Begonja istraživač je novije hrvatske povijesti s naglaskom na politička zbivanja tijekom 20. stoljeća. Proučava međuratno razdoblje koje je naznačilo uspostavu i učvršćivanje jugoslavenskoga komunističkog totalitarnog režima u Hrvatskoj. Kroz ustrajan i potpuno ideološki i svjetonazorski neopterećen znanstveni pristup u knjizi Okupacija duha: ideološka indoktrinacija u Zadru 1945.‒1955. naglašava da su režimska ponašanja proizašla između ostaloga i kao posljedica dviju strasti – revolucionarne i osvetničke.

Primajući nagradu, Gavran je zahvalio prosudbenome povjerenstvu prisjetivši se da je po dolasku na studij u Zagrebu u knjižari na Cvjetnome trgu kupio Horvatićevu zbirku pjesama Bedem koja mu je i danas pri srcu, kao poezija trajne vrijednosti. Sanja Vulić izrazila je, uz zahvalnost na nagradi, i zadovoljstvo zbog svih onih ljudi u tuđini koji su stvorili antologijska djela, dok je Zlatko Begonja istaknuo da je nagrada „Ljubica Štefan“ finale njegove ustrajnosti u objavljivanju povijesnih činjenica o revolucionarnim strukturama koje se miješaju s osvetničkim, a što je nažalost, između dva rata na zadarskom području iznjedrilo brutalne zločine.