Zaustavljeno vrijeme i ulazak u vječnost

Međunarodni znanstveni skup Ivana Brlić Mažuranić u novom mileniju okupio je od 18. do 20. travnja brojne domaće i svjetske entuzijaste i ljubitelje Ivanina djela. Na skupu je izlagalo 106 znanstvenika i stručnjaka iz zemlje domaćina, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Mađarske, Poljske i Slovenije, predstavivši 86 radova iz teorije književnosti, metodike, didaktike, literarnog turizma, likovne i glazbene umjetnosti, teologije i interdisciplinarnih područja.

Bogati programski sadržaji

U programu otvaranja skupa svojim su govorima sudjelovali rektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu Ivan Samardžić, akademkinja Dubravka Oraić Tolić (njezin govor prenosimo u cijelosti), predsjednica Organizacijskoga odbora Irena Krumes, predstavnici Brodsko-posavske županije, Grada Slavonskoga Broda, suorganizatora Međunarodnoga skupa i Ivanine obitelji, a u glazbeno-scenskom dijelu programa sudjelovali su pjevački zbor Odsjeka za izobrazbu učitelja i odgojitelja pod dirigentskom palicom Zrinke Šimunović, Valentina Iveljić (klavir), Gabrijela Škrabal (sopran), Hrvoje Aušić (klavir), Krešimir Ivančić (violina), Katica Šubarić (snimci ulomaka iz Dnevničkih zapisa Ivane Mažuranić) i Slađana Rajčević (scensko uprizorenje Ivanina lika).

Na skupu je izlagalo 106 znanstvenika i stručnjaka iz zemlje domaćina, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Mađarske, Poljske i Slovenije / Izvor Grad Slavonski Brod

Sedam je znanstvenika održalo plenarna predavanja: Vinko Brešić, Ivanina baština: Materijalni i simbolički kapital Ivane Brlić-Mažuranić, Berislav Majhut, Igranofilmske ekranizacije dječjeg romana Ivane Brlić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Jasna Ažman, Autobiografska pisma Ivane Brlić-Mažuranić o našoj suvremenosti, Sabrina Maria Fava, Raširenost djela Ivane Brlić-Mažuranić u Italiji između tekstova i ilustracija, Dorota Michulka, Folklor, fantasy i identitet u suvremenoj poljskoj literaturi za djecu i mlade odrasle (sličnosti s bajkama Ivane Brlić-Mažuranić – odabrana poglavlja), Sanja Lovrić Kralj, Frau Kemeter, vrijeme je za književnicu Ivanu Brlić-Mažuranić! i Dubravka Zima, Ivana Brlić-Mažuranić u svom vremenu.

Misaono osjetljiva, duhovita, samozatajna, samoironična i samokritična majka, supruga, čuvarica obiteljskoga ognjišta, spisateljica, topla, mudra i plemenita žena Ivana Brlić-Mažuranić literarno je oslikala svoj život, život svojih bližnjih, društva i vremena u kojemu je živjela. Njezina neutaživa žeđ za pisanjem i iznimna osobnost potaknula je znanstvenike i stručnjake raznolikih profila na okupljanje i dostojnu proslavu njezina 150. rođendana, upravo u gradu u kojemu je provela 43 godine (od 1892. do 1935). Radoznala duha, širokih vidika, svestrana, elokventna, komunikativna, jednostavna i skromna, posvećena obitelji, prijateljima, Bogu i hrvatskome narodu, Ivana je željela neprestano biti na putu evanđeoske istine. Na Uskrs 1895. obratila se Bogu riječima: „Dao si nam dobrotu za jidro, poštenje za kormilo, a požrtvovnost za veslo.“ (Moji zapisci)

Skup je osvijetlio vrijednosti koje promiču Ivanina djela

U radovima iz područja teorije književnosti, lingvistike, pedagogije, didaktike, lutkarstva, muzeologije, likovne i glazbene umjetnosti, informatologije, povijesti, teologije, vjeronauka, literarnog turizma, retorike, prirode i društva i brojnih drugih područja, na površinu su isplivale vrijednosti koje utjelovljuju i promiču njezina djela: univerzalne, duhovne, moralne, kulturne i materijalne. U pogledu univerzalnih vrijednosti valja istaknuti Ivaninu ljubav prema majci, ocu, braći, sestri, suprugu, djeci, unucima, prijateljima, romantičnu ljubav, ljubav prema Bogu i prema hrvatskom narodu. Domovina je za nju „sreća prava“, „raj“, „majka mila“, „ime puno milota“. Ljubi hrvatsku pjesmu, tradiciju i običaje. Osobnu sreću poistovjećuje s domovinskom. Osobitu ljubav posvećuje pisanju i glazbi. Knjige su joj strast, utjeha, užitak i zabava. Smatra da umjetnost čovjeka uzvisuje, oplemenjuje, usavršava i povezuje s Božjim duhom te da su umjetnost i ljubav put ka savršenstvu.

Potjeh, rad akad. kiparice Ljubice Buble Dragojević

Duhovne su vrijednosti bile neizostavan dio Ivanina života. Snažno je vjerovala u Isusa, Božjega sina – simbol boli, patnje, suosjećanja, utjelovljenje božanske snage koja oduzima zlo i patnju te jača i tješi čovjeka. Bila je predana i ponizna moliteljica (za žive i mrtve, za rodbinu i siromahe, za mir i sreću domovine, za dar pisanja i ustrajanje u kreposti…). Bila je zagovornica moralnih vrijednosti – etičnoga ponašanja, istinoljubivosti i pravednosti. Izuzetno je cijenila kulturne vrijednosti – znanje, umijeće, ljepote prirode… Osobito je voljela, s članovima svoje brojne obitelji, boraviti u ljetnikovcu Brlićevac u Brodskome Brdu i prijateljevati kako s uglednim gostima, tako i s „malim, običnim“ ljudima. U pogledu materijalnih vrijednosti, osobito je cijenila rad; čovjeka je uspoređivala s pčelom, zagovarala je umjerenost, jer samo takav rad donosi zdrave plodove. Cijenila je odgojnu ulogu rada pa bi često zadavala zadatke i obveze djeci i unucima kako bi pravilno usmjerila njihov svekoliki razvoj.

Upisana u hrvatsku, europsku
i svjetsku književnu baštinu

Svojim se djelima Ivana Brlić-Mažuranić davno upisala u hrvatsku, europsku i svjetsku književnu i kulturnu baštinu. Pričama, pjesmama, pismima, autobiografskim i drugim zapisima zaustavila je vrijeme, oblikovala svoj identitet, pobijedila prolaznost i ušla u vječnost. U doba globalizacije, površnosti, egoizma, hedonizma, neosjetljivosti za potrebe bližnjeg, njezina djela afirmiraju oprost, dobrotu, plemenitost, žrtvovanje za druge, borbu protiv nepravde, suosjećanje, empatiju te ostaju snažnim nadahnućima u odgojno-obrazovnom radu. Ivana živi antički ideal kalokagatije – istine, dobrote i ljepote, promiče načela uzorne radne etike, privrženost i odanost obitelji i prijateljima, moralne, općeljudske i kršćanske vrijednosti (s osobitim naglaskom na ljubav prema bližnjem).

Slađana Rajčević u ulozi Ivane Brlić-Mažuranić

Strip Priče iz davnine
i razmišljanja o Ivani i Tadiji

Ekspresivni je svijet bajki Ivane Brlić-Mažuranić inspirirao autore stripa Priče iz davnine Davora Špišića (koji je sastavio scenarij) i Tomislava Koštu (koji je oblikovao crteže). Djelo je izišlo u izdanju Stripforuma u Zagrebu u travnju 2024. Na predstavljanju u Kući Brlić, Špišić je zamijetio rascijepljenost Ivanina bića kao posljedicu, s jedne strane, imperativa zadovoljenja moralnih normi i društvenih očekivanja spisateljičina vremena, a s druge strane unutarnjeg svijeta punog rana i ožiljaka; u tome vidi izvor bogatstva imaginativnih svjetova popularne spisateljice. Istaknuo je da su ga u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić inspirirale društvene nepravde, disfunkcionalne obitelji, sukob dobra i zla (u kojem dobro pobjeđuje) te uspravne, hrabre, neustrašive i tvrdokorne žene… Urednik ovoga stripovskoga izdanja Mladen Novaković citirao je, umjesto predgovora, nekoliko rečenica iz Ivanine pobudnice Omladini o idealima iz 1923: „Možda baš ti koji u ovaj tren ovo čitaš, nosiš u sebi veliki poziv koji još samo tiho, tihano u tebi kuca. Spoznaj ga, čuvaj ga, njeguj ga! Iz njega će, u pravi čas, da zakrijesi živa iskra i ti možeš da budeš našim bakljonošom, kad se budu diljem kulturnog svijeta opet dizali kresovi obnove!“

U slavonskobrodskoj Galeriji umjetnina, u sklopu konferencije posvećene slavnoj spisateljici, promovirana je i knjiga Vinka Brešića Ivana & Tadija. I druge slavonskobrodske teme (Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, 2024). Knjigu koju je autor posvetio „gradu svoje mladosti“ predstavili su Jasna Ažman, Ivan Medved i Berislav Majhut. Ulomke je čitala glumica Vanja Čičak, a u glazbenome dijelu programa sudjelovali su Pjevačko društvo Davor i pijanistica Nera Vidmar. Knjiga obuhvaća tri poglavlja: prvo u devet članaka donosi promišljanja o životu i djelu „najpoznatije Brođanke“, drugo u istom broju članaka raspravlja o „bardu  hrvatske lirike 20. st.“, a treće u jedanaest članaka donosi prikaze knjiga i zbornika, kao i Brešićeva sjećanja na brodsku gradsku knjižnicu i na osobe s kojima je dijelio svoje maturantske klupe…

Tijekom predstavljanja Brešić je izdvojio tri moguća susreta Ivane i Tadije – negdje između „Ivanina“ Brodskoga Brda i nekoliko brežuljaka istočnijeg „Tadijina“ Marića Brda, na brodskome Korzu gdje se nalazila gimnazija koju je Tadija pohađao, udaljena minutu hoda od Ivanine kuće, ili, pak „negdje u prolazu“ u hrvatskoj metropoli… Promocija knjige Ivana & Tadija bila je i prilika za Brešićev susret sa suradnicima, prijateljima i studentima kao i za rekapitulaciju brojnih životnih događaja i iskustava.

Dvije izložbe i kazališna
predstava

U Galeriji umjetnina Slavonskoga Broda sudionici Međunarodnoga skupa Ivana Brlić-Mažuranić u novom mileniju imali su prilike vidjeti izložbu radova Iz donacije Mažuranić – slike – ilustracije Priča iz davnine Ivanina brata Božidara (Darka) Mažuranića (1879–1951), pomorskoga časnika, jednoga od prvih pilota mornaričkoga zrakoplovstva Austro-Ugarske Monarhije, koji je kao rano umirovljeni ratni ozljeđenik završio umjetničku akademiju u Parizu, kao i slike (portrete članova obitelji) Ivanina pranećaka Teodora Darka Mažuranića (rođenoga 1949. u Argentini), inženjera elektrotehnike, prevoditelja, publicista i slikara koji danas živi u Zagrebu.

Među brojnim kulturnim događanjima u okviru skupa valja istaknuti i drugu zanimljivu izložbu – Pregled povijesti hrvatske dječje književnosti i njezina istraživanja autora Berislava Majhuta i Dubravke Težak, u Gradskoj knjižnici Slavonskoga Broda.

Na Ivanin je rođendan u večernjim satima u potkrovlju Kuće Brlić uprizorena kazališna predstava – biografska drama o Ivani Brlić-Mažuranić U potrazi za Ivanom, prema romanu Sanje Lovrenčić (u izvedbi Max teatra iz Zaprešića u koprodukciji s Galerijom umjetnina Slavonskoga Broda). Tri su glumice – Marina Kostelac, Matilda Sorić i Katarina Perica Kirin – izvrsno dočarale Ivanin slojeviti lik, njezinu želju za pisanjem, potragu za smislom i žudnju za samoostvarenjem u patrijarhalnoj sredini. Kreativnošću i duboko humanim porukama kazališna će predstava zasigurno pridonijeti popularizaciji spisateljice četiri puta nominirane za Nobelovu nagradu i prve dopisne članice JAZU te zauzeti važno mjesto u suvremenom hrvatskom kazališnom prostoru.

Neiscrpni Ivanin imaginarij
i vječna nadahnuća

U restoranu na brodskome Korzu – okupljanje sudionika Međunarodnog znanstvenog skupa, neformalni razgovori, razonoda uz lokalne delicije, pjevušenje uz ritam vokala Bernarde Bobovečki i pijanista Stjepana Đakovića, uživanje u ulomcima monodrame Blagoslov dramske pedagoginje Mire Perić (koju izvodi sama autorica). Još jedan lijep i dostojan način proslave Ivanina jubileja.

Zadnji dan – izlet u Brlićevac, razgled grada, posjet Vinariji Stanić i kasni ručak u Stupničkim dvorima u Brodskom Stupniku. Rekapitulacija događaja, oproštaji, nova prijateljstva i čvrsta obećanja da ćemo se opet okupiti u Ivanino ime…

Slavonski Brod nakon Ivanina rođendana: prezentacije su ugašene, bilješke pospremljene, knjige uredno složene… Sliježu se dojmovi… Hvala svima na dobrohotnosti, trudu i entuzijazmu, na usredotočenosti znanstvenih i stručnih pogleda na Ivanu Brlić-Mažuranić – brodsku, hrvatsku, europsku i svjetsku spisateljicu!

Odlutala modrina, tamnosnene loptice, sramežljive svjetiljke, razbacane zvijezde, vitki drvored, nerazgovorljiva rijeka, dostojanstveni most… Potjehov naputak da slušamo svoje srce… Usputni šetači, ljepota u jednostavnosti i bogatstvo u skromnosti… Slike i mirisi mira, dodir tišine, udah spokoja… Ponovno uranjanje u Ivanin imaginarij i u milozvučje poruka da čovjek svakome treba pomagati, da ga sreća pohodi kad joj se najmanje nada ili pak u šapat nadahnuća Polja milosrđa „da je svaka zemlja blagoslovljena kojom dobar čovjek gazi.“