Veličanje duhovnosti glazbom

Trideseta se glazbena sezona Varaždinskog komornog orkestra (VKO), koji tradicionalno nastupa u lijepoj koncertnoj dvorani varaždinskog HNK, doista odvija u punom zamahu vrsno osmišljenih koncertnih programa i s izvedbama koje potvrđuju želju da se bude ne samo dobar već štoviše odličan prenositelj ljepote glazbenih ostvarenja iz prošlosti, kao i vrhunskih skladateljskih zapisa naših suvremenika. U tom je ugođaju protekao i četvrti koncert sezone 2023/2024. održan 14. travnja kojemu se odazvala brojna publika, a nazočili su i najviši crkveni predstavnici, apostolski nuncij Giorgio Lingua, generalni tajnik HBK Krunoslav Novak, kao i aktualni varaždinski biskup Bože Radoš i umirovljeni biskup Josip Mrzljak. Uz sudjelovanje varaždinskog zbora Chorus angelicus, violinistice Ivane Penić Defar i sopranistice Tije Pikija, a s programom dvaju doista dojmljivih djela duhovne provenijencije, posvećenost je jednostavno „bila u zraku“. Za dirigentskim je pultom bio ne samo amaterima pjevačima već i široj varaždinskoj publici osobito omiljen dirigent i uvijek zanimljiv skladatelj Anđelko Igrec, čijom je kongenijalnom skladbom Flos campi za violinu, djevojački zbor i orkestar koncert započeo.

Zbor Chorus angelicus i angažiran maestro Anđelko Igrec podarili su Varaždincima nezaboravnu večer / Izvor Chorus angelicus Facebook

Anđelko Igrec (1968) doista posjeduje mnoge umjetničke darove koje nesebično poklanja članicama i članovima zbora Chorus angelicus nastavljajući uporno, kao njegov utemeljitelj prije 25 godina u okrilju Varaždinske biskupije, suradnju sa zaljubljenicima u glazbu, usprkos činjenici da je već nekoliko godina radno i životno vezan za austrijski gradić Baden. Ali, upravo je to u temeljima značenja pojma amatera, onih koji vole glazbu i poklanjaju joj slobodno vrijeme. Ovogodišnja nagrada Porin za najbolju izvedbu klasične glazbe dodijeljena Mješovitom pjevačkom zboru Chorus angelicus, Dječjem zboru Glazbene škole u Varaždinu, Capelli Savaria te solistima Ivani Lazar, Tiji Pikija, Sonji Runje, Hugu Hymasu, Franku Klisoviću, Emanuelu Tomljenoviću, Grgi Perošu, Krešimiru Stražancu, Zsoltu Kallóu i maestru Anđelku Igrecu i to za izvedbu Bachove Muke po Mateju na Varaždinskim baroknim večerima 2022. godine, istinska je potvrda ozbiljnosti u radu i predanosti izvođenju najzahtjevnijih ostvarenja duhovne glazbe.

Koliko je pak Anđelko Igrec važan kao skladatelj moguće je zaključiti osobito prema brojnim naslovima vokalno-instrumentalnih djela kojima kontinuirano obogaćuje ukupnost hrvatske suvremene glazbene baštine. Vezan uz duhovnost biblijskih sadržaja Igrec bira tekstove koji ga potiču na glazbena promišljanja i kojima svojim skladateljskim nadahnućem dodaje dimenziju ljepote izričaja svojstvena glazbi. Tako i u skladbi Flos campi (Cvijet s polja) iz 2012. godine, nastaloj uoči 15. obljetnice Varaždinske biskupije, odabirom stihova iz Salomonove Pjesme nad pjesmama, ciklusa ljubavnih dijaloga pohranjenih u Svetom pismu Staroga zavjeta, Anđelko Igrec u četiri ugođajno različita stavka glazbom suptilne zvukovnosti, biranih instrumentalnih kombinacija, zadivljujuće melodike, smjelih harmonijskih progresija i zahuktalih ritmova opjevava ljubav zaručnika i zaručnice.

Solistički violinski pjev u pouzdanom izvođenju Ivane Penić Defar bio je dodana toplina gudačkog zvuka, nježnost vokaliza djevojačkog zbora evocirala je „kćeri jeruzalemske“ kao svjedokinje glazbenoga zbivanja u kojemu napose harfa i flauta, uz sve ostale uposlene instrumente, ostvaruju sadržaje duboke emocionalnosti ustreptale duše. Ili, riječima zaručnice: „Zaklinjem vas, kćeri jeruzalemske, srnama i košutama poljskim, ne budite, ne budite ljubav moju dok sama ne bude htjela!“. Usporediva u elementima s impresionističkim bojama, u cjelini, Igrecova je skladba dokaz da je riječ o glazbi autora koji od sebe samoga, od autorskog zapisa i njegovih interpreta traži i daje samo vrhunsku umjetnost.

U nastavku je slijedila izvedba Magnificata za sopran, zbor i orkestar engleskog suvremenika Johna Ruttera (1945). Riječ je o djelu iz 1990. godine autora uglavnom vokalne duhovne glazbe koju nerijetko opisuju kao eklektičnu i kao zbir francuskih i engleskih uzora zborske tradicije ranog 20. stoljeća, s primjesama utjecaja lakših žanrova i američkoga klasičnog stila crkvenih pjesama. No, bilo kako bilo, u izvođenju svih sudionika, kao i s glasom toploga timbra i sigurnih visina Tije Pikija, Rutterov je živopisnom glazbom ispjevani marijanski himan Veliča oduševio. Puhačima i udaraljkašima obogaćeni i dobro uvježbani Varaždinski komorni orkestar, snagom iskrene i istinske ljubavi prema pjevanju poticani zbor Chorus angelicus i nadasve u pokretima precizan, zadatku predan i angažiran maestro Anđelko Igrec podarili su Varaždincima nedvojbeno nezaboravnu večer veličanja duhovnosti glazbom, tim sadržajnim jezikom srca.