ZAGREB — PREDAVANJE
O djel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske 21. ožujka organizirao je u Dvorani Jure Petričevića predavanje Dragomire Majhen o Nobelovoj nagradi za medicinu 2023.
Naime, prošlogodišnja Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu dodijeljena je mađarsko-američkoj biokemičarki Katalin Karikó i američkom fiziologu i imunologu Drewu Weissmanu za otkrića u vezi s modifikacijama nukleozidnih baza koje su omogućile razvoj mRNA-cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Nakon uvoda pročelnice Odjela Jasne Matekalo Draganović okupljenima se obratila Dragomira Majhen, doktorica molekularne biologije i biokemije i znanstvena savjetnica s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. U svome je obraćanju pojasnila kako je u istraživanju bilo ključno spriječiti upalne procese u tijelu primatelja cjepiva. Modificirani nukleotidi ne potiču kronične upalne procese i tako naš imunološki sustav, odnosno tijelo, prihvaća strani agens, u ovom slučaju cjepivo. To može biti važno u bilo kojoj situaciji kada nam je potreban izvanjski funkcionalni protein ili peptid unesen u ljudsko tijelo kao što je cjepivo ili terapeutski agens, npr. u genskoj ili staničnoj terapiji.
U našim stanicama, genetske informacije kodirane u DNK prenose se na glasničku (messenger) RNA, tj. mRNA, koja se koristi kao obrazac za proizvodnju proteina. Tijekom 1980-ih uvedene su učinkovite metode za proizvodnju mRNA bez stanične kulture, nazvane in vitro transkripcija, što je ubrzalo razvoj primjene molekularne biologije u nekoliko područja. Kliničko korištenje in vitro transkripcije je tada, nažalost, bilo ograničeno jer se transkribirana mRNA pokazala vrlo nestabilnom i zahtjevnom za isporuku. Znajući da su baze u RNA iz stanica sisavaca često kemijski modificirane, dok in vitro transkribirana mRNA nije, Karikó i Weissman zapitali su se može li nepostojanje promijenjenih baza u in vitro transkribiranoj RNA objasniti neželjenu upalnu reakciju. Kako bi to istražili, proizveli su mRNA s jedinstvenim kemijskim promjenama u bazama i dobili izvanredne rezultate: upalni odgovor gotovo je ukinut kada su baze uključene u mRNA modificirane. Svojim otkrićima da modifikacije baza smanjuju upalne procese i povećavaju proizvodnju proteina, Karikó i Weissman eliminirali su kritične prepreke na putu do kliničke primjene mRNA. U diskusiji koja se razvila nakon pitanja posjetitelja rečeno je da genska terapija ne ispravlja gene, nego proizvode gena.
786 - 25. travnja 2024. | Arhiva
Klikni za povratak