Nagrade Dana hrvatske knjige

U povodu Dana hrvatske knjige koji se odlukom Hrvatskog sabora od 1996. obilježava svake godine 22. travnja u spomen na davnu 1501. kada je Marko Marulić dovršio svoje najpoznatije djelo Juditu, prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku, na svečanosti održanoj u ponedjeljak 22. travnja u Društvu hrvatskih književnika dodijeljene su ovogodišnje nagrade Judita, Davidias i Slavić. Nagradu Judita za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini dobio je Dino Demicheli za djelo Marko Marulić i epigrafska zbirka Dmine Papalića, nagrada Davidias za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine dodijeljena je Nicolasu Raljeviću za prijevod Krležine dramske trilogije o Glembajevima na francuski jezik, dok je nagradom Slavić ovjenčana mlada Sara Hižman za književni prvijenac, knjigu pjesama Starorječje.

Dobitnica nagrade Slavić Sara Hižman
i predsjednica DHK-a Hrvojka Mihanović-Salopek

Čestitajući ovogodišnjim laureatima i pozdravljajući nazočne, predsjednica DHK-a Hrvojka Mihanović-Salopek nagrade je ocijenila iznimnim doprinosom hrvatskoj književnosti te podsjetila na ovogodišnju proslavu 500. obljetnice smrti Marka Marulića, 150. godišnjicu rođenja književnice Ivane Brlić-Mažuranić i 124. rođendan DHK-a. Podsjetivši da je Marulić bio pravi humanist europskih obzora, da ga je puno toga zanimalo, da je bio izvrstan prevoditelj Dantea i Petrarce, odnosno da nema žanra kojega se nije dohvatio, ustvrdila je da mu je književnost ipak bila najveća strast zbog čega s pravom nosi ime oca hrvatske književnosti. Prisjetivši se pokušaja da se Marulića „protjera“ iz školske lektire, poručila je kako će se DHK zalagati da ga se nikada ne reducira, jer je temelj hrvatske književnosti čija su djela od samog početka prepoznali drugi hrvatski književnici od Hektorovića, Zoranića, Relkovića, pa sve do Mire Gavrana, Dine Milinovića i drugih.

U ovogodišnjem Povjerenstvu za Nagradu Dana hrvatske knjige bili su Cvije­ta Pavlović, Dubravka Brezak Stamać i Tihomil Maštrović.

Pročitavši obrazloženje za nagradu Judita dodijeljenu Dinu Demicheliju za djelo Marko Marulić i epigrafska zbirka Dmine Papalića, Maštrović je naveo da donosi znanstvenu analizu antičkih epigrafskih spomenika koji su nekoć bili u posjedu splitskog humanista, Marulićeva rođaka i prijatelja Papalića, a o čemu Marulić piše u tekstu In epigrammata piscorum commentarius (Tumač uz natpise starih). Demicheli ističe da Marulić spada među prve hrvatske skupljače i proučavatelje antičkih natpisa, pri čemu je važno naglasiti da je Papalić sastavio prvu našu arheološku zbirku.

Nagradu Davidias dobio je Nicolas Raljević za prijevod Krležine dramske trilogije o Glembajevima, a u obrazloženju Cvijete Pavlović istaknuto je da je taj srednjoškolski profesor francuskoga jezika koji radi u jednoj školi u predgrađu Pariza hrvatskoj javnosti poznat po brojnim prijevodima, od Marina Držića preko Milana Begovića, do Mire Gavrana, Ivane Sajko i dr. Činjenica da je nakon dvije godine ponovno dobitnik ove nagrade dokazuje važnost njegova prevoditeljskoga rada u promicanju hrvatske kulture i baštine.

Ovogodišnji Slavić je Sara Hižman za knjigu pjesama Starorječje, navela je u obrazloženju Dubravka Brezak Stamać istaknuvši da je njezino pjesništvo nadahnuto prirodom. Ova mlada pjesnikinja izmjenjuje hrvatski jezični standard i kajkavštinu, a upravo melodioznost zavičajne kajkavštine daje pečat njezinu pjesničkome stilu, zaključila je Brezak-Stamać.

Navela je i da se pohvaljuje zbirka Ivana Gorana Žunara Zrenje, čiji je rukopis dobio nagradu na književnom natječaju za mlade pjesnike – Mladi Krleža 2023.

U glazbenom dijelu svečanosti sudjelovao je zbor Pučki pivači sa zagrebačkog KBF-a pod vodstvom Joška Ćalete, a svečanost je recitiranjem Marulićevih djela uveličao dramski umjetnik Joško Ševo. Među brojnim gostima bili su izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Bušić, u ime ministrice kulture i medija Irena Kregar Šegota i predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivan Baković.