Kako upravljati radnom snagom

Kako osigurati radnu snagu koje u Hrvatskoj nema dovoljno, ali istovremeno administrirati, regulirati i strukturirati dolazak stranih radnika te upravljati migracijama na tržištu rada? Pitanja su to na koja su odgovore potražili, odnosno ponudili ih, sudionici poslovnog foruma Migracije – tržište rada – administracija održanog 10. travnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u organiciji Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten.

Nedostatak radne snage te odlazak stručnih i visokoobrazovanih kadrova iz Hrvatske čelnici Udruge Prsten navode kao opterećenje u poslovanju, zbog čega se pitanje migracija, ali i prateće administracije, nametnulo kao tema ovogodišnjeg Prstenova poslovnog foruma. „Ne umišljamo si da ćemo riješiti sve naše probleme, ali u sinergiji s državnim aparatom pokušat ćemo odgovoriti na sve izazove koji stoje pred nama“, kazao je predsjednik udruge Vjekoslav Bratić.

Nedostatak radne snage te odlazak stručnih i visokoobrazovanih kadrova iz Hrvatske predsjednik Udruge Prsten Vjekoslav Bratić navodi kao opterećenje u poslovanju

Predsjednik Kluba poduzetnika Udruge Prsten Draženko Mamić pozvao je na suradnju državnih institucija i gospodarstvenika. „Mi ćemo vama pomoći da shvatite naše probleme s kojima se u poslu susrećemo, a vi nama pokušajte olakšati poteškoće na koje nailazimo“, rekao je Mamić. Predstavnici više od 220 tvrtki, koji su članovi Udruge, upozoravaju na odlazak domaće stručne radne snage te dolazak stranih radnih radnika koji su, kako navodi Bratić – malo drugačije obrazovne strukture. „Pate posebno uslužne djelatnosti i moramo riješiti te probleme s nedostatkom najkvalitetnijih i najsofisticiranijih zanimanja“, kazao je. Praktični primjer daje Pavo Ćorluka iz Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Ćorluka. Imaju 28 zaposlenih stranaca, ali prvenstveno na pomoćnim poslovima. „Nemamo rješenje za medicinske sestre i fizioterapeute, jer su to regulirane djelatnosti i komore moraju napraviti određeni iskorak kako bismo te kadrove mogli uvoziti“, kaže Ćorluka. Igor Glavaš, direktor građevinske firme Palace, opisao je na koji način oni traže građevinare. „Inženjera pošaljemo u Nepal, imamo ondje poligon gdje on gleda kako rade i provjerava njihovo znanje engleskog jer nam je bitno da se možemo sporazumjeti“, kaže Glavaš, koji je upozorio na predugo trajanje procesa izdavanja radnih dozvola.

Okupljenima su se obratili premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te ministri Marin Piletić i Davor Božinović. Govoreći o aktualnom gospodarskom trenutku, premijer Plenković naglasio je da u Hrvatskoj nemamo dovoljno radnika za sve potrebne poslovne aktivnosti, izdvojivši pritom turizam, radove na infrastrukturi i obnovu nakon potresa. Pozivajući se na podatke HNB-a, Plenković je istaknuo da je prihod od turizma u zadnjih osam godina narastao 80%. A takav rast zahtijeva kvalitetnu uslugu i dovoljno radnika za sve dužu turističku sezonu. „Zato moramo imati dovoljno radne snage. Tu radnu snagu više ne možemo tradicionalno osigurati na našem tržištu rada, primjerice preko naših prijatelja iz BiH ili drugih država jugoistoka Europe, te moramo posegnuti puno šire“, istaknuo je.

Izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji čeka drugo čitanje Saboru, mijenja se više od četvrtine zakonskih odredbi. Novim zakonom želi se regulirati i strukturirati dolazak radnika s potrebnim kvalifikacijama, koji će, izjavio je Plenković, „popuniti ona radna mjesta za koja više nema dovoljno ljudi s obzirom na naš rast i potražnju“. Ove je godine u Hrvatskoj izdano nešto više od 52 tisuće radnih dozvola, napomenuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, značajan porast od 38% u odnosu na prošlu godinu.

Najviše je stranih radnika u sektorima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, podsjetio je Žarko Katić, državni tajnik za migracije, državljanstvo i upravne poslove. Hrvatska je 2022. godine prvi put imala pozitivan migracijski saldo za približno 11.700 osoba, kada se u Hrvatsku uselilo gotovo 58 tisuća osoba, kazao je Katić dodajući osobnu procjenu po kojoj se taj broj približio na sto tisuća. Točne podatke će u lipnju objaviti Državni zavod za statistiku.

Trenutačno prevladava potreba za manje kvalificiranom radnom snagom, ali postupno se povećava i za kvalificiranim i stručnim radnicima. „Vjerujem da ćemo implementacijom direktive o visokokvalificiranim državljanima trećih zemalja, dakle onih koji dobivaju tzv. Plavu kartu, potaknuti dolazak radnika s višim stupnjem kvalifikacija i boljim radnim vještinama“, izjavio je Katić. Izmjenom Zakona želi se potaknuti i dolazak potomaka hrvatskih iseljenika, na način da im se omogući jednostavnije dobivanje dozvole privremenog boravka. Potomcima hrvatskih iseljenika omogućit će se da rade bez radne dozvole, kao i lakši pristup tržištu rada te mogućnostima za obrazovanje i stipendiranje. Interes potomaka hrvatskih iseljenika za dolazak u Hrvatsku povećava se, a sve više njih želi ovdje živjeti i raditi. Iznoseći pojedinosti izmjena zakona, Katić ističe da se njime želi zaštititi strane radnike, te učiniti više za njihovu integraciju u hrvatsko društvo, što uključuje učenje hrvatskoga jezika i upoznavanje s hrvatskom kulturom, običajima i načinom života. Dozvolama za boravak i rad produžit će se trajanje s jedne na tri godine, dok bi za sezonski rad dozvola bila produžena sa šest na devet mjeseci.

Prstenov poslovni forum na temu migracija bio je šesti po redu forum koji sada već tradicionalno organizira ta udruga.