GLAZBU IZDVAJA

Posljednjih godina često puštam da me poticaji s raznih strana vode u različitim smjerovima slušateljsko-čitalačkog iskustva. Možda je glavni razlog tomu pedagoška djelatnost usmjerena na obrazovanje srednjoškolskog uzrasta, budućih glazbenika, ali i, što je osobito važno, budućih samosvjesnih konzumenata kulture i kreatora kulturnih politika. Stoga, na poziv uredništva, prihvaćam osobni ton u izdvajanju nekoliko preporuka u nastavku.

U povodu 100. obljetnice rođenja Milka Kelemena u radijskoj emisiji Putovi hrvatske glazbe (HRT/HR) urednice Ive Lovrec Štefanović svoja su sjećanja na Kelemena podijelili Seadeta Midžić, Goran Končar, Berislav Šipuš i Martina Filjak, precizno detektirajući njegovo mjesto (ili pak nedostatak toga mjesta) u hrvatskoj kulturi danas.

Milko Kelemen

Potom je u emisiji Oda-birano emitirana glazbeno-dokumentarna priča Kelemenov pozdrav svijetu autorice Ive Lovrec Štefanović. Sve je to bio poticaj za ponovno prelistavanje Kelemenovih knjiga Labirinti (Zagreb, 1994) i Svjetovi zvuka (Slatina–Zagreb, 1999) u podsjećanju na „začaranog dječaka“ kako ga Seadeta Midžić naziva u predgovoru. A sve ono, prema Kelemenu, „nadmoćno, uvjeravajuće, zamamno, iznimno, vladajuće i zastrašujuće“ što jest u glazbi, publika je mogla iskusiti na koncertu Cantus ansambla 22. travnja u Maloj dvorani Lisinski. Ovaj obljetnički koncert posveta je Kelemenu, njegovu opusu, ali i jedinstvenoj misli o glazbi.

Dva mjeseca od smrti akademika Nikše Gliga, iznimne ličnosti hrvatske muzikologije, Iva Lovrec Štefanović posvetila mu je Putove hrvatske glazbe ugostivši kao sugovornike Davorku Begović, Dalibora Davidovića, Eriku Krpan, Seadetu Midžić, Mladena Tarbuka, Mirelu Ivičević i Trpimira Matasovića.

Nikša Gligo

Doprinos Nikše Gliga hrvatskoj muzikologiji odavno je znana činjenica, a njegov pedagoški otisak vidljiv je na širokom spektru ljudi različitih profila i zanimanja. Gdje god da ste otišli, taj je otisak išao s vama. Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća mora biti na polici svakog muzikologa, isto tako Zvuk – znak – glazba i Problemi Nove glazbe 20. stoljeća… No ovoga puta odabir pada na ono gdje se vidi njegov otisak – zbornik Nova nepoznata glazba (Zagreb, 2012) objavljen u povodu profesorova 65. rođendana.

Odmaknuvši se u druge žanrovske vode, bez imalo dvojbe preporuka odlazi u smjeru albuma Nešto veće od nas koji je, nakon Rock­&­Off nagrade za izvođača godine u kategoriji Jazz&Off, nedavno ovjenčan dvama Porinima (najbolji album međužanrovske suradnje i najbolja instrumentalna izvedba izvan klasične i jazz glazbe). Suradnja Mangroovea i Jazz orkestra HRT-a rezultirala je glazbom koja će, zahvaljujući vrsnim aranžmanima, slušatelju svaki put otkriti neku novu nijansu.

Posegnite za knjigama na policama i za zvukom na digitalnim platformama, sve je dostupno.