Dekonstrukcija jugonostalgije

U Školskoj knjizi 12. travnja predstavljena je knjiga Mirjane Kasapović Zbogom postjugoslavenstvu! – Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva. Okupilo se mnoštvo uzvanika iz svijeta politike i znanosti, među kojima možemo istaknuti predsjednika HAZU-a Velimira Neidhardta, Zvonka Kusića kao izaslanika Vlade RH, Vladimira Šeksa, Matu Granića, ali i veliki broj sveučilišnih nastavnika.

Dražen Budiša bio je glavni predstavljač ove vrijedne knjige. Istaknuo je kako je Mirjana Kasapović napisala 12 knjiga i više od stotinu radova, koji su međunarodno priznati, te da je nagrađivana najvišim znanstvenim nagradama.

Glavni predstavljač knjige Dražen Budiša / Snimio Josip Regović / PIXSELL

Mirjana Kasapović u svojoj je knjizi pokazala da Hrvatska na mnogim područjima nikada nije bila uspješnija nego danas / Snimio Josip Regović / PIXSELL

Knjiga se pobliže bavi problemima Jugoslavije, ali i postjugoslavenskih studija. Zanimljivo je kako zbog Auschwitza nitko ne može opravdati ideju nacizma, ali poslije 85 milijuna žrtava komunizma i dalje ima ljudi koji vjeruju u ideju komunizma. Ljevica se nema snage suočiti sa svojim povijesnim nasljeđem. Dva totalitarizma, nacistički i komunistički, povezuje nasilje, pogromi, progoni i diktatura. Budiša je istaknuo kako Mirjana Kasapović može pisati o ovim temama jer se također obračunala i s povijesnim revizionizmom koji pokušava rehabilitirati NDH. U Drugoj Jugoslaviji vladao je marksistički monopol nad svim sferama društva. O tome ponajbolje svjedoči činjenica da je među Hrvatima bilo 80 000 političkih zatvorenika, da je nakon hrvatskog proljeća uhićeno 1600 studenata, a u tzv. liberalnom razdoblju komunizma od 1985. do 1990. procesuirano je 7500 ljudi za političke delikte. Postjugoslavenski studiji često se obračunavaju baš s Hrvatskom, a zanimljivo je da zanemaruju srpsko-crnogorsku, tzv. Treću Jugoslaviju. Dražen Budiša izrazio je nadu da poslije ove knjige ipak slijedi znanstvena „demitologizacija Jugoslavije i socijalističkoga sustava“.

Urednik knjige Deniver Vukelić kratko je govorio, istaknuvši da ova knjiga svjedoči o „ogromnom trudu i velikom znanju Mirjane Kasapović“.

Povjesničar Zlatko Begonja naglasio je sljedeće: da bi se bolje razumjela tema postjugoslavenskih studija, treba poći od činjenice da su fašizam i nacizam vojno poraženi 1945, ali da je komunizam preživio tu godinu. „Pitanje što je bila Jugoslavija okosnica je knjige Mirjane Kasapović“, a autorica je uspješno objasnila razliku između autoritativnih i totalitarnih režima, pri čemu su Jugoslavija i Komunistička partija definitivno bile totalitarna pojava. Zbog samoupravljanja je kod nas raspad komunističkog sustava bio kompliciraniji, jer se Tito sustavno borio protiv svake demokratizacije i liberalizacije, a „demokracija je bila smrtni neprijatelj Jugoslavije“. Begonja je naglasio kako svi autori koji sebe nazivaju postjugoslavenskima smatraju da su sve države koje su nastale iz Jugoslavije neuspješne, najviše se okomljuju na Hrvatsku (koju najviše krive za raspad Jugoslavije), a Mirjana Kasapović u svojoj je knjizi pokazala da Hrvatska na mnogim područjima nikada nije bila uspješnija nego danas. Velika je vrijednost knjige da svoju naraciju gradi na arhivskom gradivu i „uspješno razobličuje postjugoslavenske studije“.

Novinar i istraživač Gordan Malić pohvalio je stil Mirjane Kasapović i istaknuo da se knjiga „lako čita i razumije“ te da autorica piše neostrašćeno, bez pretjeranih emocija, oštro i duboko. Svi su gotovo zaboravili da su do 1990. postojali pravni instituti zabrane javnoga govora i oduzimanja putovnica, a mladi o tome danas ništa ne znaju, dok „neki vjeruju u bolju prošlost“. Jugoslavija je pokušala napraviti novoga čovjeka bez ikakve prošlosti i prava nasljedstva, a tako nešto može proizvesti ili raj ili pakao, a nastao je pakao rata. Jugoslaveni se ne vode etičkim principima, nego etničkima, i uvijek završe u brojanju krvnih zrnaca, ponašaju se kao woke progresivci na Zapadu. Mirjana Kasapović može očekivati napade od post-Jugoslavena, kojih ima malo, ali su strateški dobro raspoređeni.

Predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul istaknuo je da je riječ o bolnoj temi. „Hrvatska nije mentalno izišla iz socijalizma“, a još uvijek nemamo dovoljno snage do kraja otvoriti pitanje masovnih poslijeratnih grobišta. Knjiga je izazov za mlade povjesničare, a za hrvatsko je društvo prilika za izgradnju samosvijesti, kako bismo mentalno izašli iz postjugoslavenstva.

Na predstavljanju knjige nažalost nije bilo autorice Mirjane Kasapović, koja je umirovljena profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a također javno je prepoznata kao cijenjena kolumnistica. Njezina je knjiga prvi naslov u novoj biblioteci Okomice.