Čuvar imotske kulturne baštine

U Imotskom je 16. travnja u 74. godini života preminuo Milan Glibota, dugogodišnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Imotskom i plodni publicist koji je ostavio jednu od najdubljih brazda u imotskoj publicistici.

Milan Glibota rođen je 14. rujna 1950. u Slivnu. Završio je gimnaziju u Imotskom, studirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od studentskih dana proučavao je hrvatsku povijest, osobito Dalmatinske zagore i Imotske krajine, te je o povijesnim temama pisao u časopisima Imotska krajina, Hrvatska obzorja i u imotskim župnim listovima. Od obnove rada Matice hrvatske početkom 1991. bio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Imotskom. Pokrenuo je bogatu nakladničku djelatnost Ogranka s više od stotinu objavljenih naslova. Godine 2000. dobio je nagradu Splitsko-dalmatinske županije za uspješan rad Ogranka Matice hrvatske u Imotskom.

Milan Glibota, dugogodišnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Imotskom

Istraživao je hrvatsku riječ, kulturu i povijesnu baštinu te joj dao vidljivost kroz požrtvovno zalaganje i djelovanje. Autor je mnogih vrijednih povijesnih knjiga, priloga i opsežnih predgovora značajnim monografijama. Napisao je knjige: Imotskom krajinom – putopisi i zemljopisni opisi (1996), Povijest Donje Neretve i prvi Mletački katastri (2006), Lovreć (2007), Narodna nošnja Imotske krajine (suautor Ante Babić, 2009), Pleme Vukovići: život i rad dr. fra Roka Vukovića (2010). Napisao je i niz drugih priloga i predgovora u monografijama Dokumenti o štrajku hrvatskih sveučilištaraca 23. XI. – 3. XII. 1971. (2011), Junačke narodne pjesme o Petru Mrkonjiću (2017), Gradska knjižnica „Don Mihovil Pavlinović“ Imotski, 1868. – 2022. (2022) te u knjigama Viktora Grabovca.

Priredio je knjige izabranih djela svećenika Josipa Bilića, Ante Cikojevića, Šimuna Milinovića, Petra Kačića Peke, Josipa Olujića i Ilije Ujevića, kao i pretiske više starih zavičajnih naslova. Člancima je zastupljen i u zbornicima Splitski polihistor Julije Bajamonti (1996), Dalmatinska zagora: nepoznata zemlja (2007), Stradavanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću (2007) te brojnim drugim publikacijama, brošurama i katalozima. Kao glavni urednik 1992. je pokrenuo godišnjak Imotski zbornik tiskan u tri broja.

Ne smijemo zaboraviti niti njegovu kolekcionarsku strast te knjižnu ostavštinu koja broji tisuće naslova. Vjerujemo da će ona biti primjereno obrađena i dostupna budućim naraštajima za istraživanje i nastavak rada na izučavanju hrvatske povijesti, kulture i identiteta.

Svojim je djelovanjem i radom Milan Glibota ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi te je, djelujući u okrilju Matice hrvatske, osvijetlio mnoga opća mjesta hrvatske kulture i identiteta, ulogu i doprinose Imotskog kraja hrvatskoj povijesti i kulturi i na tome ćemo mu zauvijek biti zahvalni.