Čitajmo da ne izumremo

Zabrinutost i strahove koje je suvremeno doba, opterećeno ratovima, nepovoljnim utjecajem klimatskih promjena te društvenom i ekonomskom krizom, postavilo pred čovjeka i društvo prepoznali su organizatori manifestacije Noć knjige, koja je ove godine bila usmjerena na preispitivanje načina na koje se nosimo s prijetećim kataklizmičkim scenarijima te kako nam knjige u tome mogu pomoći.  

Tema manifestacije Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena bila je posvećena i važnim obljetnicama – 150. rođendanu Ivane Brlić-Mažuranić, 500. obljetnici smrti Marka Marulića (njemu u čast ova je godina proglašena Godinom Marka Marulića) i 70. godišnjici prvog izdanja Gospodara prstenova J. R. R. Tolkiena. Organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Novi načini dopiranja
do čitateljske publike

Na otvaranju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici glavna ravnateljica Ivanka Stričević kazala je da je jedno od ključnih pitanja kako u današnje vrijeme komunicirati s novom i drukčijom čitateljskom publikom. S tim je ciljem u NSK 19. travnja organizirana Escape room avantura Ključ iz davnine – tragom Ivane Brlić-Mažuranić, u kojoj je gotovo 500 igrača istraživalo tajne, rješavalo zagonetke i pokušavalo pronaći ključ iz davnine koji će otključati vrata svijeta bajki Ivane Brlić-Mažuranić. Također se osvrnula na ovogodišnju maskotu Noći knjige knjigosaura Gjuru Nachitanovi­cza koji ju je podsjetio na sličnu maskotu dinosaura, ranih devedesetih, s parolom Čitajmo da ne izumremo. „Zato i mi čitajmo da ne izumremo.”

Pronalaženje novih načina poticanja čitanja kao jednu od najvažnijih zadaća istaknuo je i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina zaključivši da nas čeka bitka s novim medijima i novim navikama na koje tek treba odgovoriti. „Ne slavimo samo Noć knjige, nego i moć knjige“, rekla je izaslanica ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, državna tajnica Iva Ivanković, te pozvala sve prisutne da u okviru onoga što rade promiču knjigu svaki dan.

Svaki je novi čitatelj važan za društvo, smatra ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek. To prepoznaje i Vlada RH, koja putem Ministarstva kulture i medija, ali i drugih ministarstava, podupire aktivnosti obuhvaćene Nacionalnom strategijom poticanja čitanja i kroz projekt Rođeni za čitanje, ali i drugim institucionalnim okvirima. Ministrica je istaknula da je čitanje važno i zbog osobnog razvoja pojedinca i zbog očuvanja društva zdravim, a ministarstvo je to prepoznalo stavljajući u fokus knjigu te razvoj publike.

Na svečanom otvaranju proglašeni su i rezultati literarnog natječaja koji je pod nazivom Svijet kao začarana šuma u osnovnim i srednjim školama provela Hrvatska udruga školskih knjižničara te su izložene strip-ilustracije Stipe Kalajžića, koje prikazuju pustolovine knjigosaura Gjure Nachitanovicza, ovogodišnje maskote Noći knjige.

Maskota Noći knjige Gjuro Nachitanovicz, rad Stipe Kalajžića

U NSK organizirana je Escape room avantura Ključ iz davnine – tragom Ivane Brlić-Mažuranić / Snimila Dobrila Zvonarek NSK

Što i koliko Hrvati čitaju?

Na otvaranju manifestacije predstavljeni su i rezultati Istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj, koje je na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika u razdoblju od 1. do 20. ožujka provela agencija Karika koja nedostaje. Istraživanje, koje je predstavila Tamara Kraus, pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 38% ispitanika, što ukazuje na nastavak trenda pada čitanosti u odnosu na protekle godine. Najveći postotak čitatelja knjige kupuje (40%) ili posuđuje u knjižnicama (37%), a ostali ih posuđuju od prijatelja, dobivaju ih na dar ili preuzimaju s interneta.

I dalje se najviše čitaju beletristika (58%), publicistika (34%) i stručne knjige (28%). Knjige se najčešće kupuju u knjižari (46%), iako je u odnosu na prošlu godinu primijećen trend pada (u knjižari je 2023. kupovalo 54% ispitanika). Kupnja na internetu jednaka je prošle tri godine. Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa (61%), a posljednjih nekoliko godina broj onih koje knjige ne zanimaju raste. Visokoobrazovani češće od ostalih ne kupuju knjige jer ih posuđuju u knjižnicama.

Sadržaje na internetu, najčešće mrežne stranice dnevnih novina, a potom portale i blogove, čita 72% (najviše visokoobrazovani), a e-knjige 7% građana. Većina ispitanika smatra da sadržaji na internetu i u ostalim medijima ne oduzimaju vrijeme za čitanje knjiga. Manifestacije posvećene knjizi poticaj su za čitanje knjiga za 21% ispitanika, dok njih 13% rado posjećuje festivale i sajmove knjiga. Promocije knjiga zanimljive su 17% ispitanika.

U odnosu na prošlu godinu knjižnice nešto manje zadovoljavaju sve potrebe za čitanjem njihovih članova (2023: 77%; 2024: 66%), a nešto manje ih smatra i da one uglavnom imaju sve naslove koji ih zanimaju (2023: 75%; 2024: 67%).

Otvaranje Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu / Snimila Mirna Bartolić

Mali noćni razgovor (u popodnevnim satima) u Knjižari MH: Boris Beck, Nives Opačić i Matija Štahan / Snimila Jelena Gazivoda

Snimila Mirna Bartolić

Više od 1150 programa

Diljem Hrvatske, u 240 narodnih knjižnica, gotovo 100 knjižara, antikvarijata i nakladničkih kuća, više od 300 ustanova, dvjestotinjak škola i vrtića, u učeničke domove, domove za starije, muzeje, bolnice, na fakultete, pa čak i u jedan zatvor, Noć knjige donijela je više od 1150 programa i akcija. O ulozi knjige u izazovnim vremenima govorili su psiholozi, umjetnici, slikari, glumci, glazbenici i drugi kreativci, a na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije emitirane su specijalne emisije o temi apokalipse.

U Zagrebu su u suradnji organizirane književne šetnje zagrebačkih pripovjedačica Josipe Šiklić i Ive Silla, a Splićane je Božidarka Šćerbe Haupt (Exploring Croatia With Darka) povela u dvije šetnje, jednu posvećenu Marku Maruliću i drugu Markantunu de Dominisu. U bogatom programu Školske knjige i Lumena razgovaralo se o književnim velikanima: intelektualnom gorostasu Miroslavu Krleži, najpopularnijoj hrvatskoj spisateljici Mariji Jurić Zagorki i majstoru fantasyja J. R. R. Tolkienu. Predstavljeni su višegodišnji projekt i prvo kolo Djela Miroslava Krleže, nedavno objavljena redizajnirana Djela Marije Jurić Zagorke te hrvatski prijevod Tolkienova Gospodara prstenova. U povodu 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić u Knjižnici i čitaonici Marije Jurić Zagorke održano je predstavljanje biografskog romana Sanje Lovrenčić U potrazi za Ivanom i književni razgovor o sudbini knjige i njezine glavne junakinje. Društvo hrvatskih književnika organiziralo je polemiku Self-help literatura – unosan biznis ili nužan lijek?

Ivanine Priče iz davnine čitale su se na autobusnoj liniji Solin ‒ Split, a u zagrebačkoj uspinjači učenici i profesori V. gimnazije interpretirali su Matoševe tekstove uz pratnju glazbenih instrumenata. S knjigom se družilo i na arheološkom lokalitetu Amfiteatar u Saloni, a čitalo se na kopnu i na otocima – Krku, Rabu, Prviću, Mljetu, Zlarinu, Lastovu i drugima.

Pričama protiv konačnosti

„Zadnjih se godina u javnosti natječu konkurentske sekularne apokalipse: od ekološke vizije smaka svijeta zbog klimatskih promjena, preko straha od općega globalnog pomora zbog virusa Covid-19, pa do tzv. ‘nuklearnog armagedona’ zbog rata u Ukrajini i na Bliskom istoku. Naša današnja stvarnost nerijetko je fantastičnija od književnosti, i književnost se s njome teško može natjecati, a jedan od razloga zašto je tome tako jest zato što sama stvarnost poprima književne, religijske, mitske obrasce, koji presudno obilježuju našu svakidašnjicu“, rekao je na programu održanom u Noći knjige u Knjižari Matice hrvatske Matija Štahan. Uz njega u Malom noćnom razgovoru (u popodnevnim satima), koji se bavio pitanjima: Živimo li u posljednjim vremenima ili je apokalipsa izmišljena u knjigama? Zaostaje li fantastična literatura za našom realnošću? Mogu li još samo pisci apsurda opisati našu društvenu iracionalnost?, sudjelovali su Nives Opačić i Boris Beck.

„Neka je osobita zabrinutost lebdjela uokolo, čovjek je udišući mogao osjetiti njezin lagani miris“, piše prošlogodišnji dobitnik nagrade Booker Georgi Gospodinov u nagrađenom romanu Vremensko utočište, u kojemu se u kliniku za prošlost, najprije namijenjenu oboljelima od Alzheimerove bolesti, poslije prijavljuju i ljudi koji se u sadašnjem vremenu nisu osjećali kao kod kuće. „Neki su to činili iz nostalgije za svojim sretnim godinama, drugi iz straha jer je svijet nezadrživo krenuo prema dolje, a budućnost je dokinuta.“ U intervjuu za portal Moderna vremena Gospodinov je rekao da su knjižnice istinska vremenska utočišta, i to ne toliko zbog enciklopedija i znanja, nego zbog priča svijeta i priča čovjeka.

Kroz priču čitatelj živi u mnogim raznim tijelima i čitajući dokida svoju ograničenost na jedno tijelo, smatra Gospodinov. Stoga čitajmo i pobijedimo strah od konačnosti uranjanjem u priče koje nas prenose u prostranstva beskonačnosti.