Za dvije godine novi društveno-kulturni centar na prostoru Paromlina

Na prostoru nekadašnjeg Paromlina, uz Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog i zgradu Poglavarstva Grada Zagreba, od polovice travnja počet će desetljećima očekivana gradnja nove zgrade Gradske knjižnice. Glavni je cilj izgradnja skladnog, modernog i multifunkcionalnog kulturnog kompleksa koji uvažava visoke konzervatorske propozicije koje štite postojeće objekte Paromlina kao prostor visoke vrijednosti spomenika industrijske arhitekture, najavio je na konferenciji za novinare 4. travnja gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

Novi kompleks trebao bi biti izgrađen za dvije godine i time postati nezaobilazna točka na gradskoj osi od Mosta slobode do Poglavarstva i dalje prema Lenuzzijevoj potkovi, istaknuo je Tomašević. Gradnja je vrijedna oko 85 milijuna eura, a projekt će se financirati gradskim novcem i novcem iz europskih fondova. Kompleks na osi novog središta grada, koji se prostire na 36 tisuća četvornih metara, trebao bi biti otvoren u lipnju 2026. Projektanti su UPI-2M, a glavni izvođač je Kamgrad.

Kompleks se sastoji od rekonstruiranog dijela nekadašnjeg Paromlina i staklenog aneksa, a imat će i podzemnu garažu na dvije etaže

Dogradonačelnik Luka Korlaet rekao je kako se kompleks sastoji od rekonstruiranog dijela nekadašnjeg Paromlina i staklenog aneksa, a imat će i podzemnu garažu na dvije etaže s 350  parkirnih mjesta kojom će upravljati Zagrebparking. Parking pokraj Paromlina s oko 450 parkirnih mjesta ukida se do završetka radova, pa će Grad omogućiti besplatni parking kod Velesajma, odakle postoje frekventne autobusne linije do Glavnog kolodvora. Do kraja godine planira se parking s oko 380 parkirnih mjesta na prostoru Gredelja, a u konačnici će se parking na tom području riješiti podzemnom garažom s oko 330 parkirnih mjesta na prostoru novog kompleksa.

Rješenje za stoljetni problem podstanarstva

Početkom izgradnje tog dugoočekivanoga kapitalnog strateškog objekta itekako su zadovoljni i u Knjižnicama grada Zagreba, što nam je u razgovoru prenijela voditeljica Gradske knjižnice, knjižničarska savjetnica Ismena Meić, koja je u timu za odabir prostora, izgleda i funkcije nove zgrade još od 2010. Izgradnjom nove zgrade konačno će se riješiti problem smještaja više od pola milijuna jedinica građe i dobiti novo okruženje za sve usluge, programe i projekte koje Knjižnice grada Zagreba sada provode za svojih 150.000 članova, brojne Zagrepčane i njihove goste. Knjižnice grada Zagreba sastoje se od 42 knjižnice na području Zagreba, koje će i nakon izgradnje nove zgrade ostati u funkciji. Bibliobusnu službu trenutno čini jedan bibliobus, a drugi je u postupku nabave, navodi Ismena Meić.

Voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić

Prisjećajući se inicijative za odabir lokacije i izgradnju nove zgrade, Ismena Meić podsjeća da se spominjalo nekoliko lokacija, uključujući i onu u Buzinu, no da je 2015. tadašnja zagrebačka gradska vlast odlučila da se gradi na prostoru Paromlina. Planirana je nova zgrada knjižnice veličine 20.000 metara kvadratnih, što je 10 puta više od sadašnjeg prostora Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu.

Po projektu arhitektonskog studija ­UPI-2M, koji je na natječaju 2018. stručni žiri izabrao kao najbolji, izgradnjom nove zgrade riješit će se stoljetni problem podstanarstva u neadekvatnim prostorima, ističe Meić i navodi da je trenutno čak 70% knjižnične građe smješteno u spremištu na sasvim drugoj lokaciji od Starčevićeva trga 6.

Od Kamenitih vrata
do Starčevićeva trga

A koliko je Gradska knjižnica važna i utkana u zagrebačko kulturno i nacionalno bȉlo, govori i činjenica da je zbog njezina postojanja početkom 20. stoljeća spriječeno rušenje jedne od najimpozantnijih gradskih znamenitosti – Kamenitih vrata. Naime da bi spriječila rušenje koje je planirano tadašnjim razvojem i vizijom grada, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ smjestila je u kulu iznad vrata Gradsku knjižnicu, koja je u prosincu 1907. postala i prva javna knjižnica, a njezin prvi ravnatelj bio je Velimir Deželić. U prvoj godini rada prikupila je oko 14.000 knjiga i 45.000 posjetitelja, a u čitaonici su se od samog početka održavala razna stručna i znanstvena predavanja i glazbene priredbe. Odlukom Gradskoga vijeća 1935. brigu o njoj preuzima Grad i time ona postaje gradska institucija. Godine 1937. preseljena je u Novinarski dom, koji joj postaje dom sve do 1995. kada je preseljena na današnju lokaciju na Starčevićevom trgu.

Kao što je daleke 1907. postojanje knjižnice spriječilo rušenje Kamenitih vrata, tako se u današnje vrijeme odabirom lokacije za izgradnju nove zgrade uspjelo zaštititi prostor i dio starih zgrada u Paromlinu uz izgradnju novog objekta, koji će svojim oblikovno-funkcionalnim značajkama nuditi suvremeni izričaj i postati inovativno okruženje svim građanima Zagreba i njihovim gostima.

Spoj starog i novog

Glavna zgrada Paromlina, koja je više puta teško oštećena, srušena je, ali prema idejnom projektu preostali će se dijelovi obnoviti. Za staru srušenu zgradu planira se faksimilna izgradnja, što znači da će izvana izgledati kao nekada. Uza stare zgrade industrijske arhitekture bit će izgrađen novi moderni objekt. U postojećim zgradama Paromlina planira se smještaj administrativnih sadržaja knjižnice, a u novom objektu od podzemne etaže do drugog kata smještaju se javni sadržaji (ulazni prostor s pratećom dvoranom, odjel za djecu i mlade, čitaonice zbirki i časopisa, odjel za odrasle i glazbeni odjel, izložbeni prostori, kafeterija itd.). Druga podzemna etaža rezervirana je za smještaj tehnike i prostor javne garaže.

Govoreći o radu i ulozi Gradske knjižnice, Ismena Meić navodi da joj je glavna zadaća sačuvati građu baštinjenu od predaka te je na dostojan način predati sadašnjim i budućim stanovnicima Zagreba, zatim razvijati kod djece ljubav prema knjizi i čitanju, omogućiti mladima obrazovanje i usavršavanje i nakon završetka formalnoga školovanja, osposobiti građane za odgovorno donošenje odluka, poštovati prava osoba s invaliditetom i manjina, uključivati društveno marginalizirane pojedince ili skupine, omogućiti građanima kvalitetno provođenje slobodnog vremena u druženju s knjigom ili međusobnim druženjima. Sve to utkano je i u publikaciju Programska osnova za novu Gradsku knjižnicu u Zagrebu.

Ukorak s vremenom

Bez obzira na nefunkcionalan prostor, Gradska knjižnica u svome je radu razvila sve moderne usluge koje članovima i posjetiteljima omogućuju brži pristup knjigama i građi koju posjeduje. U zadnjih 15-ak godina uvedene su brojne informatičke usluge pa su pojedini sadržaji dostupni online, a vrlo je razvijena i međuknjižnična posudba. Zahvaljujući takvom ustrojstvu, i ljudi širom svijeta mogu dobiti uvid u sadržaje i zbirke. Zadnjih nekoliko godina dostupna je i posudba e-knjige putem aplikacije koja je povezana s knjižničnim katalogom.

Meić na koncu ističe da 80-ak zaposlenika u Gradskoj knjižnici radi vrlo zahtjevan i sofisticiran posao koji su nametnule nove informatičke tehnologije, a sve za dobrobit članova i onih koji redovito posjećuju knjižnice. Knjižnice grada Zagreba oduvijek su bile neizostavno mjesto kulturno-umjetničkih zbivanja. I ovaj dugoočekivani projekt nije samo izgradnja nove moderne zgrade, u kojoj će biti primjereno smještena sva građa koju Gradska knjižnica posjeduje, nego on predstavlja multimedijalni i multifunkcionalni centar s različitim sadržajima, audiovizualnim odjelom, izložbenim prostorima, igraonicama za djecu, prostorima za mlade s najnovijim tehnološkim alatima, kreativnim radionicama i dvoranama namijenjenima različitim umjetničkim sadržajima koji će se moći posjetiti i kada knjižnica ne radi, navela je Meić.

U Zagrebu je 1838. osnovana Ilirska čitaonica na poticaj grofa Janka Draškovića, koji je bio i njezin prvi predsjednik. Iz nje se razvila Matica ilirska 1842, a 1907. pod ravnanjem gradonačelnika Milana Amruša svečano je otvorena Gradska knjižnica zajedno s Muzejom grada Zagreba i Arhivom grada Zagreba. Knjižnice grada Zagreba danas su suvremeno organizirana mreža narodnih knjižnica, najveća ustanova među narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, a ujedno i jedna od najvećih kulturnih ustanova u gradu Zagrebu. Novi dom u Paromlinu otvorit će novo poglavlje u bogatoj povijesti knjižnice, a Zagreb bi, ako projekt bude realiziran, trebao dobiti novi kulturni centar prilagođen suvremenosti, na korist svim Zagrepčanima i gostima.