Vodeći naslovi svjetske publicistike

Politika: preslagivanje svijeta

Svijet je u procesu velikih previranja, upitne moći multilateralne diplomacije i međunarodnih organizacija, kao i porasta realpolitike surove moći. Stoga su analize političke situacije zasigurno vodeća publicistička očekivanja ove godine. Godina je započela knjigom Jaroslava Trofimova Naši će neprijatelji nestati: ruska invazija i ukrajinski rat za nezavisnost. U ovom izvještaju iz prve ruke o ruskom ratu protiv Ukrajine glavni dopisnik Wall Street Journala za vanjske poslove bilježi ukrajinski otpor otkako je Moskva izvršila invaziju u veljači 2022. Trofimov isprepleće priče o svakodnevnim Ukrajincima i reportaže s crte bojišnice s analizom vojne strategije i geopolitike. Potom je u veljači objavljena knjiga Michiko Kakutani Veliki val: era radikalnih poremećaja i rast autsajdera. Bivša glavna književna kritičarka New York Timesa istražuje sile koje su dovele do trenutka globalnog preokreta i nesigurnosti – od neobuzdanog populizma do rastuće nestabilnosti te uništavanja okoliša – u širokom zamahu svjetske povijesti i ukazuje na načine kako prebroditi ovo doba. Pesimističan pogled na političku budućnost daje Jim Sciutto u knjizi Povratak velikih sila: Rusija, Kina i idući svjetski rat koja je izašla u ožujku. Sličnu ideju o novom Hladnom ratu između Kine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država obrazlaže David E. Sanger u knjizi Novi Hladni rat: kineski rast, ruska invazija i američka borba za obranom Zapada koja izlazi u travnju. Potom će u kolovozu izaći knjiga Caseya Michela Strani agenti: kako američki lobisti i zakonodavci tretiraju demokraciju diljem svijeta u kojoj autor prikazuje kako su Amerikanci podržavali diktatore, promicali kleptokraciju i podupirali neliberalne režime.

Povijest: ruske i azijske teme

Povijesne teme podjednako su uzbudljive i većinom vezane za Rusiju. Anna Reid, engleska novinarka i povjesničarka Rusije, napisala je sveobuhvatan prikaz neuspjelog pokušaja saveznika da svrgnu boljševike 1918. godine – i kako je ova uglavnom zaboravljena intervencija u Ruskom građanskom ratu preoblikovala geopolitiku i odnose Rusije sa Zapadom u knjizi Gadan mali rat: zapadna intervencija u ruski građanski rat koja je izašla u veljači. Sergej Radčenko, britanski povjesničar sovjetskog podrijetla, koristi se novim arhivskim materijalom iz Moskve i Pekinga kako bi predstavio sveobuhvatan prikaz ambicija i donošenja odluka u Sovjetskom Savezu za vrijeme Hladnoga rata u knjizi Upravljati svijetom: hladnoratovska nastojanja Kremlja za globalnu moć koja izlazi u svibnju. Voditelj na CNN-u i kolumnist Washington Posta Fareed Zakaria ispituje tri povijesna razdoblja dubokih promjena – nizozemsko zlatno doba, Francusku revoluciju i industrijsku revoluciju – i lekcije koje ona nose za naše sadašnje revolucionarno doba u svojoj najnovijoj knjizi Doba revolucija: napredak i povratna reakcija od 1600. do danas. Tema povijesnog uspona Azije također je vrlo aktualna. Amitav Ghosh, jedan od najpoznatijih indijskih pisaca, oslanja se na desetljeća arhivskog istraživanja kako bi u knjizi Dim i pepeo: skrivene povijesti opijuma ispričao povijest o tome kako je trgovina opijumom koju je vodilo Britansko Carstvo transformirala Kinu, Indiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ta je povijest povezana s podrijetlom globalnih institucija, uglednim američkim obiteljima i autorovom obiteljskom poviješću. Dok nacionalistički osjećaji danas lome Aziju, indijska povjesničarka Sugata Bose u knjizi Azija nakon Europe: zamišljanje kontinenta u dugom dvadesetom stoljeću preispituje uspon kontinenta u 20. stoljeću i način na koji su azijske ideje solidarnosti i univerzalizma ponudile alternative međunarodnom sustavu pod vodstvom SAD-a, čak i kad su se na kontinentu formirale nacionalne države europskog tipa.

Ekonomija: kako smanjiti razlike

Ekonomija je obilježena snažnim naglaskom na potrebu promjene stanja u kojemu šačica bogatih postaje sve bogatijima, dok se svijet suočava sa zabrinjavajućim razinama siromaštva. U svojoj knjizi Limitarijanizam: argumenti protiv ekstremnog bogatstva Ingrid Robeyns, nizozemska i belgijska filozofkinja koja je skovala pojam „limitarijanizam“, daje politički, ekonomski i moralni argument za potrebu da se ponovno osmisle globalni ekonomski sustavi i ograniči ekstremno bogatstvo. Svijet mora oživjeti solidarnost kao politički pokret, tvrde Leah Hunt-Hendrix i Astra Taylor u svojoj novoj knjizi Solidarnost: prošlost, sadašnjost i budućnost ideje koja mijenja svijet. Autorice prate povijest koncepta solidarnosti, od starog Rima do društvenih pokreta 21. stoljeća, i tvrde da će ona biti ključna za borbu protiv mnogih kriza s kojima se svijet danas suočava. Posljednje godine razotkrile su nesigurnost globalnih opskrbnih lanaca. U svojoj novoj knjizi Kako je svijet ostao bez svega: unutar globalnog lanca opskrbe Peter S. Goodman, dopisnik New York Timesa za globalnu ekonomiju, vodi čitatelje unutar ovog sustava, analizira čimbenike koji su ga učinili tako krhkim i tvrdi da je kasno za njegovu reformu. Knjiga izlazi u lipnju.

Psihologija i sociologija: od sjećanja do umjetne inteligencije

Povijest sjećanja postala je nezaobilaznom temom interdisciplinarne historiografije, a samo sjećanje predmet je mnogih psiholoških studija, osobito u vrijeme značajnog napretka u razotkrivanju osobitosti Alzheimerove bolesti. Jedan od najznačajnijih svjetskih istraživača sjećanja neuroznanstvenik Charan Ranganath donosi knjigu Zašto pamtimo: otkrivanje moći sjećanja da zadrži ono što je važno o snažnoj ulozi koju sjećanje ima u svakom aspektu naših života, od prepoznavanja lica i imena do učenja, donošenja odluka, trauma i liječenja. Ranganath otkriva iznenađujuće načine na koje naš mozak bilježi prošlost i kako koristimo te informacije da bismo razumjeli tko smo u sadašnjosti te da bismo zamislili i planirali budućnost. Sjećanje je, pokazuje Ranganath, transformativna sila koja oblikuje način na koji doživljavamo svijet na često nevidljive, a ponekad i destruktivne načine.

Možda jedan od najznačajnijih uvida u suvremeno ljudsko društvo daje Kyle Chayka u knjizi Svijet filtera: kako algoritmi ravnaju kulturu. Od modernih restorana i gradskih mreža, do TikToka i Netflixa koji hrani cijeli svijet, algoritamske preporuke diktiraju naša iskustva i izbore. Ova sve čvršća mreža istkana algoritmima zove se „Filterworld“. Chayka postavlja hitna pitanja: što se događa kada mogućnost dijeljenja nadmaši neurednost, inovativnost i kreativnost – kvalitete koje nas čine ljudima? Što znači napraviti izbor kada su mogućnosti tako pažljivo raspoređene za nas? Je li osobna sloboda moguća na internetu? U srpnju Parmy Olson, Bloombergova kolumnistica za teme iz područja tehnologije, zaranja u rivalstvo između dva velika svjetska laboratorija umjetne inteligencije i njihovih izvršnih direktora – Sama Altmana iz OpenAI-ja i Demisa Hassabisa iz DeepMinda – kao i prijetnje koje predstavljaju njihove kreacije u knjizi Supremacy: AI, ChatGPT i utrka koja će promijeniti svijet. U tom okviru novinarka Dana Mattioli otkriva kako je tvrtka Jeffa Bezosa buldožerom sravnila konkurenciju i postala jedna od najmoćnijih svjetskih institucija, preoblikujući pritom globalnu ekonomiju. Njezina knjiga Rat za sve: Amazonova nemilosrdna potraga za posjedovanjem svijeta i preuređivanjem korporativne moći izlazi krajem travnja.

Religija: povratak velikih teologa

I u vjerskoj se sferi očekuje nekoliko zanimljivih naslova. Stalna fascinacija filozofijom i teologijom pokojnog pape Benedikta XVI. pretače se u knjige koje daju dašak erudicije Josepha Ratzingera. Verbum je ove godine izdao njegovu knjigu Bog je uvijek nov. Duhovna promišljanja u kojoj su probrani najljepši odlomci iz raznih homilija, kateheza i govora blagopokojnog pape, objedinjeni u skladan mozaik tema koje sačinjavaju život svakoga čovjeka – promišljanja o obitelji, ljubavi, istini, slobodi te radosti, nadi i molitvi. Predgovor ovoj knjizi dao je papa Franjo. Jedan od najvrsnijih modernih hrvatskih teologa Tonči Matulić napisao je knjigu Bog i evolucija. Teološka šetnja evolucijskim perivojem u izdanju Kršćanske sadašnjosti. Autor se trudi pokazati da između objavljene vjere i prirodnoga razuma nema sukoba, jer jedan te isti Bog začetnik je i autor Objave i Prirode. Knjiga je pokušaj otkrivanja harmonije između znanstvene istine i objavljene istine u odnosu na prirodnu evoluciju života, koja je u čovjeku prispjela do savršenstva duha, svijesti i savjesti.