Sveobuhvatan uvod u svijet medija

Knjiga Nade Zgrabljić Rotar Uvod u medije i medijsku pismenost objavljena je u izdanju kuće Leykam International iz Zagreba i dio je biblioteke Uvodi koju vodi i uređuje akademik Boris Senker, a već niz godina predstavlja autorske knjige hrvatskih znanstvenika i stručnjaka namijenjene širokoj čitalačkoj publici zainteresiranoj, profesionalno ili privatno, za teme iz humanističkih i društvenih znanosti. Ovo je prvi u nizu takvih vrijednih „uvoda“ koji čitatelja uvodi u medije i pruža sveobuhvatni pregled medijskog sektora i koncepta medijske pismenosti. Knjiga sadrži predgovor (Nikice Gilića), uvod i osam poglavlja, opsežnu literaturu, kazalo pojmova, kazalo imena i kratku bilješku o autorici.

Namijenjena stručnjacima i znanstvenicima koji se bave razvojem i utjecajem medija i medijskom pismenošću kao i studentima svih društvenih i humanističkih disciplina, knjiga je korisna i široj javnosti, korisnicima medija, klasičnoj publici budući da nudi sustavno razumijevanje razvoja medija iz perspektive analognih i digitalnih, odnosno tradicionalnih i takozvanih novih medija. S obzirom na brze promjene u medijskom svijetu, postoji potreba za novim pristupima i regulativama, posebno u svjetlu rastućeg nepovjerenja prema institucijama i pojačane prisutnosti dezinformacija i govora mržnje u javnom prostoru. U tom se kontekstu kroz okvir utjecaja medija i medijske pismenosti sadržajno obrađuju ključni pojmovi kao što su masovna komunikacija, publika, radio, tisak, televizija, istražuje se uloga interneta i kompleksnost medijske kulture. Sukladno tome, autorica analizira utjecaj medija na društvo, kako kroz tradicionalne teorije, tako i kroz nove recentne metode i pristupe.

Izd. Leykam International, Zagreb, 2023.

Masovna komunikacija i tradicionalni mediji

Uvodno poglavlje donosi uvid u promjene koje je donijelo informacijsko doba, s naglaskom na utjecaj interneta na medije, društvo i kulturu. Objašnjava se razvoj interneta i weba te njihov utjecaj na ulogu masovnih medija i potencijal prilagodbe u odnosu na zahtjeve i očekivanja od  digitalnog doba, uključujući konvergenciju medija i razvoj društvenih mreža. U poglavlju se ukazuje kako su navedeni čimbenici utjecali na javnu komunikaciju, posebice na potrebu ponovnog definiranja elemenata regulacije i sadržaja medijske industrije, ali i novinarstva kao struke općenito, posebice u odnosu na promijenjena medijska okruženja i mogućnosti stvaranja medijskih sadržaja. Poglavlje pod naslovom Masovna komunikacija i masovni mediji bavi se opisom koncepata medija i masovne komunikacije, počevši od definicije medija kroz povijesni kontekst te razvoj do medijskog utjecaja na brojne elemente društvenog okruženja. U poglavlju se ukazuje na karakteristike medijskog prijenosa informacija sukladno razvoju i napretku mogućnosti i načina prijenosa poruka. Posebno je istaknuta poveznica između masovnih medija  kao alata za masovnu komunikaciju te time doseg i vidljivost širokoj i heterogenoj publici. Objašnjava se i kritička perspektiva razvoja komunikacije koja je medijski posredovana, uključujući kritičku perspektivu Frankfurtske škole o industriji kulture i manipulaciji masama.

Poglavlje Tradicionalni mediji i medijski utjecaji detaljno istražuje evoluciju i utjecaj tradicionalnih medija s fokusom na novine, radio i televiziju, te njihovu prilagodbu i preživljavanje u digitalnom dobu. Sažeto i fokusirano na ključne elemente opisuje se povijest, razvoj i sociokulturna uloga novina, televizije i radija, uključujući funkciju tih medija kao sukreatora unutar razvoja društva, i to od razina obrazovanja do javnog djelovanja političkih institucija. Autorica se osvrće i na izazove u stvaranju medijskih sadržaja te potencijala dosega publike, koji su posljedični izazovi digitalizacije, kao što je čitanost tiskanih izdanja i promjene publike radijskog sadržaja. U tom su kontekstu tradicionalni mediji trebali uvesti promjene u borbi za učinkovit rad na medijskoj sceni. Portali kao digitalne ekstenzije tiskovina, podcasting kao platforma za održavanje i poticanje navika konzumiranja sadržaja primjerice slušanjem, nuđenje televizijskog sadržaja putem interneta. Poglavlje zaključuje kako digitalizacija mijenja način na koji se sadržaj stvara, distribuira i konzumira, donoseći pritom izazove i prilike za inovaciju tradicionalnih medija.

Središnje teme uključuju važnost kreativnosti i inovacija, utjecaj medija na društvene promjene i razvoj, ali i pitanja regulacije te etičke dileme oko digitalizacije

Internet i komunikacija naziv je poglavlja koje prikazuje razvoj komunikacijskih tehnologija te njihov utjecaj na društvo, počevši o utjecaju razvoja tehnologije na medijsko okruženje iz perspektive interneta kao transformativnog alata društvenih sadržaja. U poglavlju se ističu interaktivnost te mogućnost proizvodnje sadržaja od strane samih korisnika kao ključne karakteristike interneta, što su ključne razlike u odnosu na tradicionalne medije. Internet se u tom kontekstu prikazuje kao potencijal javnog dobra, navode se ključni elementi povijesti razvoja, ukazuje na razvoj slobode i nadzora kao dva ključna antipoda, ali i karakteristike digitalnog doba. Autorica daje uvid u različite perspektive te potencijalne posljedice promjene načina komuniciranja, stvaranja i uporabe medijskih sadržaja. U poglavlju Novi mediji digitalnog doba detaljno ocrtava razliku između tradicionalnih i novih medija, naglašavajući utjecaj digitalizacije i konvergencije na medijski pejzaž, stavljajući pritom fokus na teme kao što su promjene u medijskim sadržajima, ekonomske i organizacijske promjene u medijima te promjenu mogućnosti djelovanja publike – od statusa pasivne do aktivne i participativne. Ukazuje se na značaj novih tehnologija i njihov utjecaj na novinarstvo, što mijenja neke parametre javne komunikacije u procesu stvaranja i distribucije sadržaja.

Utjecaj medija na društvo Nada Zgrabljić Rotar analizira u poglavlju Mediji i društvo, istražuje pojam javnosti u novom medijskom okružju, te ulogu medija u kulturi. Naglašava kako mediji nisu samo kanali za prijenos kulturnih sadržaja, već i aktivni sudionici u kreiranju kulture, odnosno kultura sama. U tom kontekstu opisuje međuodnos medija, kulture i politike te posljedične društvene vrijednosti. Poglavlje se bavi aspektima medijske produkcije, uključujući masovnu, elitnu i digitalnu kulturu, te razmatra kako digitalizacija i globalizacija utječu na kulturnu raznolikost i javnu sferu. U poglavlju Medijski sustav ukazuje se na neke teorijske pristupe medijskim sustavima i različite teorijske modele s osvrtom na elemente hrvatskog medijskog sustava. Navodi se da su elementi hrvatskoga medijskog sustava mediji, medijski zakoni, regulatorna tijela te profesionalne i civilne udruge. S obzirom na utjecaj novih medija na tradicionalne medijske institucije, naglašava se teorija deinstitucionalizacije s naglaskom na hibridne medijske sustave, regulaciju i samoregulaciju medija. U poglavlju koje se bavi medijskom industrijom, ukazuje se na razvoj, ključne elemente te izazove digitalnog doba i razvoja tehnologija – od utjecaja televizije i novih tehnologija na medijsku produkciju, distribuciju i konzumaciju, do promjene u medijskom tržištu zbog globalizacije i interneta. Središnje teme tog poglavlja su važnost kreativnosti i inovacija, utjecaj medija na društvene promjene i razvoj, ali i pitanja regulacije te etičke dileme koje dolaze kao posljedica digitalizacije i konvergencije medija. Autorica pritom ističe i važnost trenutne, ali i buduće uloge umjetne inteligencije u kreiranju medijskih sadržaja.

Medijska pismenost i lažne vijesti

Medijska pismenost istražuje koncept medijske pismenosti u kontekstu suvremenog društva, naglašavajući važnost razumijevanja medija, kritičkog promišljanja medijskih sadržaja i aktivnog sudjelovanja u medijskom okruženju. Poglavlja pokrivaju teorijske osnove medijske pismenosti, paradigme medijskog obrazovanja, zakonske okvire i uvide u praktične aspekte primjene medijske pismenosti u obrazovanju i svakodnevnom životu novog doba postistine, društvenih mreža, dezinformacija i lažnih vijesti.

Knjiga pruža uvid u svijet medija s naglaskom na razvoj i promjene unutar medijskog poslovanja, stvaranja i uporabe sadržaja te posljedica i utjecaja na društvo i čovjeka. Iako je primarno usmjerena prema akademskim stručnjacima te studentima komunikologije, novinarstva, politologije, sociologije te drugih polja znanosti, ona je iznimno korisna i široj javnosti željnoj znanja o medijskoj i manipulativnoj komunikaciji. S obzirom na sveprisutnost medijskog sadržaja u suvremenom svijetu i rastuće izazove poput lažnih vijesti, ova knjiga postaje relevantan alat za sve one koji žele razumjeti kompleksnost medijskog pejzaža i metode borbe protiv dezinformacija. Osim toga, knjiga pridonosi promociji aktivnog i svjesnog sudjelovanja građana u medijskom prostoru, potičući demokratski dijalog i jačanje građanskih kompetencija.

Zaključno možemo ustvrditi da je knjiga Uvod u medije i medijsku pismenost sveučilišne profesorice Nade Zgrabljić Rotar među onima koje su se dugo čekale u stručnim krugovima i među studentima. Sažet a temeljit prikaz dijakronijskog i sinkronijskog razvoja medijskog sustava, može se preporučiti svima koji žele bolje razumjeti medijsku kulturu i medijsku industriju. Ili, kao što u predgovoru knjige piše Gilić, također jedan od Leykamovih autora: „Ovo je jedan od Leykamovih Uvoda među do sada objavljenima, koji je uvod u najužem smislu te riječi. Jedno je od (knjiških) mjesta u kakvima bi obrazovanje u 21. stoljeću trebalo započinjati.“