Marulićeva godina u Primoštenu

Ogranak Matice hrvatske u Primoštenu bogatim prigodnim programom 12. ožujka proslavio je Dane hrvatskoga jezika i Marulićevu godinu. Program je održan u Osnovnoj školi Primošten s partnerima OMH u Šibeniku, OŠ Primošten te Udrugom građana Općine Primošten.

Udruga građana Krč izvedbom je obogatila program

Program je otvorila potpredsjednica OMH u Primoštenu Vjera Lukavečki, dok je predsjednik OMH u Primoštenu Nedjeljko Marinov u svom govoru podsjetio na važnost Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine, kojom su tadašnji javni i kulturni djelatnici zahtijevali ravnopravan položaj hrvatskoga jezika u jugoslavenskoj federaciji, slobodno oblikovanje hrvatskoga jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te njegovu punu afirmaciju u svim sferama života.

Pozdravnu riječ imala je ravnateljica OŠ Primošten Mirjana Matić, a učenica Marcela Macuka recitirala je stihove pjesme Kaj Dragutina Domjanića. Prigodni govor održala je Zdenka Bilušić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku koja se osvrnula i na nedavno održan pjesnički susret u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku, pod nazivom Neka zvoni ča, u spomen na Mladena Bjažića te je istaknula važnost očuvanja čakavskog narječja i njegovanje čakavskog pjesništva.

Povodom obilježavanja Marulićeve godine, Božica Perkov, članica Ogranka Matice hrvatske u Primoštenu, dala je opsežan opis Marulićeva života i njegovog značenja u hrvatskoj, ali i europskoj i svjetskoj književnosti. Istaknula je važnost njegovih knjiga, osobito Judite koja je prvo književno djelo napisano na hrvatskome jeziku, zbog čega se on zasluženo naziva ocem hrvatske književnosti, a Katarina Simsig iz OMH u Šibeniku čitala je odlomke toga najvažnijeg Marulićeva djela.

Na kraju susreta don Stipe Perkov sudionike je upoznao s izloženim starim knjigama na hrvatskom jeziku koje je spasio od propadanja i nemara, a sada se čuvaju u njegovoj knjižnici. Don Stipe također je naglasio značenje hrvatskog jezika u povijesti te istaknuo da su Hrvati imali misu na svom jeziku prije nekih velikih europskih naroda. Cijeli program dodatno je obogatila Udruga građana Krč izvedbom Bepa i Vane te interpretacijom poznatih primoštenskih napjeva.